Problemi su višestruki-šire propaganu i čitaoce dovode u zabludu, a nanose i ogromnu štetu profesionalnim novinarima i portalima u državi.
Ako ovome pridodamo stare novinarske probleme – rad na crno, male plate, cenzuru, autocenzuru, pad čitanosti, nesolidarnost, nedostatak zakonske regulative, tužbe, napade, napuštanje profesije, kupovinu medija, medijske slobode i sigurnost novinara postale su ugroženije nego ikada.
Zaključak je ovo izvještaja “BOSNA i HERCEGOVINA: Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara”, prezentovanog danas u Banjaluci.
“Ono što je novo a što je počelo karakterisati medijski prostor u RS je ne samo pojava lažnih vijesti, već i lažnih portal koji narušavaju povjerenje građana u medije i novinare. Oni su osnovani samo sa jednim ciljem a to je da bi ih preuzeli zvanični javni servisi i mogli se, potpuno neprovjereno, pozvati na njih, a sve u korist vladajućoj koaliciji. Na ovo moramo ozbiljnije ukazivati i pričati u narednom period”, rekao je ovom prilikom Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
Borka Rudić, bh. novinarka i generalni sekretar udruženja „BH novinari“ je prezentujući izvještaj istakla da je medijska legislative generalno kvalitetna, ali da se ne primjenjuje adekvatno u praksi.
Pa iako je kleveta primarno regulisana zakoniman na entitetskim nivoima i na nivou Brčko distrikta, godišnje se podnese oko 100 tužbi za klevetu koje novinari doživljavaju i kao sredstvo pritiska.
Bez obzira na postojanje adekvatnih zakonskih riješenja, ekonomska nesigurnost je najčešća forma pritiska na novinare iz privatnih, ali i javnih medija. Mehanizmi koji se pri tome koriste su rad na crno, honorarni rad i strah od otkaza.
Prema riječima Rudić, vlada mišljenje da loši uslovi rada utiču na kvalitet novinarstva, a da se u javnim servisima upravljačka struktura bira po političkoj liniji. Sve to uslovljava cenzuru, koja je, kako je zaključeno, puno prisutnija od autocenzure.
U Bosni i Hercegovini su sve sve učestaliji i napadi na novinare. Tako je Linija za pomoć novinarima tokom 2017. zabilježila 41 napad na novinare. Nažalost nadležne institucije i političari, koji su često i vinovnici napada, ne čine puno na zaštiti medijskih radnika.