<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Počelo je odbrojavanje za slanje čovjeka na Mars

SVEMIR

Ove godine Mars i Zemlja će biti najbliže jedna planeta drugoj. To će se ponovno dogoditi za 15 godina. Hoćemo li do tada biti spremni da pošaljemo ljudsku posadu na Mars?

16. januar 2018, 12:00

Počelo je odbrojavanje za slanje čoveka na Mars, ali šta će sve biti potrebno, šta smo već isplanirali i da li ćemo stvarno biti spremni? 2018. će biti sjajna godina za put, piše "Gardijan".

Tako blizu, a tako daleko

U julu će Zemlja i Mars biti najbliže jedno drugome u poslednjih 15 godina. Mars će se naći u tački svoje eliptične orbite koja je najbliža Suncu, dok će Zemlja simultano proći između Marsa i Sunca.

Planete će biti udaljene jedna od druge 56 miliona kilometara, što je ogromna udaljenost po zemaljskim standardima, ali skromna iz perspektive međuplanetarnih putovanja. Teoretski, jednosmerno putovanje prema Marsu u to vreme bi trajalo malo više od 200 dana (dok bi uobičajena dužina bila 250 dana).

Nažalost, nismo još spremni da pošaljemo ljude na Mars ove godine, ali smo u poslednje vreme napravili značajne napretke s roverima i robotima. Ipak, treba još dosta toga naučiti o sigurnom i pristupačnom slanju ljudi na Mars, ali sat otkucava.

Kada za 15 godina Zemlja i Mars ponovo budu tako blizu, NASA namerava da lansira prvu misiju na Mars s ljudskom posadom. Spejs X ima još ambiciozniji datum – 2024.

Pitanje je: hoćemo li biti spremni? Ako ćemo ostaviti ljudski otisak na Marsu u sledećih 15 godina, moraćemo da savladamo tri velika izazova: rakete, nemir i radijaciju. Evo kratkog pregleda problema, kao i planova kako ih rešiti.

Foto: Thinkstock
Foto: Thinkstock

Rakete

Šta je problem? Prebacivanje ljudi na Mars košta. Današnjom tehnologijom, cena misije koja bi uključivala i povratak bila bi negde između 100 i 500 milijardi dolara. Jedini način da stvarno snizimo troškove je da napravimo višekratno iskoristive rakete.

Je li to moguće? Spejs X veruje da jeste. Već su demonstrirali uzletanje i sletanje rakete Falkon 9, a ove godine planiraju prvi probni let rakete Falkon hevi. Ako sve bude uspešno, to će biti značajan korak prema demonstriranju sposobnosti Spejs X-a za slanje svemirske letelice izvan Zemljine orbite.

Šta je sledeće? Spejs X planira vremenom da zameni svoju flotu jednom raketom, BFR, koja bi bila u stanju da nosi 100 ljudi i teret od 150.000 kilograma. Većina delova BFR bila bi ponovo iskoristiva, što bi znatno smanjilo troškove.

Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Dve teretne misije BFR planirane su za 2022., dok bi 2024. trebalo izvesti još dva leta s teretom, kao i dva leta s posadom. Postoje dobre šanse da će Spejs X za 15 godina, ako ne i ranije, imati raketu spremnu za put na Mars po prihvatljivoj ceni.

Nemir

Šta je problem? Putovanje na Mars moglo bi da bude jako dosadno. Iako to nikada nije predstavljalo problem u Star Treku, činjenica je da dugi periodi bez stimulacije, kao i zurenje u ogromnu crnu prazninu svemira mogu dovesti do depresije i manjka pažnje. Iako astronauti prolaze kroz intenzivne psihološke testove, nijedna svemirska misija nije po pitanju dosade predstavljala izazov kao let na Mars.

Šta možemo da učinimo po tom pitanju? Mnogo toga možemo naučiti na Zemlji. Primer je projekat Hi-Seas na Havajima koji je počeo pre pet godina. On grupe ‘astronauta’ drži u izolaciji do osam meseci.

Samo rad i nimalo zabave? Ilon Mask veruje da će za ljude koji stvarno žele da odu na Mars, putovanje biti zabavno. Zbog toga planira da posadu BFR-a obezbedi igrama u nultoj gravitaciji, filmovima, predavanjima, i restoranima. Mask veruje kako će se putnici “sjajno zabavljati”.

Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Sa sigurnošću se ne može reći dok se ne dogodi. Ipak, ima pozitivnih znakova.

Radijacija

Šta je problem? Opasno svemirsko i solarno zračenje koje može da dovede do problema s vidom, demencije i raka. Put do Marsa u jednom smeru izložiće astronauta količini radijacije 15 puta većoj nego što je godišnji dozvoljeni limit radnika nuklearne elektrane.

Kako bi astronauti mogli da se zaštite? Postoje razne vrste štitova, ali radioaktivni zraci velike snage mogli bi to lako da probiju. Uz to, štitovi povećavaju masu, što povećava potrošnju goriva, što povećava troškove svake misije.

Kako onda to rešiti? Sledećih deset godina prioritet će biti istraživanje. Podaci s Međunarodne svemirske stanice, Marsove naučne laboratorije pa čak i Vojadžera 1 već nam pomažu u stvaranju detaljnije slike o ‘svemirskim vremenskim prilikama’, što će nam omogućiti bolje planiranje i tempiranje misija.

Događa li se išta u 2018.? U maju NASA će lansirati dogoočekivanu svemirsku letelicu Mars insajt, koja bi trebalo da sleti krajem novembra. Njena primarna misija je da razume seizmičku aktivnost na Marsu, ali će magnetometar na landeru proučavati ponašanje zračenja iz solarnog vetra na površini Marsa.

Na kraju se sve najverovatnije svodi na to da se do Marsa dođe što brže, te na taj način minimalizuje vreme izlaganja svemirskom zračenju. To bi značilo brže rakete.

Hoćemo li biti spremni za 15 godina? Ne zna se. Radijacija nam bez svake sumnje predstavlja najveću pretnju. Jasno, izazovi slanja ljudi na Mars su ogromni, ali isto se odnosi i na prilike, pa definitivno postoji mogućnost da ćemo za 15 godina videti čoveka na Marsu.

Kao što je Ilon Mask jednom rekao “Smatram da je budućnost znatno zanimljivija i uzbudljivija ako budemo civilizacija koja će putovati svemirom i vrsta koja će živeti na više planeta”.