Novoizabrani predstavnik studenata za Buku: Nećemo dozvoliti miješanje politike u naš rad, ne isključujemo ni proteste

Buka intervju, Branko Trninić

Novoizabrani predstavnik studenata za Buku: Nećemo dozvoliti miješanje politike u naš rad, ne isključujemo ni proteste

Piše: Buka intervju

Nakon dugo vremena, studentsko rukovodstvo nije pod kontrolom niti jedne političke stranke. Poručuju da dolazi era najboljih studenata, politički neutralnih i nezavisnih, koji će raditi isključivo u interesu studenata.

Branko Trninić, student treće godine Ekonomskog fakulteta, novoizabrani je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci. Ni on, ni potpredsjednici, nisu članovi političkih stranaka, a nakon što su izabrani, poručili su kako dolazi era najboljih studenata, politički neutralnih i nezavisnih koji će raditi isključivo u interesu studenata.

U razgovora sa Trninićem pokušali smo doznati mijenja li se konačno klima u studentskim organizacijama, kako promijeniti loš imidž koji su naslijedili od svojih prethodnika, koji su im prioriteti u radu, te hoće li podržati proteste studenata ako do njih dođe.

 

Da li je studentima dosta miješanja politike u studentske stvari?

Trenutno rukovodstvo Studentskog parlamenta nisu aktivni članovi nijedene političke partije. Smatramo da studenti imaju pravo da se uključe u tokove društva na taj način, djelujući kroz političke partije, ali nećemo dozvoliti miješanje politike u rad studentskih prestavnika, te iskorištavanje studentskih predstavnika u svrhu političke promocije. Podržaćemo sve one odluke  nadležnih istitucija koje će imati za cilj poboljšanje položaja studenata, ali ćemo isto tako kritikovati one loše. Smatramo da Studentski parlament treba da bude na raspolaganju svih studenata Univerziteta, bez obzira na političku opredijeljenost ili neopredijeljenost, bez obzira na prosjeke ili bilo koju drugu podjelu.

 

Nekako se stiče dojam da su posljednjih godina glavne teme koje su tištile studente bili "oktobar dva" i produženje roka za završetak studija za „vječite“ studente. Prošle godine su to bila i burad piva, te hrana i piće na koje se trošilo u banjalučkim restoranima. Nažalost, previše loših poruka od predstavnika studenata. Kako to komentarišete i kako uopšte poboljšati imidž studentskih predstavnika, ali i samih studenata?

Tačno, jedan od problema je takođe oktobar dva, te je novo rukovodstvo Studentskog parlamenta već uradilo izmjenu akademskog kalendara. Neće se više dešavati da septembarski rok bude u avgustu, kao ni oktobarski u septembru, što se događalo ranijih godina. Prethodna garnitura Studentskog parlamenta je vjerovatno imala svoj  plan rada i ne bih ulazio u to. Svjesni smo svih prethodnih događaja koji su se desili na Univerzitetu. Mi taj loš imidž želimo promijeniti tako što ćemo uključiti druge studente u sam rad Studentskog parlamenta, i to dobre studente koji će svojim znanjem i angažovanjem doprinijeti poboljšanju samog rada Studentskog parlamenta, a samim tim i Univerziteta.

 

Kvalitet znanja, studija i uslova studiranja, upisna politika koja nije usklađena sa potrebama tržišta rada, nepostojanje kvalitetnog Zakona o visokom obrazovanju na državnom nivou, Bolonja- za koju niko više i ne zna šta je, nisu teme kojima su raniji studentski predstavnici pridavali posebnu važnost. Da li će se to promijeniti?

