<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Haris Jusović, dizajner i vizuelni umjetnik: Uočavam greške i svoje i tuđe, apelujem kroz sarkazam da se te greške i hendikepi moraju korigovati

DIZAJN

"Mislim da svaka zemlja na svijetu, bez obzira na njen društveni položaj, rađa dovoljno materijala i problema na dnevnoj bazi, idealnih za interpretacije ovog tipa i podsjećanja da problemi postoje, odnosno da se trebaju riješiti", rekao je Haris Jusović.

01. februar 2018, 12:00

Haris Jusović, dizajner i vizuelni umjetnik iz Sarajeva, rođen u Prijepolju, a kaže da je iz Prijepolja inače i Valter, koji je odbranio Sarajevo.

Za sebe kaže da je presrećno u braku, po vokaciji veoma emotivan, skroman, konkretan i tačan. Voli porodicu, Sarajevo i sve oko njega. Ta ljubav je pokretač svega što radi, izazivač sreće i proizvođač smisla za humor.

“Dizajner sam već 10+ godina, veoma apstraktan u emocijama, veoma jednostavan u komunikaciji :) Iza mene je završena Akademija likovnih umjetnosti, uz koju i nakon koje praktično slijedi samo napredovanje. Mentalno, profesionalno, društveno. Interesovanje za dizajn došlo je kao duh iz Aladinove lampe, pojavilo se niotkuda i nije otišlo nikuda. Dakle, tu je”, rekao je u razgovoru za BUKU Haris Jusović.

Za njega je dizajn veoma individualna stvar i predstavlja osjećaj pozitivne važnosti i nadmoći.

“To je mogućnost ili talenat da oblikuješ materiju kroz razne modele komunikacije i doprineseš boljem razumijevanju onoga što se želi: ponuditi, prodati ili prezentovati kao događaj, promjena, unaprijeđenje. Kroz dizajn se reflektuje i dojam pismenosti”, pojašnjava.

Jusović dodaje da je dizajn sa druge strane, preolako shvaćen termin predmeta ili profesije, kao i mnogo drugih grana kreativnosti.

“Usko povezan sa frustracijom ljudi koji nažalost nisu predodređeni da žive od svoje kreativnosti, već od svojih deset prstiju, na ovaj ili onaj način (‘onaj’ način se može razgranati u mnogo podnačina, ako ih tako mogu nazvati) i onda samim tim pojam / profesija dizajna je relativno cijenjen, sa percepcijom precijenjenosti u odnosu na, recimo, neke fizičke poslove, iliti dizajn vam je kod nas tek na 4. mjestu, tik poslije Japana. To je refleksija shvatanja dobrog dijela publike na našim prostorima. Čast svijetlim tačkama i izuzecima koji razumiju ovu sferu života i njene vrijednosti”, rekao je Haris J.

Harisovi radovi koje ćemo predstaviti na portal BUKA  je društveno angažovan dizajn.

“Ja komuniciram sa društvom na nama svojstven način. Uočavam greške i svoje i tuđe, apelujem kroz sarkazam da se te greške i hendikepi moraju korigovati. Mislim da svaka zemlja na svijetu, bez obzira na njen društveni položaj, rađa dovoljno materijala i problema na dnevnoj bazi, idealnih za interpretacije ovog tipa i podsjećanja da problemi postoje, odnosno da se trebaju riješiti. Elem, nekad nije samo problem inspiracija. Bio bih beskrajno neiskren ako bih to rekao”, kaže naš sagovornik.

Na pitanje može li se BiH živjeti od dizajna i koliko se dizajneri moraju namučiti za svoju koru hljeba Haris kaže da to zavisi o kojoj kori pričamo.

“Ako ćemo jesti francuski hljeb, bezglutenski, sa izuzetno kvalitetnim sastojcima i bez vidljivih aditiva, ta rutina košta malo više, pogotovo, ako uz hljeb jedemo još nešto :)  Kada govorimo o tome koliko se nešto cijeni, sve je to relativno. Ljudi koji znaju da cijene različite poslove i pozive, cijeniće i dizajnera i vodoinstalatera, a dizajner/vodoinstalater je taj koji sebi uspostavlja ‘cjenovnik’. Mišljenja sam da, ako odlučiš da budeš vodoinstalater, budi najbolji u gradu. Isto je sa dizajnom, samo što tu ima mnogo više prostora da budeš najbolji - na svijetu”, rekao je Haris.

Ljude kod nas uglavnom nije briga za dizajn.

“Imaju svog posla. ili nemaju. Uglavnom - žure. Ne znaju da uživaju u momentima sreće, ne znaju da voze auto i razgledaju kuda voze. Samo jurcaju, nerviraju se i onda im frustracija, bez obzira na imovinsko stanje i taj efekat, postane navika. Ja svijest o dizajnu podižem u obliku onoga što radim i na mjestima gdje sam pozvan da o tome govorim. O tome koliko je vremena potrebno da se jedan rad stvori i realizuje, bitno im je jednako koliko i ko će biti novi predsjednik upravnog odbora društva za očuvanje životne sredine grada Ulan Batora”, ističe Haris.

Na kraju razgovora Harisa smo pitali ko je za njega najveći majstor dizajna, a on nam kaže da je to priroda.

Pogledajte Harisove radove:

Više Harisović radova možete pogledati na njegovom Instagram profilu.