Zato smo odlučili da provjerimo koliko su ove dvije pojave povezane.
Kako smo uspjeli da čujemo proteklih dana, za proizvođače cigareta u BiH stigli su crni dani. Fabrika duvana Banjaluka bi mogla biti ugašena, a radnici ostati bez posla, dok se proizvodnja u Fabrici duhana Sarajevo prepolovila.
I to nekako u isto vrijeme.
Razlog za ovakvo stanje stručnjaci vide najprije u agresivnoj akciznoj politici, a onda, uzročnoposljedično, i sve većem rastu crnog tržišta.
To potvrđuju i u FDS-u, odakle napominju da su bili primorani da zbog neisplativosti smanje svoje proizvodne kapacitete.
Prema mišljenju novinara Eldara Dizdarevića, BiH je posljednjih godina počela da pretjeruje sa akciznom politikom kako bi se navodno sustigli standardi Evropske unije u oporezivanju duvana, što je rezultiralo razvojem sivog tržišta i gašenjem domaće proizvodnje.
On je objašnjavajući problem uništavanja duvanske industrije naveo da je ovakva situacija otvorila prostor za multinacionalne korporacije koje zapravo i ne zanima proizvodnja u BiH nego prije svega samo tržište.
"O svemu smo tome u nekoliko navrata i ranije pisali u Oslobođenju, prognozirajući i najavljujući da će se upravo desiti ovo što se dešava ako se bude provodila agresivna akcizna politika na preporuku međunarodnih finansijskih institucija, koje, u osnovi, i ne zanima bh. ekonomija nego otvaranje bh. tržišta za multinacionalne korporacije", naveo je Dizdarević.
A sjećate li se Drine od prije 10 godine, kada je koštala 1,20 KM. Danas ista ta Drina košta 4,30 KM, a razlika koja je nastala u cijenama bila je dovoljna da razbukta crno tržište i uništi legalnu proizvodnju.
Damir Miljević, ekonomski analitičar, kazao je da, ako se pod hitno ne zaustavi ekspanzija crnog tržišta, a to je, kako je pojasnio, već izmaklo kontroli, čak bi i FDS, te svi ostali legalni proizvođači mogli za pet godina staviti ključ u bravu.
"Povećavaju akcize pravdajući to legislativama Evropske unije. Ali niko ne priča o prosječnim platama u EU i BiH. Ne vode računa o crnom tržištu. Kada imate nekakav proizvod koji je preskup, a svi ga troše, pojaviće se konkurencija, odnosno crno tržište", objašnjava kaže Miljević.
On dodaje da je crno tržište ukorijenjeno do te mjere da i policija teško izlazi na kraj s tim problemom.
"Nažalost, to je tako. Ako dođe do gašenja fabrika, postavlja se pitanje koliko je to radnih mjesta. Šta će biti s onim uzgajivačima duhana, s plantažama", pita se Miljević.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović tvrdi da je za ovakvo stanje u fabrikama duvana najodgovornija država i Uprava za indirektno oporezivanje.
"Kada dođe čovjek koji je direktor UIO i izjavi da je upitno povećavati cijene cigareta, jer je pad prihoda po tom osnovu, a opet ih poveća, onda se ja pitam ko je tu budala. Zamislite nekoga ko je najodgovorniji za ovo stanje, a ko to ne zaustavlja. Šta da mi očekujemo onda? Zbog toga mi onda dobijamo paralelno gašenje duvanskih fabrika u BiH, jer one ne mogu da izdrže 84 odsto opterećenja na duvanske proizvode, a građani ne mogu da iznesu cijene koje diktiraju akcize. Moram da kažem da sam ja toliko kivan na UIO, koja se ponaša krajnje indolentno prema realnom životu i prema građanima BiH", poručuje Pavlović.
Inače, svake godine je crno tržište bilježilo rast, a negdje tokom prošle godine postalo jesasvim normalno vidjeti da pušači svoju dozu nikotina nabavljaju ispod žita. Sve više je u opticaju nekakvih, do sada nepoznatih cigarareta, bez markice ili, kako je to popularno reći, sumnjivih cheap white cigareta.
Upravo takve cigarete puši i Bojan iz Banjaluke, koji je oprobani Marlboro zamijenio jeftinijom opcijom. Kaže, cijene cigareta u ovom momentu su previsoke za mnoge građane, pa se odlučio na jeftiniju varijantu.
"Skoro 200 maraka mi je mjesečno odlazilo na cigarete i to nisam mogao više da izdržim, a teško mi je i da prestanem da pušim. Zato sam se odlučio da počnem kupovati cigare na crnom tržištu".
A crno tržište u slučaju Banjaluke je gradska Tržnica, na kojoj ordinira desetak prodavaca ovakvih cigareta. Kakve cigarete se sve prodaju tamo, odlučili smo se i sami uvjeriti. Dovoljno je samo da zastanete na ulazu u Tržnicu i već će vam prići neko od tamošnjih prodavaca.
"Trebaš cigara? Jeftino", poslije nekoliko sekundi me je upitala jedna gospođa. Kaže, imaš od 2, 3, 4 marke, Bond, Flojd.
Rekoh, daj Flojd, šta god da je. Plaćam joj dvije marke i pokušavam izvući nekoliko rečenica o poslu.
Kako kaže, posla ima sve više svakog dana, ali i sve više je prodavača.
"Ima posla. Šta će narod kad ne može plaćati cigare po pet maraka. A mi imamo od dvije pa nadalje", govori ona i dodaje: "Probaj ti onda te, pa se vrati. Na šteku ti je jeftinije."
Sudeći prema riječima stručnjaka, čini se da smo zaglibili kada je u pitanju duvanska industrija, a i građani su odlučili da se priklone ilegalnoj, ali jeftinijoj varijanti.
Ipak, rješenja ima, ali pitanje je da li ima onih koji bi ga proveli u djelo.
Tako Eldar Dizdarević u svojoj kolumni zaključuje da "ako zaista želimo privredni i ekonomski oporavak na ovim prostorima, prvo moramo mi sami, dakle lokalni ljudi koji ne rade za strane kompanije, preuzeti sudbinu bh. ekonomije u svoje ruke i početi je krojiti tako da su nam prioriteti domaće kompanije, domaća proizvodnja, zaposlenost i smanjenje nezaposlenosti, izvoz, a ne uvoz i tako dalje. Sve dok to ne učinimo, nama jednostavno ne može biti bolje, jer kada to neko drugi radi za nas, onda on ispred sebe ima sasvim drugačije ciljeve od onih koji su nama potrebni."
