„Zakupodavac i zakupac saglasno utvrđuju cijenu zakupnine od 17 KM po kvadratu podrumskog prostora, što ukupno iznosi 1.756,27 KM za jedan mjesec i 22 KM po kvadratu za prostor u prizemlju što iznosi 7.847,18 KM, što ukupno za kompletan poslovni prostor iznosi 9.603 KM. Visina zakupnine može se mijenjati uz obostranu saglasnost“, stoji u ugovoru potpisanom 5. avgusta 2015. godine, koji je u posjedu CAPITAL-a.
Podrumski prostor (103,31 m2) i prizemlje (366 m2) u Ulici Dušana Baranjina, inače drugoj gradskoj zoni, RUGIP tako plaća nerealno visoko.
U bijeljinskim agencijama za nekretnine jednoglasno kažu da je tržišna cijena ovakvog prostora za oko 4.000 KM niža.
„Riječ je o drugoj gradskoj zoni. Konkretno u ovoj ulici izdavali smo 20 kvadratnih metara po cijeni od 200 KM. Dešavalo se čak da vlasnik ni po ovoj cijeni ne može da izda prostor pa onda 40 kvadratnih metara bude izdato po istoj ovoj cijeni. Lokacija nije atraktivna. Ipak, toliki prostor teško je naći na prostoru Bijeljine pa je računica jasna“, kažu u jednoj bijeljinskoj agenciji za nekretnine ne želeći da navodimo ime.
Dok gradonačenik privatno ubire pozamašan prihod, grad Bijeljina na raspolaganju ima deset poslovnih prostora koji stoje prazni.
Optužujući portal CAPITAL da je nekorektan i da objavom ove informacije „od njega pravi lopova“, Mićić je drsko pokušao da opravda stotine hiljada maraka unosan ugovor sa institucijom Republike Srpske u kojoj je SDS zvanično u opoziciji.
„Stvarno niste korektni. RUGIP-u je tu ranije uzeo prostor od nekoga, a moj poslovni prostor nalazi se do tog. Mojih je samo 166 kvadrata. Opštinski prostori su svima na raspolaganju na licitaciji. Kakve veze ima opštinski prostor i moj privatni? Čitavu zgradu dali RUGIP-u džaba. Kakvo je to tako bezobrazno pitanje, da miješate opštinski i privatni prostor. Ako hoćete da budete korektni, provjerite sve. Pokušavate od mene da napravite lopova“, kazao je i spustio slušalicu.
Bijeljina u vlasništvu ima 80 prostora do 227 kvadrata
Nekoliko dana prije razgovora sa gradonačelnikom, od bijeljinske Gradske uprave smo službeno zatražili i dobili informacije da grad u vlasništvu ima 80 poslovnih prostora. Kvadratura se kreće se od, kako su naveli, osam do 227 kvadratnih metara.
„Trenutno grad Bijeljina ima 70 aktivnih ugovora o zakupu poslovnih prostora. Postoje dva načina davanja u zakup poslovnih prostora – putem javnog nadmetanja i davanjem poslovnih prostora na koriscenje bez naknade. Kada je u pitanju davanje poslovnih prostora na korišćenje bez naknade, tome prethodi zahjev stranke za zaključenje ugovora o korišćenju određenog poslovnog prostora bez naknade, zatim odluka skupštine Grada Bijeljina. To su obično humanitarna udruženja koja djeluju na području grada“, navode iz Gradske uprave u pisanom odgovoru.
RUGIP godišnje na zakupe daje više od pola miliona KM
RUGIP svakako nije humanitarna organizacija, a očigledno je galantan kada je u pitanju plaćanje prostora koje koriste službenici. Završni finansijski izvještaj za 2017. godinu još nije završen, ali se zna da je samo u 2016. na zakupe poslovnih prostora potrošeno 591.640 KM. Ova cifra je, kako kažu, drastično smanjena u odnosu na 2015. godinu kada je za iste namjene potrošeno oko 709.000 KM.
Iako nisu naveli s kim su potpisali ugovor, po kvadraturi i cijeni zakupa, a na osnovu podataka iz ugovora, jasno je da se radi o privatnom prostoru bijeljinskog gradonačelnika.
Slikovni rezultat za rugip bijeljina“Zakup prostora se, između ostalog, plaća za potrebe područnih jedinica Uprave za redovne poslove, ali i privremene, koji se odnose na realizaciju projekata digitalnog arhiva i registraciju nekretnina u RS i to u Bijeljini (469,31 m2 po cijeni 9.603,45 KM), Čelinac (160 m2 po cijeni 1.600 KM), Laktaši (370,86 m2 po cijeni 9.979,84 KM), Kotor Varoš (200 m2 po cijeni 4.000 KM), Lopare (153 m2 po cijeni 1.219,90 KM), Pale (375m2 po cijeni 4.891,77KM), Rogatica (89,40 m2 po cijeni 1.072,80 KM)”, navode u RUGIP-u.
Monopolski odnos vlasnika velikih poslovni prostora priznaju i u RUGIP-u navodeći da cijene koje plaćaju zavise od ponude na tržištu, ali i procjene sudskih vještaka koji koji procjenjuju da li određeni prostor odgovara potrebama RUGIP-a.
“U nekim opštinama i gradovima više puta bezuspješno je objavljivan javni poziv za kupovinu poslovnih prostora kako bi se trajno obezbijedili adekvatni uslovi za rad”, ističu u ovoj instituciji.
Galantnost nije naišla na osude, pa se u Geodetskoj upravi hvale da im “Glavna služba za reviziju javnog sektora RS svake godine razmatra zakup i kupovinu prostorija za potrebe RUGIP-a i do sada u svojim izvještajima nije imala zamjerke na iste”.
