<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

“Jutarnji list” imao uvid u dokument o tome kada će Srbija u EU, a evo šta pišu o BiH!

EU

“Jutarnji list” navodi da je imao uvid u povjerljiv dokument koji bi Evropska komisija trebalo da usvoji uskoro, a u kom se pominje i članstvo Srbije u EU.

05. decembar 2017, 12:00

Kako piše taj hrvatski list, EU će kao uslov postaviti rješavanje otvorenih pitanja o granicama između Hrvatske i Srbije, ali i Hrvatske i Crne Gore. Ta pitanja bi trebalo da se riješe, kako navodi “Jutarnji”, do 2023. i ona su uslov da Crna Gora i Srbija do tada zaključe pregovore o članstvu u EU i postanu punopravne članice do kraja 2025.

Pomenuti dokument je zapravo strategija Evropske komisije nazvana “Vjerodostojna perspektiva proširenja za Zapadni Balkan”, u kojoj se navodi da EU ne želi da uveze granične sporove između država regiona.

Ovaj nacrt, u koji je “Jutarnji list” imao uvid, još je zaštićeni dokument, a konačna verzija trebalo bi da se usvoji i objavi u februaru sljedeće godine, kako je najavio u svom godišnjem govoru o stanju Unije predsjednik EK Žan Klod Junker.

“Postoje i dalje važni bilateralni sporovi između država regiona koji su preostali za rješavanje. EU neće uvoziti te sporove. Trajno rješenje treba pronaći prije nego što država uđe u EU”, piše, između ostalog u tom dokumentu.

Takođe se navodi i da se sve “države moraju nedvosmisleno obavezati, i riječima i djelima, prevazići nasljeđe iz prošlosti, postići pomirenje i riješiti otvorena pitanja puno prije njihovog pristupa u EU”, navodi “Jutarnji”.

Konkretno, kada je riječ o Srbiji i Crnoj Gori, u dijelu koji predviđa njihovo članstvo u EU do 2025. godine kaže da se prije zaključenja pristupnih pregovora moraju riješiti svi granični sporovi, jer EU “ne može niti će uvoziti takve probleme”. “U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju predati bezuslovno na obvezujući način konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde prije zaključenja pristupnih pregovora i u potpunosti poštovati presude.”

Hrvatski list navodi da u tekstu piše i da se lideri Zapadnog Balkana podsjećaju da je članstvo u EU stvar izbora za koji je potreban politički konsenzus i saglasnost građana i da ne bi trebalo da postoji sumnja lidera o tome gdje pripada Zapadni Balkan i u kom smjeru se kreće. “To je očigledno poruka Srbiji, gdje se često postavlja pitanje izbora između EU i Rusije”, ističe “Jutarnji”.

Za Srbiju se pominje i da će morati da riješi odnose s Kosovom putem pravno obavezujućeg dokumenta, za koji se u ovom dokumentu kaže da je ključan za stabilnost cijelog regiona i evropsku perspektivu.

Plan u koracima, koje godina i šta nas čeka

U dokumentu su navedeni i indikativni koraci za završetak članstva Crne Gore i Srbije u EU do 2025. godine. Prema njima, do kraja 2019. godine Srbija i Crna Gora bi trebalo da budu fokusirane na ispunjavanje prelaznih mjerila iz područja vladavine prava.

Srbija ih ima čak 50, a nakon što se potvrdi njihovo ispunjavanje, EU će odrediti mjerila za zatvaranje tog poglavlja. Osim toga, do kraja te godine Srbija mora da ispuni i prelazno mjerilo iz poglavlja 35 koje, iako se zove formalno “ostala pitanja”, sadrži uslov – sveobuhvatnu normalizaciju odnosa s Kosovom.

Godina 2023. spominje se kao godina u kojoj bi Crna Gora i Srbija trebalo da zaključe pregovore o članstvu, a BiH da ih otvori.

Godine 2024. potpisao bi se ugovor o pristupanju između EU i Crne Gore kao i EU i Srbije, na prijedlog Evropske komisije i uz davanje pristanka Evropskog parlamenta. Taj bi ugovor trebalo da ratifikuju sve države članice na vrijeme kako bi Srbija i Crna Gora ušle u EU do kraja 2025. godine.

Iz strategije je vidljivo da postoje indikativni jasni rokovi samo za Crnu Goru i Srbiju, za koje se kaže da će moći u EU do kraja 2025. godine, a za ostale države samo se navodi da bi do tada trebalo da “napreduju u pristupnim pregovorima”.