Novinar Jon Henley detaljno je analizirao što se to toliko dobroga krije na sjeveru Europe. Prošle je godine Finska prema mjerodavnim međunarodnim tijelima bila ocijenjena najstabilnijom, najsigurnijom i najbolje vođenom svjetskom državom. Osim toga, treća je najbogatija, treća s najmanjim udjelom korupcije, treća po socijalnom statusu građana i druga najprogresivnija po društvenim pitanjima.
Stabilne banke, sigurna policija, pravosuđe bez korupcije...
Banke su najstabilnije, domaće tvrtke su druge po razini etičnosti, građani vjeruju policiji, a finsko pravosuđe smatra se najneovisnijim na svijetu. Henley naglašava kako građani Finske imaju najvišu razinu osobnih sloboda i prava izbora, a oko 5,5 milijuna stanovnika nema nikakvih problema s nejednakosti između spolova i sigurnošću. Naime, treći su po najvećoj spolnoj jednakosti, a imaju i petu najmanju nejednakost u bogatstvu. Djeca su im najsigurnija, tinejdžeri drugi na svijetu u čitanju i treći u prirodnim znanostima, a minimalan broj beba pati od pretilosti, nabraja Henley, koji je tajnu finskog uspjeha odlučio otkriti kod niza sugovornika. Započeo je s Bengtom Holmströmom, ekonomistom koji je 2016. dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju. S njim je popričao u Helsinkiju.
"Finsko čudo"
"Možemo govoriti o finskom čudu, sjetimo li se gdje smo bili prije 150 godina. Dobro je pitanje - kako se to dogodilo?" kaže Holmström i dodaje da treba biti oprezan u potrazi "formule za uspjeh". Na svijetu nema dvaju istih država i ne mora značiti da bi ono što je uspjelo u Finskoj isto tako uspjelo u nekoj drugoj državi. Bivša finska predsjednica Tarja Halonen smatra da žive u hladnom, oštrom i zabačenom području te da svaka osoba mora naporno raditi za sebe, ali i za svoje susjede. Halonen je na čelu Finske bila između 2000. i 2012. godine. Sa sociološke strane, valja podsjetiti da je Finska bila općenito i demokratski siromašna nakon 600 godina pod švedskom vlasti i sto godina pod ruskom.
Fincima su svi jednaki
"Razlike između društvenih klasa u Finskoj bile su male i to još davno prije naše neovisnosti. Čak je i industrijska revolucija ovdje bila skromna. Nije bilo Rotschilda, nije bilo Fordova, čak ni dinastije kao što su Wallenbergovi u Švedskoj", objašnjava sociologinja Riitta Jallinoja. Finci gledaju jedni na druge jednako, kod njih se ne gleda svisoka.
"Mogli biste hodati ulicom rame uz rame s najbogatijim čovjekom u gradu a da o tome ne biste imali pojma", misli bivši američki veleposlanik u Helsinkiju Bruce Oreck, kojem se život u finskoj metropoli toliko svidio da je ostao tamo živjeti. ''Danas svi radimo zajedno i u kolektivu za isti cilj.'' Sve je stvar suradnje, kaže nagrađivana spisateljica i autorica povijesnih romana Sirpa Kähkönen, koja poveznicu vidi u društvenoj jednakosti iz prošlosti. "Nije bilo ni kmetova ni bogate aristokracije. Društvo nije bilo hijerarhijski ustrojeno", objašnjava Kähkönen.
Besplatno obrazovanje
Besplatni obrazovni sustav još je jedna prednost ove skandinavske zemlje. Temelji obrazovnog sustava postavljeni su još 1866. godine i upravo je obrazovanje ključ finskog napretka, kaže sociologinja Jallinoja. Od stjecanja neovisnosti, gotovo trećina finskih državnih čelnika dolazila je iz redova sveučilišnih profesora. "Oni su oblikovali Finsku kao zemlju kakva je danas. Ono što je ključno - stvorili su povjerenje u socijalnu mobilnost i počeli vjerovati u obrazovanje. Cijela naša država je socijalni konstrukt koji su stvorili sveučilišni profesori", napominje filozof Ilkka Niiniluoto.
"Ravnopravnost spolova također je dio naše ukupne slike jer su žene u Finskoj svoja prava shvatile ozbiljno, a muškarci to prihvatili", kaže bivša predsjednica Halonen. Žene su se već 1906. kandidirale na izborima i sačinjavale gotovo 10 posto saziva prvog parlamenta, dok danas u parlamentu sjedi 42 posto zastupnica.
Finska i dalje bilježi stabilan rast s 31 posto BDP-a, što je drugi najveći postotak među državama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj). Nakon svog istraživanja, Henley je donio zaključak: "Čarobna formula uspjeha" Finske je skup više faktora - samopouzdanja, suradnje, jednakosti, poštovanja, obrazovanja i povjerenja. Bolja kvaliteta međuljudskih odnosa također je ono što izdvaja Finsku od ostalih zemalja. Rekli bismo - raj na zemlji..."
