Kako će hidroelektrane uništiti prirodu, rijeke, klimu i život u Bosni i Hercegovini...
Foto: Aleksandar Trifunović

voda

Kako će hidroelektrane uništiti prirodu, rijeke, klimu i život u Bosni i Hercegovini...

Piše: Milica Plavšić

Naše rijeke prve kategorije koje su pitke koristimo za proizvodnju električne energije koje i ovako imamo za izvoz, dovešćemo se u priliku kada ćemo kupovati vodu.

Nedavno je britanski list The Guardian objavio da je gradnja hidroelektrana na Balkanu porasla za 300% i da su mnoge planinske rijeke i njihovi ekosistemi ugroženi. Veliki procenat ovih rijeka nalazi se u zaštićenim područjima kao što su nacionalni parkovi. Prema istraživanju međunarodne organizacije za zaštitu rijeka RiverWatch, većinom se radi o malim projektim, najčešće na planinskom terenu, što ima katastrofalan uticaj na prirodu.

Kako objasniti ovaj iznenadni procvat kada je u pitanju izgradnja malih hidroelektrana na Balkanu?

Iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke imaju objašnjenje za ovu balkansku “zlatnu groznicu”: “Za male hidroelektrane se daju subvencije i zagarantovan je otkup električne energije po višoj cijeni. Tako novac koji građani izdvoje za obnovljive izvore energije kroz račune za električnu energiju odlaze uglavnom u privatne džepove. Ove investicije se isplate za nekoliko godina, a koncesije se daju na 30 ili čak 50 godina.”

Često se kao prednost hidroelektrana navodi da će opštine imati korist od koncesione naknade koju investitor uplaćuje, međutim ti iznosi su jako niski. Navodeći primjer male hidroelektrane Medne na rijeci Sani, Jelena Ivanić, asistentica na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kaže da će, prema ekonomskoj studiji koja je rađena za ovu hidroelektranu, nakon isteka koncesionog perioda Republika Srpska i opština biti u minusu milion konvertibilnih maraka.

“U posljednje vrijeme imamo bum hidroelektrana do 250 kW koje su u nadležnosti opštine, koje su u potpunosti privatne investicije za koje je investitor oslobođen od plaćanja koncesione naknade. Na ovaj način dajemo naš najznačajniji resurs potpuno besplatno”, upozorava Jelena.

Na Balkanu se nalaze još uvijek čiste i divlje planinske rijeke koje su pogodne za izgradnju ovih objekata i situacija je u svim zemljama Balkana ista, kaže ona.

Foto: Vrbas, A. Trifunović

Nevladina organizacija Centar za životnu sredinu i Koalicija za zaštitu rijeka već godinama uporno upozoravaju na štetne posljedice gradnje hidroelektrana na planinskim rijekama, a sve je snažniji i otpor koji pružaju sami građani. Uprkos tome, nadležne institucije se slabo oglašavaju na ovu temu i ne postoji kvalitetna javna debata o ovom problemu. Do objave ovog teksta, nismo uspjeli dobiti zadovoljavajući odgovor od gradskih vlasti u Banjaluci po pitanju izgradnje nove hidroelektrane na Vrbasu, zbog koje građani i aktivisti izražavaju svoj protest na društvenim mrežama, ali i na licu mjesta.

Zbog čega vlasti ćute i zbog čega nema dijaloga sa predstavnicima nevladinog sektora i lokalnim stanovništvom?

“Vlasti ćute jer znaju da smo u pravu i nemaju kontra argumente, pogotovo kada je riječ o malim hidroelektranama koje se subvencionišu i za koje i građani izdvajaju određen iznos mjesečno kroz račune za elelektričnu energiju. Iznos koji se izdvaja za obnovljive izvore energije odlazi u velikoj mjeri za male hidroelektrane, jer su drugi vidovi obnovljivih izvora poput solarne i vjetro elektrana kod nas zanemareni”, objašnjava Jelena.

