Radni materijal - kako su ga nazvali u Centralnoj izbornoj komisiji, između ostalog, podrazumijeva:
"Iz
Srednjobosanskog kantona izbor 1 delegata iz reda bošnjačkog naroda.
Četiri delegata iz reda hrvatskog. Podaci popisa 2013. kažu da u ovom
Kantonu živi gotovo 147 hiljada Bošnjaka. A manje od sto hiljada
Hrvata."
Iako prema posljednjem popisu u
Hercegovačko-neretvanskom kantonu živi 92 hiljade Bošnjaka - radni
materijal CIK-a kaže da se u Doma naroda iz ovog Kantona ne bira niti
jedan Bošnjak. S druge strane bira se pet predstavnika Hrvata.
U Kantonu Sarajevo iako živi gotovo 18 hiljada Hrvata - u radnom materijalu stoji - nijedan ne može u Dom naroda.
A u Posavskom kantonu od ukupno 33.600 Hrvata - do parlamentarne klupe može dospjeti tek jedan.
"Mi
obično svaki taj akt kastriramo na našim sjednicama, kolegijima, a za
sjednicu ide prijedlog oko kojeg postoji saglasnost - ako ne postoji
saglasnost on ne ide na sjednicu izuzev ako se radi o odluci koja se
mora donijeti onda se tamo preglasavamo. Za to sve još uvijek nije bilo
potrebe tako da smo mi danas jednostavno taj radni materijal odbacili", navela je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK BiH.
Sve
češće optužbe koje u pitanje dovode nezavisnost članova CIK-a prilikom
donošenja odluka. Sama predsjednica Hadžiabdić priznala je da se sastala
s članicom HDZ-a Borjanom Krišto.
Podsjetimo, U proceduri je
Kriština Apelacija u kojoj osporava Ustav - član koji kaže da se u Dom
naroda Federacije iz svakog kantona bira se po jedan predstavnik
konstitutivnog naroda, ako je takav izabran u skupštinu.
Optužbe i na račun Stjepana Mikića stižu iz Građanskog saveza.
"Predsjednica
CIK-a Irena Hadžiabdić (ne)svjesno krši ostatke Izbornog zakona
iskasapljenog odlukama Ustavnog Suda i priključuje se implementiranju
aprthejdskih mjera, koje sprovodi od strane OHR-a sankcionisani i bivši
potpredsjednik HDZ-a BiH, a sadašnji član CIK-a Stjepan Mikić, da
direktno legalizira ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koji su
svoj sudski epilog dobili u Hagu presudama u slučaju Prlić i ostali."
CIK - nezavisna institucija kakva bi trebala biti ili kako mnogi tvrde trenutno politički savez SNSD-a i HDZ-a?
Hoće
li u rješenjima implementacije izbornih rezultata ići na ruku HDZ-u?
Teza je koju zastupa opozicija. A poručuju - postoji i mogućnost
trgovine produženjem mandata, s obzirom na to da pojedinim članovima
CIK-a isti ističe pred izbore.
"Znamo koliki je politički
utjecaj na članove CIK-a ,ima i drugih pitanja koja uskoro dolaze na
red a tiču se njihovih mandata, tako da ne vidim da je pravo rješenje da
CIK da određena tumačenja", izjavio je Damir Bećirović iz DF-a.
Saša Magazinović iz SDP je kazao:
"Trenutno je zaustavljen proces u kojem je CIK htio svojom voljom da
prekraja volju građana, ali jedno veliko upozorenje vrlo smo budni,
otvorenih očiju zajedno sa drugim političkim strankama spremnni da na
sve moguće načine spriječimo takvo ponašanje".
Hrvatska strana odgovara na optužbe.
Mario Karamatić, HSS:
"To
samo pokazuje da su otišli toliko daleko u sluđivanju naroda i priče o
nekoj podjeli Bosne i nekim glupostima da im je danas, a to su i
dokazali reakcijama, prihvatljivije bilo kakvo nametnuto rješenje od
strane nekoga nego minimalni kompromis sa hrvatskim strankama."
I
dalje je nejasno ostalo - kako prevazići situaciju da aktuelni Zakon
predviđa izbor, u ovom slučaju, delegata, prema posljednjem popisu - a
Ustav Federacije prema popisu iz 1991.