<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

GODINA VRGANJA: Upoznajte gljive, čuvajte se neznalica i ne upuštajte se u rizične avanture!

Jesen obilježena gljivama:

Čuvajte se neznalica i ne upuštajte se u rizične avanture! Gljive mogu biti kobne ako ste površni. Držite se provjerenih poznavaoca i dobrih knjiga. Bezbroj je vrsta koje se doslovno prelijevaju jedna u drugu i ako niste dobro upoznali ono što planirate pojesti ne jedite, poručuje Boro Marić, instruktor gljivarstva.

04. oktobar 2017, 12:00

Početak jeseni je pravo prijeme za sve ljubitelje gljivarstva, a oni koji žele da nauče nešto više o gljivarstvu i gljivama mogu to uraditi kroz Malu školu gljivarstva koju organizuje Visitor center Pecka. Ova škola se organizuje od 6. do 8. oktobra  u selu Pecka.

Boro Marić, instruktor gljivarstva kaže da je ova škola prijeko potrebna ljudima koji žele da samostalno koriste gljive, a nemaju dovoljno znanja niti ga mogu steći osim proučavanjem knjiga, što je nepouzdano za početnike ili odlascima na teren sa iskusnijim gljivarima, ali je takvih, nažalost, malo.

Foto: Intezivan kurs Male škole gljivarstva

„Mi nudimo intenzivan kurs koji traje od petka do nedjelje i u potpunosti je posvećen gljivama. Učesnike prvo čeka teoretski dio i upoznavanje sa svijetom gljiva, nakon toga dva dana terenskog rada i upoznavanje staništa, jestivih gljiva i njihovih dvojnica. Učesnici će imati priliku i da mikroskopiraju gljive i utvrde različitosti među sličnim vrstama, te da nauče mnogo toga o transportu, čuvanju i pripremi jela od gljiva. Radoslav Gašić, kao glavni predavač ima ogromno znanje i iskustvo u ovoj oblasti pa sigurno neće nikog ostaviti ravnodušnim. Nema mistifikacije i na našim školama se usvajaju trajna znanja za čitav život, a tu smo naravno i za provjere nalaza novih vrsta i nakon obuke“, rekao je za BUKU Marić.

On kaže da kod nas raste jako puno vrsta gljiva sa obzirom na pojas umjerene mediteransko-kontinentalne klime sa nadmorskim visinama ispod 2000m sa puno šuma i vode.

Foto: Boro Marić

„Samo na području opštine Mrkonjić Grad smo pronašli oko 1800 vrsta gljiva i to su najbolje istražena staništa u BiH. Ne ističu se po brojnosti neke vrste ali kod nas se najviše sakuplja za konzumaciju i prodaju do 10-ak vrsta gljiva. U zavisnosti od godine, nekad ima više vrganja, a nekad lisičarki i sl. Ove godine masovno su se pojavili vrganji kojih godinama unazad nije bilo toliko pa možemo reći da je ovo godina vrganja“, kaže za BUKU Marić.

Građani su sve više zainteresovani za gljivarstvo, a to je naročito vidljivo ove godine kada se pojavilo mnogo gljiva.

„Interesovanje za našu školu je veliko i sad već imamo skoro popunjen još jedan termin. Mi smo godinama organizovali izložbe gljiva i predavanja na kojima su zainteresovani mogli da vide uživo oko 300 vrsta, da čuju najznačajnije stručnjake iz cijelog regiona koji su držali predavanja u Mrkonić Gradu, Šipovu i Banjaluci ali danas to, nažalost, nije moguće. U Sarajevu je aktivno Amatersko mikološko društvo i to je sve dok su u regionu (Hr i Srb) društva gljivara sve brojnija i aktivnija kod nas je i ono malo ugašeno što je samo i jedino na štetu građana“, priča Marić.

Marić savjetuje da gljive nikad ne treba sakupljati u blizini puteva, deponija i bilo kakvih zagađenja jer su gljive akumulatori teških metala i mogu biti štetne, čak i one najbolje.  On kaže da treba ići samo na čista staništa, uvijek u društvu i nikad blizu rizičnih, miniranih područija.

Kada su otrovne gljive u pitanju Marić kaže da nas ne truju gljive nego neznanje.

“Čuvajte se neznalica i ne upuštajte se u rizične avanture! Gljive mogu biti kobne ako ste površni. Držite se provjerenih poznavaoca i dobrih knjiga. Bezbroj je vrsta koje se doslovno prelijevaju jedna u drugu i ako niste dobro upoznali ono što planirate pojesti ne jedite! Ili ako se već želite poigravati sa vlastitim životom, ne ugrožavajte živote drugih, najčešće najbližih! Ovih dana sam dobio fotografije gljiva koje je ‘prijatelj’ poklonio prijateljici tvrdeći da su jestive. Ona je srećom bila pametna pa ih nije jela prije nego što je provjerila. Obe su bile otrovnice. Čuvajte se takvih ‘prijatelja’”, priča naš sagovornika.

