Glodari izloženi društvenom stresu su jeli hranu bogatiju ugljenim
hidratima tri puta više i brže od miševa u normalnim uslovima. Takođe,
zarad ugljednih hidrata prepolovili su unos masti.
Rezutati
istraživanja su pokazali da mozak igra važnu ulogu u odabiru ugljenih
hidrata i masti. Ova studija upravo može pružiti odgovor zašto teško
odolijevamo slatkišima i brzoj hrani. Ljudi generalno selektuju ono što će
jesti na osnovu ukusa, kao i na osnovu stanja tijela, ali tačan mehanizam
po kom osnovu vrše selekciju uvijek je ostao misterija.
“Mnogi
ljudi koji pod stresom jedu puno slatkiša kasnije okrivljuju sebe zato
što su nesposobni da razumeju sopstvene impulse“, rekao je Jasuhiko
Minokoši, autor studije. – “Ali, ako znaju da je to zbog neurona, možda
neće biti tako strogi prema sebi.“
Minokoši upozorava da je rezultate istraživanja teško odmah primijeniti na popularne dijete.
“Ako pronađemo određeni molekul u neuronu i targetiramo ga da suzbije
ove aktivnosti, to će našu dijetu i uopšte ishranu učiniti mnogo
zdravijom“, ističe.