ISTRAŽIVANJE: Mladi u BiH rijetko su društveno angažovani i smatraju da zaslužuju bolje uslove za život

AKTIVIZAM MLADIH

ISTRAŽIVANJE: Mladi u BiH rijetko su društveno angažovani i smatraju da zaslužuju bolje uslove za život

Piše: Maja Isović Dobrijević

Glavni cilj istraživanja bio je ispitati koji su to psihološki i socijalni faktori koji su povezani sa građanskim i političkim učešćem mladih.

Promocija knjige i rezultata istraživanja "Građansko i političko učešće mladih”- Psihološki pristup, autora i profesora Srđana Dušanića, Siniše Lakića i Vladimira Turjačanina održana je juče na filozofskom fakultetu u Banjaluci.

U ovom istraživanju i knjizi polazi se od problema kojem svjedočimo gotovo svakodnevno, a to je činjenica da veći dio populacije u BiH, naročito mladi, ispoljavaju pasivnost, pesimizam i beznadežnost.

Glavni cilj istraživanja bio je ispitati koji su to psihološki i socijalni faktori koji su povezani sa građanskim i političkim učešćem mladih. Istraživanje su sproveli profesori psihologije sa Filozofskog fakulteta  uz podšku Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini.

Marius Müller-Hennig, ispred Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung rekao je da je ova studija od posebnog značaja, jer ona posmatra stvari na terenu što je značajno za lokalne i međunarodne organizacije koje s emogu uključiti da bi se ojačalo građansko i političko učešće mladih u BiH.

“Mi ćemo sve rezultate posebno ispitati i analizirati da vidimo šta mi kao Fondacija možemo da uradimo”, rekao je na promociji Marius Müller-Hennig.

Srđan Dušanić rekao je da se na istraživanju radilo godinu dana, a uzorak istraživanja bio je 1058 ispitanika. Pored toga, rađene su i tri fokus grupe, kao i desetak pojedinačnih intervjua sa liderima omladinskih organizacija koji godinama rade sa mladima.

“Oko 22 posto ispitanika uključeno je u građanska udruženja, a 10.6 posto imaju učešće u političkim strankama. Istraživanje je pokazalo da 62 posto mladih nije nigdje uključeno. Međutim, sa druge strane, mladi smatraju da bi se promjene mogle desiti ukoliko bi se udružili (81%), ali to ostaje na nivou stavova”, rekao je Dušanić.

Vladimir Turjačanin, rekao je da se stariji ispitanici više uključuju, a prema istraživanju mladići su aktivniji do djevojaka.

“85 posto mladih smatra da zaslužuju bolje uslove za život, a 75 posto mladih smatra da je društvo u kojem žive nepravedno. Oni koji su imali loše iskustvo i osjetili nepravdu više su angažovani u civilnom sektoru, a učesnici političkog života opažaju društvo kao pravednije i manje su zabrinuti za sopstvenu budućnost”, rekao je Turjačanin.

 

 

Siniša Lakić, rekao je da su preporuke ove studije da se poveća učešće mladih, a da bi se to desilo, između ostalog, obrazovanje bi trebalo da bude više vezano za građanski i politički aktivizam.

“Politički i društveni ciljevi trebaju se pilagođavati mladima. Treba se unaprijediti rad mjesnih zajednica, razvijati asocijacije studenata i učenika, unaprijediti građansku i političku kulturu”, rekao je Lakić.

Mladen Mirosavljević, profesor javnog mnijenja rekao je da je ova studija značajna za sve studente psihologije i sociologije, ali on smatra da je teško napraviti bilo kakvu promjenu u društvu bez promjene cjelokupnog sistema.

U ovim okvirima profesor Mirosavljević ne vidi snagu koja bi bila nosilac te promjene.

ZAKLJUČAK ISTRAŽIVANJA

Odgovornost je na mnogim važnim institucijama, ali i svaki pojedinac treba da preuzme inicijativu i da prihvati svoj dio uloge. Ipak je na kraju u moći svakog čovjeka, da odluči da li će “čekati Godoa” ili će napraviti konkretan korak, raspakujući okove i oslobađajući sopstvenog “unutrašnjeg Prometeja”.

 

 

Komentari na tekst (0)
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.