Foto: Razne gljive ubrane ove jeseni

Uvriježeno je mišljenje da je i gljiva koja nije otrovna, a koja raste pored otrovne gljive nezdrava, međutim Marić kaže da to nije istina.

„Kao i brojne druge neistine, odnosno zablude, nastale su samo iz neznanja i neprovjerenih činjenica pa kruže od usta do usta. To je često bio izgovor za one koji se truju, a ne znaju šta su pojeli tvrdeći da su jeli jestivu gljivu“, ističe Marić.

NAJPOZNATIJE OTROVNE GLJIVE NAŠEG PODRUČJA

Kao najpoznatije otrovne gljive koje rastu na našem području Marić izdvaja gljive iz roda Aminita.

Foto: Zelena pupavka

„Zelena pupavka i njeni varijeteti, crvena muhara (ogoljena varijanta koja se mijenja za blagvu, odnosno rujnicu), panterovka koju mijenjaju sa bisernicom i sl. Otrovni šampinjon je takođe često na meniju ali on izaziva lakša trovanja koja za nekoliko dana prolaze. Ima još nekoliko teških otrovnica ali one zbog veličine ili boje, na sreću, nisu privlačne beračima“, rekao je Marić.

Posljedice konzumiranja otrovnih gljivasu brojne u zavisnosti od otrova koji se unesu.

„Najlakša trovanja su ona koja izazivaju gastro-intestinalne smetnje (proliv i povraćanje), a najteža izazivaju smrt. Međutim, kažu da se patnje teže otrovanih ne mogu ni sa čim porediti i da teže otrovani umiru u najstrašnijim mukama. Oni koji prežive teška trovanja, ostaju bez vitalnih organa kao što su jetra i bubrezi pa je život takođe upropašten. Još jednom apelujem na sve koji nisu spremni posvećenom i postepenom proučavanju jedne po jedne vrste, da se klone gljiva“, ističe naš sagovornik, instruktor gljivarstva.

GLJIVARSTVO KAO HOBI

Gljivarstvo kao hobi mnogima je interesanto, a Marić izdvaja dobre strane bavljena gljivarstvom:

„Od boravka u prirodi i pješačenja, preko ukusne i zdrave hrane do velikih zarada sakupljača komercijalnih vrsta i uzgoja gljiva. Gljivarenje za svoje potrebe je stil života. Gljive samo i jedino izazivaju osjećaj sreće i zadovoljstva svakom onom ko poštuje taj svijet i sa velikom pažnjom ulazi u njega. Gljive su zanimljive djeci, mladim i starijim ljubiteljima prirode. Nakon opreza i znanja, jedino nedostaju korpa i čakija prije beskonačnih krstarenja šumom. Često se desi da se ubrzo korpa zamijeni foto-aparatom jer čovjek poželi da malo bolje upozna prirodu, zabilježi i temeljnije proučava svoje životno okruženje. Tražeći gljive i pažljivo posmatrajući teren, otkriva raskoš i miroljubivost šume i livade. Shvati da na planinu može povesti i malu bebu, da može pustiti djecu da hodaju bosi po potoku, da može zatvoriti oči okrenut u pravcu sunca i na trenutak pobjeći od svakodnevnog stresa. Parovi, porodice, simpatije, penzioneri, djeca, askete, akrobate, životinje, šafrani i gljive u apsolutnoj su harmoniji. Gljive izazivaju kod ljudi plemenita osjećanja, a ta osjećanja su potrebna kako bismo kao društvo ozdravili“, kaže na kraju razgovora Boro Marić.

Foto: Ilustracija

TROVANJE GLJIVAMA

Važno da ste dobro informisani kada su gljive u pitanju i kad krenete da se bavite gljivarstvo.

Podsjetimo da svakodnevno raste broj građana koji su se proteklih dana otrovali gljivama. Prema podacima iz Univerzitetsko kliničkog centra RS u Banjaluci do sada je kod njih primljeno 27 pacijenata. U pitanju su građani s područja Banjaluke, Laktaša, Gradiške, Čelinca, Prnjavora i Bosanske Dubice.

Lijekari upozoravaju da se simptomi trovanja manifestiraju odmah ili 24 sata od konzumacije gljiva i to u vidu mučnine, povraćanja, grčeva u stomaku, dijereje i slično.