Jedan čovjek je za samo pet godina riješio problem smoga i restrikcije vode u Sarajevu, a ovima danas nije dovoljno ni 20 godina

Od ekološke katastrofe do olimpijskog grada

Jedan čovjek je za samo pet godina riješio problem smoga i restrikcije vode u Sarajevu, a ovima danas nije dovoljno ni 20 godina

Piše: Tatjana Čalić

Svaki građanin predratnog Sarajeva dobro zna da je pitanje zagađenja grada, vodosnabdijevanja i otpada riješeno 1984. godine i da smoga i restrikcija vode u gradu nije bilo više od dvije decenije.

Sarajevo se, svake godine u decembru, guši u otrovnom smogu. Ni ovaj decembar nije ništa manje alarmantan. Sarajlije se već predugo suočavaju i sa restrikcijama vode, što umnogome otežava svakodnevni  život u glavnom gradu. Ali nije uvijek bilo tako.

 

Sarajevo 1970-ih godina – balkanski London

Specifičan geografski položaj u kotlini, koji gotovo da onemogućava strujanja zraka, jedna je od slabosti Sarajeva, jer ga čini podložnim mnogim zagađenja. Taj problem je postao naročito evidentan i izražen u zimskom periodu šezdesetih i sedamdesetih godina, zbog intenzivnog razvoja grada. Ovdje su bila smještena najvažnija privredna postrojenja u Jugoslaviji -Energoinvest, PRETIS, FAMOS, broj stanovništva se drastično uvećao, a s rastom grada povećavao se i broj zagađivača, kroz nova ložišta, zagađenja iz fabrika, veliki broj automobila na ulicama i slično. 

Još 1957. godine u prvim mjerenjima registrovane su štetne čestice u zraku, da bi sredinom 60-tih, kada su počela i sistematska mjerenja, bila zabilježena i prva ozbiljnija zagađenja zraka. Uskoro, glavni grad BiH dobija i niz negativnih epiteta kao što su „balkanski London“, „Karakazan“, ili „Najzagađeniji grad u Evropi“.

O problemu zagađenosti Sarajeva i organizovanoj društvenoj akciji da se ovaj problem riješi opširno je pisala Aida Ličina Ramić, magistrica istorijskih nauka, u  knjizi, tačnije zborniku radova, “Poplava, zemljotres, smog”, koji je ovih dana predstavljen u više bh. gradova. 

Kako je navela, zagađenje u Sarajevu nije obuhvatilo samo zrak, već i vodu i tlo, uglavnom zbog neriješenih pitanja otpadnih voda i odlaganja otpada uopšte.

Primjerice, snabdijevanje vodom preko vodovodnog sistema u gradu 1975. godine obuhvatalo je tek 200.000 stanovnika, što praktično znači da veliki broj stanovnika nije koristio vodu iz vodovoda. I kvarovi na vodovodnoj mreži (izgrađenoj još u XV vijeku) i restrikcija vode, baš kao i danas, bili su česti.

 

72 miliona američkih dolara

U spomenutim okolnostima grad je trebao veliki zahvat na svim poljima (zaštiti zraka, vode i tla). 

Nakon nekoliko projekata koje su započinjale gradske vlasti, sa više ili manje uspjeha, prava prilika za realizaciju jednog opsežnog projekta javila se početkom 1970-ih godina kada su pokrenuti prvi razgovori sa predstavnicima Međunarodne banke za obnovu i razvoj iz Washingtona o mogućnostima finansiranja programa za zaštitu okoliša u Sarajevu. Vodeća sprega u pokretanju ove inicijative i prvih razgovora bio je Emerik Blum, tada generalni direktor Energoinvesta, sposoban i cijenjen menadžer i izvan jugoslavenskih granica. Istovremeno je u Sarajevu na sjednici Skupštine, u oktobru 1972. godine, formirana Komisija za zaštitu životne okoline na čelu s Blumom, i donesen je zaključak da se izradi Program izgradnje i prostornog razvoja grada za period 1971-1985. godine, na čijoj je izradi bilo angažovano preko 300 stručnjaka iz cijele Jugoslavije.


Emerik Blum sa predsjednikom Jugoslavije Titom (desno do Tita) i stranom delegacijom za vrijeme posjete Energoinvestu


Kredit za realizaciju Projekta zaštite čovjekove okoline za Sarajevo odobren je 1976. godine u iznosu od 72 miliona američkih dolara i 11 miliona dolara za izradu gasovoda od Batajnice do Zvornika. Za realizaciju tog projekta utrošeno je 350 miliona dolara sveukupno, a ostatak je osiguran iz kredita, samodoprinosa i drugih oblika finansiranja. Projektom su trebali biti realizovani gasni sistem, vodovodni i kanalizacioni sistem, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, gradska deponija za krute otpatke i još nekoliko manjih projekata. Kao jedan od najvećih projekata u izgradnji komunalne infrastrukture u istoriji grada Sarajeva započet je u drugoj polovini 1977. godine, a njegova realizacija planirana je do 1982. godine”, navodi u knjizi Ličina Ramić.

