<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Stigao dokaz da su gluten-fri dijete potpuno gubljenje vremena i novca

DOKAZ

Gluten: ljepljivi protein koji kolačima daje volumen, a hljebu mekoću sve češće je nepoželjan u ishrani. Ipak, s porastom proizvoda koji su gluten-free odjednom mnogi od nas imaju problem sa ovim proteinom.

17. april 2018, 12:00

Konvencionalna medicina smatra da gluten ne izaziva probleme po fizičko zdravlje osim u slučaju onih koji imaju celijakliju – bolest u kojoj je imuni sistem intolerantan na gluten koji izaziva upalu stomaka i simptome poput naduvenosti, bola i dijareje čak i u slučaju male konzumacije.

Stoga, ako nemate celijakliju, nema poente jesti proizvode bez glutena, posebno zato što su takve namirnice i do tri puta skuplje od običnih.

Međutim, studije su ustanovile da čak i onima koji nemaju celikakliju hrana bez glutena više prija. Sada se i eksperti slažu. Hrana bez glutena poboljšava simptome kod ljudi koji nemaju celijakliju, ali ne zato što vam smeta gluten.

Naime, nedavna studija Univerziteta Oslo u Norveškoj ispitivala je 60 ljudi koji su odabrali da žive bez glutena iako ne pate od celijaklije.

Rečeno im je da prate tri režima ishrane tokom sedam dana: jedan je sadržao gluten, drugi tip šećera fuktan, a treći ni jedno ni drugo. Rezultati su pokazali da su zapravo šećeri izazivali mnogo veću naduvenost i druge gastrointestinalne simptome od placeba i glutena.

To je najnovija u nizu studija koje sugerišu da postoje drugi krivci iza onoga što se smatra osetljivošću na gluten. Zapravo, istraživanje pokazuje da ljudi koji žive bez glutena nenamerno uklanjaju pravog krivca iz svoje ishrane što dovodi do dramatičnog poboljšanja simptoma.

“Kada smo videli rezultate shvatili smo da nema dokaza da intolerancija na gluten postoji osim kod pacijenata koji pate od celijaklije“, kaže dr Džesika Biesiekjerski, gastroenterolog iz Melburna.

Šta je zapravo uzrok simtpoma?

Doktorka Džesika je stoga je počela da istražuje još jedan uzrok – FODMAP, akronim za fermentabilne oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole. Jednostavnije rečeno, radi se o fermentabilnim šećerima koji se ne vare u potpunosti i koji su uzrok velikih problema u sistemu za varenje. Kombinacija dobrih bakterija je deo normalne ishrane, ali se ispostavilo u narednoj studiji da proces fermentacije ovih bakterija može biti okidač za neprijatne simptome koji uključuju naduvenost, bol i dijareju kod nekih ljudi – dakle, identične simtpome koje su iskusili oni koji su „osetljivi na gluten“.

Zanimljivo je da se isti sastav „dobrih bakterija“ koje čine FODMAP nalazi u hrani koja je bogata glutenom što objašnjava zašto ljudi vide poboljšanje kad izbace i gluten iz ishrane.

Nakon toga doktroka je sprovela još jednu studiju izbacivši fermentabilne šećere iz ishrane, ali uvela gluten i pacijenti su odmah osetili poboljšanje.