U studiji objavljenoj "American Journal of Psychiatry", koja je trajala 11 godina, učestvovalo je više od 22.000 zdravih osoba. Oni su na početku i na kraju istraživanja odgovarali na pitanja u vezi sa svojim psihičkim zdravljem i upražnjavanjem fizičkih aktivnosti.
Na početku istraživanja, 12 posto ispitanika je kazalo da ne vježba, dok su ostali vježbali do 30 minuta, a neki i više od četiri sata sedmično. Narednih deset godina sedam posto pomenutih ispitanika pokazalo je simptome depresije, dok se anksioznost pojavila kod devet posto ispitanika.
Rezultati istraživanja su pokazali da su ljudi koji su izjavili da nisu vježbali imali 44 posto veće šanse da obole od depresije u poređenju sa osobama koje su rekle da vježbaju sat do dva sedmično.
Međutim, kod osoba koje su vježbale duže od dva sata sedmično nije pronađen nikakav dodatni pozitivni uticaj fizičkih aktivnosti na psihičko stanje. Australijski stručnjaci su istakli da bi 12 posto slučajeva depresije moglo biti spriječeno samo vježbanjem, ukoliko je njihova hipoteza tačna.
Naučnici su poručili da preporučuju bavljenje fizičkim aktivnostima, jer one kontrolišu druge potencijalne faktore za razvoj psihičkih oboljenja poput starosti, pušenja, konzumiranja alkohola i indeksa tjelesne težine.
