Možda ste u godinama koje su sledile nebrojeno puta počinjali dijete
izgladnjivanjem, birali ne baš najzdraviji način života i mnogo puta
izbegli vežbanje izležavajući se na trosedu.
U zrelijim
godinama sagledavate štetu, ali ostaje pitanje je da li možete da je
popravite i da vratite stvari na početak? Da li možete da promenite
zapušene arterije, odnosno aterosklerozu i smanjite rizik od srčanih
bolesti u budućnosti?
"Odgovor nije jednostavan", kaže doktorka Džoan Menson, profesorka na Medicinskoj školi Univerziteta Harvard.
Neke studije sugerišu da je moguća regresija ateroskleroze. Te studije
su pratile učinke vežbanja, ozbiljnih i intenzivnih promena načina
života i korišćenje lekova.
Njihovi rezultati nam daju nadu da
možemo da popravimo štetu koju smo učinili u mlađim godinama, ali to
nije baš tako lako, piše Harvard Health.
"Studije
pokazuju da su promene koje moramo da napravimo, da bismo poboljšali
zdravlje, mnogo zahtevnije nego što to u prvi čas izgleda", kaže
doktorka Menson, i dodaje da "iako je poboljšanje stanja teoretski
moguće, realno nije najpametnije fokusirati se baš na to".
Cilj
bi trebalo da bude zaustavljanje napredovanja ateroskleroze i
prevencija posledica srčanog ili moždanog udara. Postoje uverljivi
dokazi da prilagođavanje načina života i lekovi mogu da smanje faktore
rizika, prenosi Telegram.
Pravilnom intervencijom
možemo da smanjimo srčane bolesti za 80 odsto. Kardiovaskularne bolesti
mogu dobro da se preveniraju. A evo na koji način.
Pazite šta jedete
Zdrava ishrana je najbolji način za sprečavanje kardiovaskularnih bolesti.
Mediteranska ishrana, puno povrća, zdravih masti, orašastih plodova i
ribe... Sve to je povezano sa manjim brojem obolelih od
kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, od pomoći su i drugi zdravi načini
ishrane.
Snižavanje holesterola
Redovno proveravajte vrednosti holesterola. Ako je visok, možda bi
trebalo nešto da preduzmete: ili da promenite način ishrane ili da
uzimate statine i druge lekove.
Iako statine povezuju sa većim
rizikom od dijabetesa, postoje čvrsti dokazi da su efikasni u smanjenju
rizika od infarkta i moždanih udara kod oba pola. Lekar je taj koji će
proceniti rizik, kao i da li i šta bi trebalo da pijete.
Aspirin
Nije loše pitati lekara da li vam treba mala doza aspirina.
Osim što je koristan posle srčanog ili moždanog udara, niska doza
aspirina može da deluje preventivno kod kardiovaskularnih bolesti, kod
odraslih osoba od 50 do 69 godina koji imaju 10 odsto veći rizik pojave
tih bolesti u narednih 10 godina. Lekar će znati da vam kaže da li
postoje razlozi zbog kojih ne biste smeli da ih uzimate.
Pazite na težinu i fizičku aktivnost
Drugi način za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti jeste
održavanje zdrave kilaže i fizička aktivnost. Ta dva koraka smanjuju i
rizik od dijabetesa tipa II.
Dijabetes je glavni rizični faktor srčanih bolesti, pa prevencija mora da bude najviši prioritet.
Prestanak pušenja
Ako pušite, preduzmite sve da što pre prestanete. Nikada nije kasno za zdrave promene u načinu života.
"Nije kasno da prestanete da pušite ili da postanete fizički aktivniji", savetuje doktorka Džoan Mason.
"Možda nećete moći da trčati maraton, ali ćete svakako trčite prema boljem zdravlju!", ističe ona.