Zatim dodaju da prema podacima CBBiH, depoziti građana čine 57,6 posto
ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u
2017. godini, na kraju septembra dosegli, do sada, najviši zabilježeni
nivo od 11,02 milijarde konvertibilnih maraka (KM).
Prema ročnoj
strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2017. godine iznosili
su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4 posto ukupnih depozita
stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od
godinu dana) imali su 504 miliona KM ili 9,3 posto, a dugoročni 4,94
milijarde KM ili 90,7 posto. Transakcioni računi i depoziti po viđenju
iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6 posto ukupnih depozita
stanovništva.
Tokom prethodnih pet godina, evidentan je
kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju
2012. godine učestvovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4
posto, a sada su dostigli gotovo 50 posto. Tako, depoziti stanovništva u
KM valuti iznose pet milijardi KM i imaju 45,4 posto učešća u ukupnim
depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće
od 49,6 posto. Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 miliona KM
i imaju učešće pet posto u ukupnim depozitima stanovništva.
Depoziti
stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i
penzije ne bilježe značajan porast. U poređenju sa stanjem na kraju
septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 miliona KM ili
7,5 posto. Uprkos niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju s
držanjem depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog
povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita.
Svjetskim
danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres
štedioničara, održan 31. oktobra 1924. godine u Milanu, na kojem su
predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je
prouzročio Prvi svjetski rat, te su zaključili da štednja predstavlja
temelj rasta i razvoja.
Važnost štednje je nesumnjivo velika i u
današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću
potrošnju i moguće finansijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara
preduslove finansijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora
ekonomije, navode iz CBBiH.