 

To je grad i biće – grad

Projektom je uradio mnogo na ekološkom polju i upravo zahvaljujući njegovoj realizaciji, Sarajevo je dobilo prestižnu svjetsku manifestaciju, organizaciju XIV zimskih olimpijskih igara za 1984. godinu. Te godine je u intervjuu za Oslobođenje, James Lee, direktor Međunarodne banke iz Washingtona pokazujući na engleski prevod Andrićevog djela To je grad, izjavio za Sarajevo na „srpskohrvatskom“: „I biće grad!“

Kako se navodi i u zaključku Ličine Ramić, sarajevski Projekt zaštite čovjekove okoline jedan je od pozitivnih primjera kako se uspješno mogu riješiti projekti ekološkog karaktera.

 “Uvođenje plina u grad, predstavljao je ogroman napredak…Izgradnjom i sanacijom vodovodne i kanalizacione mreže u gradu Sarajevu prestale su redukcije vode, brojni padinski dijelovi grada kao i veliki broj bespravno izgrađenih naselja prvi put su dobili vodu i priključili se na kanalizacionu mrežu, te su se uključili u urbane tokove života grada. Kolektor za otpadne vode u znatnoj je mjeri smanjio onečišćenje vodenih tokova, a posebno rijeke Miljacke, koja je bila gotovo otvorena kanalizacija. Uređenjem deponije krutih otpadaka Sarajevo je zablistalo po svim ekološkim standardima. Sarajevski gradonačelnik u vrijeme održavanja Olimpijskih igara Ante Sučić za njemački sedmičnik Der Spiegel je izjavio : „Mi smo u tri godine napravili skok od 30 godina [...] Vodovodna i putna mreža je renovirana i poboljšana zahvaljujući Olimpijadi. A protiv štetnog smoga grad se bori tako što prelazi sa grijanja na ugalj na grijanje na gas”, navodi u knjizi Ličina Ramić. 


Možda najvažnije za ovaj projekat je to što su njegovi glavni pokretači bili predstavnici lokalne industrije, generalni direktor Energoinvesta Emerik Blum, koji je tada blisko sarađivao u ovom i u ostalim projektima s istaknutim bosanskohercegovačkim političarima koji su u to vrijeme obnašali visoke pozicije, ne samo na republičkom, već i na saveznom nivou – Džemalom Bijedićem, Brankom Mikulićem, Dragutinom Bracom Kosovcem i nizom drugih istaknutih stručnjaka iz raznih oblasti. 

Stoga nikome u ovoj državi, ne trebaju biti prihvatljiva bilo kakva opravdanja za današnju sitaciju u kojoj u glavnom gradu nemamo ni čist zrak, ni vodu.

Rješenje je moguće i za Sarajevo, i za Tuzlu, Zenicu, Banjaluku i bilo koji drugi grad… ali, nažalost, nedostaje političke volje i stručnih, pametnih ljudi - vizionara kakav je bio Emerik Blum.

