U Republici Srpskoj registrovano je pet slučajeva oboljelih od morbila. U Istočnom Sarajevu zabilježena su tri povezana i jedan pojedinačni slučaj te je juče proglašena epidemija. Tim povodom razgovarali smo sa potparolkom Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Milkom Mrđom, koja nam je potvrdila da postoji trend opadanja vakcinacije, te da je samim tim i rizik od izbijanja epidemije visok.
Poštovana, juče je na području Istočnog Sarajeva proglašena epidemija morbila. Radi se o pacijentima koji su rođeni 2016., 1993. i 1992. godine, šta nam ove godine rođenja zapravo govore? Da se sa izbjegavanjem vakcinacije krenulo od 90-tih naovamo, ako znamo da je imunizacija 80-ih bila proces koji se nije dovodio u pitanje? Šta se to u međuvremenu dogodilo?
S obzirom na epidemiju morbila koja već uveliko traje u susjednoj Srbiji, bilo je očekivano da se pojave i prvi oboljeli u Republici Srpskoj jer je u pitanju vrlo zarazno oboljenje. To što su pojedini oboljeli osobe rodjene u ratnom i postratnom periodu, ne znači da je tada počelo sa izbjegavanjem vakcinacije, već vakcina, zbog ratnih dejstava na prostoru BiH i okruženju nije bilo moguće nabaviti i za posljedicu smo imali velike epidemije morbila u toku 2014. i 2015. godine, sa preko 4000 oboljelih, koja je i započela u populaciji osoba koje su rođene u toku rata u BiH i nisu vakcinisane MRP vakcinom. Prethodno smo imali i velike epidemije rubeole i parotitisa, nastale iz istog razloga. Imajući u vidu navedene činjence, da imamo veliki broj nevakcinisane djece, veoma je važno da roditelji shvate ozbiljnost situacije, te da se sva nevakcinisana djeca što prije vakcinišu MRP vakcinom. U svakoj sredini u kojoj postoje nevakcinisana ili nepotpuno vakcinisana populacija, rizik od izbijanja epidemije je veoma visok.
Koliki je procenat vakcinisane djece MRP vakcinom na području Republike Srpske?
Na osnovu Izvještaja o provedenoj vakcinaciji u RS za 2017. godinu, procenat vakcinacijom MRP vakcinom veći je za oko 10% u odnosu na 2016. godinu za prvu dozu, i iznosio je 83,7% (prva doza), i 86,4 % (druga doza MRP vakcine). Obuhvat vakcinacijom MRP vakcinom u 2016. godini, prvom dozom (navršena 1 godina) iznosio je 74%, a drugom dozom 84% (polazak u školu), što je nizak obuhvat, jer treba da bude 95% i više kako bi se stvorio kolektivni imunitet u cilju sprečavanja pojave epidemije. Bolesnik od morbila, u osjetljivoj sredini, u prosjeku zarazi 12-18 osoba, pa je za sprečavanje epidemija morbila potrebno da kolektivni imunitet bude 95% i više.
Koje su posljedice nevakcinisanja MRP vakcinom po osobe koje nisu vakcinisane, a koje po osobe koje su vakcinisane?
MMR je vakcina protiv morbila (malih boginja), rubeole (crvenke) i parotitisa (zaušnjaka). Radi se o bolestima koje izazivaju virusi, te protiv njih nema efikasnog lijeka, a u određenom broju slučajeva mogu izazvati vrlo teške posljedice kod oboljelih. Male boginje mogu dovesti do upala pluća, upale mozga, sljepila, ili čak do smrtnog ishoda. Zaušnjaci mogu dovesti do meningitisa, gluvoće, upale testisa. Rubeola takođe može dovesti do upale mozga i krvarenja, ali je najopasnija za trudnice jer može izazvati prekid trudnoće ili teške anomalije kod nerođene bebe.
Antivakcioni lobi je sve jači, te roditelji iz straha odbijaju vakcinisati djecu. Možete li nam pojasniti kada se djeca ne smiju vakcinisati?
Djeca se ne vakcinišu samo ako postoje trajne kontraindikacije za primjenu neke vakcine, ili privremeno ako ima neku akutnu zaraznu bolest. Ali isto tako je važno znati da djecu koja ne mogu biti vakcinisana, štiti kolektivni imunitet.
Kako razuvjeriti građane da nisu opasne vacine, već bolesti koje mogu dobiti uslijed nevakcinisanja?
Potrebno je stalno raditi na povećanju svijesti o značaju vakcinacije, jer je vakcinacija na neki način postala žrtva svog izvanrednog uspjeha. Putem društvenih mreža se šire netačne i neprovjerene informacije koje negativno utiču na stavove prema vakcinaciji, iz tog razloga tačne informacije se mogu dobiti od strane zdravstvenih radnika na osnovu stručnih i medicinskih dokaza. Ovakvim trendom, smanjenjem obuhvata vakcinacijom postoji mogućnost pojave teških zaraznih bolesti koje su odavno iskrijenjene, eliminisane ili svedene na pojedinačne slučajeve, koje današnje generacije roditelja nisu imali prilike da vide.
Protivnici vakcina svoje stavove između ostalog brane tvrdnjama da u zemljama poput Austrije, Velike Britanije, Njemačke, Kanade ili Švedske vakcinacija nije obavezna, a nemaju nikakvih epidemija. Kako to komentarišete?
Iako u ovim zemljama ne postoji zakonom jasno regulisana obaveza, i u tim državama djeca, prilikom polaska u vrtić ili školu moraju imati potvrdu da su primili određene vaccine. U zemljama koje ste naveli postotak vakcinisanih prelazi 90 posto.
I na kraju s obzirom na to da je vakcinacija obavezna zakonom postoje li novčane snakcije?
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske definiše obavezne mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti u Republici Srpskoj, u koje spada i vakcinacija, kao i kaznene odredbe u slučaju neprovođenja propisanih mjera. Stoga je naša preporuka roditeljima da bez oklijevanja vakcinišu svoju djecu prema obaveznom kalendaru, kao što su i njihovi roditelji vakcinisali njih, jer sve drugo nije za dobrobit zdravlja djece.
Napomena
U Republici Srpskoj, za svu djecu, obavezna je vakcinacija protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloza, hepatitis B, difterija, tetanus, veliki kašalj, dječija paraliza, hemofilus influence tip B, morbili (male boginje), rubeola i parotitis (zaušnjaci), što je definisano Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS 14/10) i Pravilnikom o imunizaciji.
