Reč je o jednom od najobuhvatnijih istraživanja ove vrste, koje pomaže
multinacionalnim kompanijama i drugim poslodavcima da pravično isplate
svoje radnike kada im dodele neki od međunarodnih poslova.
Studija je obuhvatila 450 gradova sveta, a proučavani su brojni faktori
poput društveno-političkog uređenja, ekonomskog okruženja,
društveno-kulturnog okruženja, kvaliteta zdravstvene nege, obrazovnog
sistema, javnih usluga i saobraćaja, rekreacije (restorani, bioskopi,
pozorišta, sport), cena nekretnina, dostupnosti i priuštivosti potrošnih
dobara i prirodnog okruženja.
Gradovi zapadnog sveta generalno
se kotiraju najbolje, sa nekoliko izuzetaka u Aziji i Australiji, a
pretežno je reč o velikim konurbacijama.
Gradovi sa najgorim
kvalitetom života pretežno se nalaze u Africi i na Bliskom istoku, gde
su ratovi, politička nestabilnost, bolesti, siromaštvo i loša
infrastruktura značajno unazadili kvalitet života, piše Biznis insajder.
Prema Merseru, 20 najgorih gradova za život na svetu je:
20. Lagos, Nigerija
19. Abudža, Nigerija
18. Dušanbe, Tadžikistan
17. Uagadugu, Burkina Faso
16. Daka, Bangladeš
15. Antananarivo, Madagaskar
14. Tripoli, Libija
13. Niamej, Niger
12. Bamako, Mali
11. Nuakšot, Mauritanija
10. Konakri, Gvineja
9. Kinšasa, Demokratska Republika Kongo
8. Brazavil, Kongo
7. Damask, Sirija
6. Ndžamena, Čad
5. Kartum, Sudan
4. Port o Prens, Haiti
3. Sana, Jemen
2. Bangi, Centralnoafrička Republika
1. Bagdad, Irak