 
Komentari na tekst (6)
G.C
Objavljeno:
kao Vaš redovni čitalac , htio bih neke stvari dodati , jer važno ih je znati zbog istorije .Blum je zasigurno jedan od največih genijalaca svoga doba i čovjek koji je doprinio razvoju Sarajeva ali i razvoju tadašnje države. Međutim potrebno je nglasiti da je Sarajevo najviše uradilo u vrijeme implementacije projekta Zaštite čovjekove okoline koji se implementirao kroz Grad Sarajevo a na čelu skupštinskog odbora za zdravlje skupštine grada Sarajeva je bio Prof dr Fadil Čerkez, koji je bio jedan od najuglednijih profesora iz oblasti Higijene ( to je podrazumjevalo i današnju ekologiju) Blum je od političkih osoba koji je shvatao važnost teme i koji je konsultovao i okupljao najveće stručnjake.U procese je bio uključen i zavod za izgradnju grada sarajeva.. Sve se to događalo 1977 godine kada je financirano od banke za obnovu i razvoj iz Washingtona i ta investicija je iznosila 5 miliardi dinara.Projekat je obuhvatio izgradnju , kanalizacione mreže, vodovodne mreže, gasnog sistema,uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, sistema za odstranjivanje krutog otpada i regulaciju saobračajnica.. Preko 30 kilometara distributivnih vodova i 5000 sekundarnih priključaka je izgrašeno. Napravljen je sistem daljinskog mjerenja i upravljanja vodovodnim sistemom,. Kroz projekat je napravljeno i deset novih gradskih rezervara, te 35 kilometra kolektora, 10 kilometara priključnih cijevi na kolektore, 4 kilometra kanalizacione mrežei uređaj za prečišćavanje voda za 600.000 stanovnika. Što se tiče plinifikacije u Gradu Sarajevu je napravljeno preko 200 kilometara cijevovoda kao i 117 kilometara cijevovoda do Zvornika, kako bi se povezali na gasovod Batajnica - Zvornik . tada se uvozio Ruski plin koji se mješao sa Vojvođanskim plinom ( postojala gasna ležišta plina ) Osim navedenog projekta Prof Čerkez je radio na riješavanju problema aerozagađenja Zenice, takođe sa Američkim stručnjacima a osamdesetih godina je osnovao i institut za genetiku ( u to doba revolucionarno ostvarenje. Više o svemu se može naći i u knjizi Razvoj zdravstvene ekologije , fragmenti, bilješke i prilozi koju je izdao FONDEKO , postmortem , zahvaljujući preko 400 strana teksta ostavljenog nakon smrti Prof Čerkeza. Ova knjiga je trenutno najnovije štivo u BIH u oblasti ekologije
Objavljeno:
Lako je riješiti problem smoga, zabraniš voziti automobilima na katolički Božić i problem riješen.
Objavljeno:
Rat je unistio, a ovi sestrici, tetici, bratici su dovrsili i ono malo pameti i sposobnosti sto je bilo. Dugo ce vremena proci, ako ikad, dok se pamet ponovo ne bude cijenila. Bogami, dabogda...
Objavljeno:
Danas ne postoji niti jedno privredno postrijenje koje moze biti na stubu srama radi emisija stetnig, ili bilo kakvih, gasove, jednostavno, nista ne radi. Problem su individualna lozista, problem je divlje naseljavanja, izostanak urbanistickih rjesenja pod navalom korupcije u institucijama koje zapravo uzrokuju pa saniraju stete. Ako je neko putovao kroz, ili boravio u Sarajevu, primjetio je da okolna naselja, prilazivsi gradu iz bilo kojeg pravca, izgledaju kao zloglasne favela, ne sto nene dilaju, mada je prepuno pit-bulova i slicnih krvolocnih pashmina koje su inace simbol prigradskih naselja diljem BiH, nego zbor ne/regulacije prostornog planiranja i uredjenja urbanih sredina. Sarajevo, ciji se stanovnici svakodvenvo imali priliku uvjeriti u naredne teze, danas placa cijenu totalitarne politike koju vodi kako gradsko, tako pro-bosnjacki orijentisano elitno desno krilo, koje je princim povratka svako na svoje zamijenilo forsiranjem nekontrolisanog naseljavanja stanovnistva u ovaj grad. Sad ce me neko optuziti da mijesam babe i zabe, ne marim, poenta je da su iste te gradske sluzbe, gradski oci, tj, babe, davali saglasnost za izgradnju, a jos bitnije, pripajanje hiljada i hiljada "povratnickih" objekata na distributivne sisteme gradskog vodo, elekto i plinskog snadbijevanja. Situacija nije ni malo bolja glede parking, ali to je vec potpuno drugaciji fenomen u BiH, medjutim, gdje stadoh, avaj, jah, i danas, i danas je problem sa vodosnadbijevanjem, jelte, system kapaciran 1984 danas opsluzuje 3 puta veci broj korisnika, a svi redovno i legitimno prikljuceni, dobro hajde, ne bas svi, ali vecina, i koga kriviti - pa zna se, Cetnike. Koga Cetalji krive sto zive u RSu koji je po stopi ekonomskog prirasta odmah poslije Cernobila i Malog Zvorinka, naravno, da cujem RS, pa Baaaaliiiijeeee, bravo. Koga krive Skutori, kako kad, oni su najmudriji, u krevetu i kod jednih i kod drugih, a koga krive gradjani, ako ih jos uopste ima na prostoru BiH, oni krive sami sebe. Nemaju vise nikakve dvojbe da su popusili, od Trebinja do Bihaca, svako ko bi se, pa makar i u sebi obradovaj tudjoj sreci ili uspijehu, pa cak i sreci Cete, Balijandera ili Ustase, taj zna da je donji i da ovdje za njega mjesta nema, niti ce biti, i da, on suuuti. Ovi drugi domorodci, koji su zaposjeli Banju Luku, Tuzlu, Zenicu, Mostar, Modricu, Brcko, Capljinu, Jajce, Travnik i Focu, njima voda i nije prioritet, takvi su do rata istrcavali iz nastaombine da izvrse nuzdu pod okriljem zvijezda, pa se brze bolje vracali preko zemljanih podovo u jorgane i haljine, kakvo pranje ruku, misaona imenica, danas ima plin, parket, Violetu......kud ces vise moj prijatelju, zivjeo primitivizam, zivjela nezavisna RS, zivjela etnicki cista federacija, zivjela etnicki cista HB, a Brcko, ihhh, njih cu nekom drugom priliko, of Karavlaha, preko Sotorovica do Ficibajra, sretna je barka koja nije uplovila...
Objavljeno:
ne mogu ovi novi bijednici, klero nepismeni fasisti ni okreciti za titinim kadrom... a i kod Vas imate ergelu istih, iza njih samo prah i smrad ostaje
Objavljeno:
Emerik Blum, najveći čovjek kojeg je BiH ikad imala.
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.