Visok kvalitet nastave i optimalni uslovi studentskog života prioritet su novog rukovodstva Studentskog parlamenta. Dostizanjem ovog cilja značajno će se unaprijediti rad Univerziteta, ali i grad Banja Luka će postati dodatno prepoznatljiv kao centar studentskog života Republike Srpske i regiona. Važna je komunikacija i saradnja Univerziteta  u Banjoj Luci, a i obrazovnog sistema uopšte sa tržištem rada. Ne smijemo dozvoliti da se upisna politika odvija po inerciji. Važan parametar prilikom kreiranja upisne politike su stvarne potrebe tržišta rada. Važna je kvalitetna profesionalna orijentacija mladih ljudi. Trenutni Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske u nekoliko navrata je mijenjan, odnosno rađene su izmjene i dopune istoga. Takođe, trenutni Zakon o visokom obrazovanju ne daje dovoljno dobra rješenja, odnosno u izvjesnoj mjeri ne podstiče razvoj visokog obrazovanja i visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj, na šta su mnogi ukazivali i u prethodnom periodu. Iz navedenih razloga krenulo se u izradu novog Zakona o visokom obrazovanju. Mišljenja smo da bi trebalo tražiti priliku u novom Zakonu o visokom obrazovanju i kroz isti implementirati dobra rješenja kako bi ovaj zakon bio polazna tačka budućeg razvoja visokog obrazovanja u Republici Srpskoj. Saglasan sam sa vašom konstatacijom u vezi sa Bolonjom. Mišljenja smo da je neophodno pristupiti detaljnoj analizi implementacije bolonje u sistemu visokog obrazovanja, te sagledati prednosti i nedostatke iste, te na osnovu analize odlučivati o daljim koracima.

 

Kada se analizira situacija u visokom obrazovanju, i studenti i struka najčešće kažu kako su ogorčeni obrazovnim sistemom jer je zastario, jer nedostaje prakse i naučno-istraživačkog rada, pa studenti nakon sticanja diplome nisu ni spremni za rad u svojoj struci. Ništa bolje ne govore ni svjetske i evropske analize prema kojima su naši univerziteti među zadnjima po kvalitetu u svijetu.

Dosta studijskih programa na organizacionim jedinicama je zastarjelo, Studentski parlament je stava da se treba izvršiti detaljna revizija, te studijske programe uskladiti sa stvarnim potrebama tržišta rada. Pokrenuli smo pitanje prakse kao obavezne za studente na svim organizacionim jedinicama. Naučno-istraživački rad želimo da podignemo na viši nivo preko međunarodnih konferencija gdje će naš Univerzitet biti prepoznatljiv u međunarodnim tokovima znanja.

 

Kako komentarišete dugogodišnju studentsku letargiju i odsustvo kritičkog odnosa prema studiju, obrazovanju, životu i društvu?

Studentski parlament prvenstveno se bavi pitanjima i problemima studenata Univerziteta u Banjoj Luci, kako je naznačeno u Statutu. Neosnovano se formira mišljenje da je većina studenata član neke političke stranke. Studenti nisu „uspavani“, ali nailaze na niz prepreka pri izražavanju svog nezadovoljstva.

 

Na koje prepreke mislite?

Jedna od prepreka može da bude da se studenti boje da iznesu neke probleme jer misle da će imati problema oko polaganja ispita. 

 

FOTO BUKA: Studentski protesti iz 2013. godine


Evo, prisjetimo se protesta koji su bili zakazani u decembru. Zahtjevi su bili sanacija domova,  pa sve do pojeftinjenja goriva, a na protestima se pojavilo par studenata?

Studentski zahtjevi moraju da budu jasno formulisani, u protivnom predstavljaju izliv nedefinisanog ličnog nezadovoljstva. Studentski parlament ide jasno definisanim koracima ka rješavanju gorućih studentskih pitanja.

 

Hoćete li podržati proteste studenata ako dođe do njih? 

Proteste ne treba isključiti kao demokratsko sredstvo borbe za prava i unapređenje položaja, ali važno je da studentski protesti budu studentski u pravom smislu te riječi, odnosno da isti budu zasnovani na rješavanju zahtjeva studenata našeg Univerziteta. Ne smije se ni u kom trenutku desiti bilo kakvo uplitanje politike. Važna je osnovanost studentskih protesta. Prvenstveno  ćemo se zalagati za rješavanje studentskih zahtjeva dijalogom.

 
Razgovarala: Tatjana Čalić
Komentari na tekst (0)
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.