Ne sluša se ni glas lokalnog stanovništva, koje je uglavnom protiv izgradnje ovih objekata, dodaje . “Kasno ih se uključuje u proces ili ih se potpuno zaobiđe, pa imamo slučajeve da građani dežuraju mjesecima dan i noć čuvajući svoju rijeku od početka radova, jer znaju šta ih čeka.”

Aktivisti za zaštitu rijeka glasno upozoravaju da male hidroelektrane nanose štetu prirodi, ekonomiji i građanima Bosne i Hercegovine i donose korist samo pojedincima koji se na ovaj način bogate. “Svaka rijeka na kojoj je izgrađena hidroelektrana je u manjoj ili većoj mjeri uništena i njen ekosistem i kvalitet vode su degradirani. Količina električne energije koja se dobija iz ovih postrojenja je neznatna u odnosu na štetu koju nanose. Već sada imamo dovoljno primjera koji to potvrđuju”, kaže Jelena iz Centra za životnu sredinu. Zbog svega navedenog, aktivisti Centra za životnu sredinu traže da se dodijeljene koncesije i planovi za izgradnju hidroelektrana revidiraju.

Male hidroelektrane građene su i u razvijenim evropskim državama, ali su uništile njihove rijeke, pa se danas u tim zemljama ulažu milioni u revitalizaciju rijeka, navode iz Centra za životnu sredinu. “U Evropi je sve razvijeniji pokret uklanjanja brana i drugih barijera na rijekama da bi se rijeke oživjele. Svjesni su štete koja je nanešena i danas najviše ulažu u solarne i vjetroelektrane. Mi bismo trebali naučiti na njihovom primjeru, a ne raditi isto”, poručuje Jelena.

Foto: Vrbas, A. Trifunović

Izgradnja malih hidroelektrana je naročito štetna kod nas, gdje se to radi neplanski i gdje je sam proces izgradnje veoma diskutabilan.

"U BiH ne postoji dobra energetska strategija, niti strategija iskorištavanja hidropotencijala. Imamo slučajeve, poput rijeke Drine, da su na istim lokalitetima planirane velike brane, male hodroelektrane i hidroelektrane do 250 kW. Mijenjaju se projekti u toku gradnje,  povećava se instalisana snaga, studije uticaja na životnu sredinu su jako loše urađene. Često se podaci u izdatim dozvolama ne poklapaju sa stanjem na terenu. Ne poštuje se ekološki minimum i imamo priliku vidjeti suha korita rijeka gdje nije moguć opstanak organizama. U obzir ne uzimaju ni klimatske promjene, koje su veoma izražene posljednjih godina, a ove godine smo vidjeli da  su skoro sva akumulaciona jezera presušila. ", tvrdi Jelena.

Njene prognoze nisu nimalo optimistične. "Naše rijeke prve kategorije koje su pitke koristimo za proizvodnju električne energije koje i ovako imamo za izvoz, dovešćemo se u priliku kada ćemo kupovati vodu. Količina proizvedene struje iz ovih objekata je neznatna, imamo primjer Republike Srpske gdje je izgrađeno 17 malih hidroelektrana koje mogu da podmire potrebe 4% stavnovništva RS za električnom energijom. Računajte koliko je to uništenih rijeka."

Iz Centra za životnu sredinu poručuju da bi se trebalo više ulagati u energetsku efikasnosti, da bi se smanjila potreba za energijom, kao i u solarne i vjetro elektrane.

 

 


 

Komentari na tekst (2)
Objavljeno:
@Eliot Ness za žaljenje nema mjesta.Sa žaljenjem se nista ne pomaže.Treba nam živom i kožu oguliti da bi svatili sta nam se sprema.
Objavljeno:
Zao mi je prirode. Zao mi je sve ijednog nevinog zivog bica kojem hoce da oduzmu zivot zbog profita.
Zao mi je sto vecina "ljudi" u BiH ne razmislja glavom - niti bilo cim u stvari....
Zao mi je sto ne razmisljaju o buducnosti svoje djece i sto ne posjeduju dovoljno intelegencije da se njihovo dobro veze za dobro svih ostalih...
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.