Kako će se Bosna i Hercegovina postaviti prema sve većem broju migranata koji pristižu? Na ovo pitanje, kao i na brojna druga koja se tiču migrantske krize i novog talasa sirijskih izbjeglica, u institucijama BiH i entiteta za sada nemaju jasan odgovor. Osim ne toliko iznenađujućih i odlučnih negativnih reakcija iz RS.
Migranti, četiri godine nakon velike migrantske krize, imaju novu rutu - preko BiH. Ovo je nešto što je u svojim ranijim izjavama nagovještavao i ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, koji je novinarima u Banjaluci saopštio da je otvorena nova alternativna ruta - ona preko Albanije, Crne Gore, i BiH. Iako su mnogi najavljivali da bi se problem izbjegličke krize mogao preliti u Bosnu i Hercegovinu, svi su se ponašali prema onoj iz serije "selo gori, a baba se češlja". Ni sve veći broj izbjeglica na ulicama Sarajeva, Bihaća ili Kladuše nije natjerao nadležne da preduzmu adekvatne mjere u pogledu zbrinjavanja istih. Sve se svodilo na "ad hoc" pomoć u vidu hrane ili medicinske pomoći, ali sistematičnijeg pristupa nije bilo.
Savjet ministara podnio je nedavno Parlamentarnoj skupštini BiH Informaciju o tome kako je u pet kasarni na teritoriji BiH moguće smjestiti ukupno 1380 izbjeglica, a najviše u Kalinoviku (oko 500). U toj opštini, međutim, poprilično su zatečeni ovom Informacijom, te tvrde kako ta opština nema uslova za zbrinjavanje migranata i izbjeglica.
Načelnica opštine, Mileva Komlenović, naglasila je kako Kalinovik uopšte nije spreman da primi ni mnogo manji broj migranata od 500 u "ovako malu čaršiju".
"Ne znamo da li ima 500 ljudi, to je nešto što nije moguće izvesti iz aspekta stanja objekata, niti sa mogućnosti smještaja 500 migranata u ovako malo mjesto. To bi značilo gašenje opštine Kalinovik. I ovako imamo problem sa odlivom stanovnika. Ne postoje nikakvi uslovi", rekla je načelnica.
Oružane snage su, navedeno je u pomenutoj informaciji, spremne da postave jedno veće ili dva manja šatorska naselja u kapacitetu 500-700 osoba. Dakle, prema zvaničnim informacijama, BiH može da smjesti ukupan broj od oko 2000 izbjeglica - što u postojećim vojnim objektima, što u montažnim šatorskim naseljima.
U ovom trenutku postoji samo jedan azilantski centar u Delijašu i maksimalan kapacitet je oko 150 mjesta.U tom centru nema dovoljno hrane, ili je ljudi koji su unutra ne dobijaju, nema telefonske mreže, niti interneta, a sam centar je 12 kilometara daleko od prve benzinske stanice, gdje ljudi mogu kupiti nešto ako im treba.
Savjet ministara BiH danas će u Sarajevu održati konsultativni sastanak u vezi s migrantima koji u posljednje vrijeme stižu u BiH. U Bosnu i Hercegovinu je u prvih deset dana maja dnevno ulazilo između 80 i 120 migranata i oni su smješteni na području Sarajeva i BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je ranije da BiH nema dovoljno kapaciteta da smjesti migrante, ako budu stizali u većem broju. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, od početka godine u BiH je ušlo 3.449 migranata, ali ne postoje precizni podaci koliko je njih već otišlo prema zemljama EU. Istovremeno, direktor Granične policije BiH Zoran Galić izjavljuje kako je u 2018. godini spriječen ulazak 1754 migranata.
Direktor Službe za poslove sa strancima je ranije rekao da je problem što migranti stalno stižu, zbog čega se podaci mijenjaju iz dana u dan, dodavši da je situacija sada malo teža, jer sporije odlaze iz BiH zbog toga što je Hrvatska dodatno zaštitila svoje granice.
Direktor granične policije BiH Zoran Galić zatražio je zapošljavanje novih graničnih policajaca ili prebacivanje drugih policijskih službenika u ovu policijsku službu kako bi mogli da odgovore na dramatično povećanje broja migranata u toj zemlji. On je naveo da postoji mogućnost i privremenog premještaja policijskih službenika iz drugih policijskih službi kako bi uspjeli da "pokriju" granicu sa Srbijom i Crnom Gorom, ali i Hrvatskom, u koju migranti ulaze kako bi se domogli Evropske unije.
Prema njegovim riječima, granična policija više nije u stanju da odgovori na pritisak novog talasa.
Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH, izjavio je kako BiH nema način da presiječe rutu i zaustavi migrante koji idu prema BiH, i kojih je oko 50 hiljada između Grčke i BiH. On je rekao da zatvaranje granica neće riješiti problem.
"Ako zatvorimo granicu, u tom slučaju oni ostaju ovdje. Problem je na izvorištu i o tome sam govorio u Briselu i Beču. U rješavanje tog problema moraju se uključiti sve države, jer je riječ o ozbiljnom problemu i ruti kojom migranti u BiH dolaze iz Turske, preko Grčke, Albanije i Crne Gore", upozorio je Mektić.
On je dodao kako ne može da se riješi taj problem jer, kako kaže, migranti neće da idu u postojeće smještaje, kao što je onaj u Salakovcu sa 150 mjesta, te smještaj u Delijašu.
"Oni hoće smještaj u centru Sarajeva, na autobuskoj stanici, kao i na autobuskoj stanici u Velikoj Kladuši. A mi ih ne možemo smjestiti ni uz granicu jer se tome protivi Hrvatska", rekao je Mektić.
BiH se relativno uspješno nosila sa migrantskom krizom od prije nekoliko godina, ali dugo vremena je smatrano da je Bosna i Hercegovina nezanimljiva za sirijske izbjeglice.
Sada kada je došlo "5 do 12", bh. vlasti na svim nivoima vape za koordinisanom akcijom i pomoći sa strane. Jasno je da će zemlja puna ekonomskih i političkih problema, kao što je BiH, biti u teškoj situaciji, bez infrastrukturnih i ekonomskih kapaciteta da podnese veći broj izbjeglica. Naravno, u podijeljenoj zemlji kao što je BiH, uvijek se naglašavaju i bezbjednosni problemi. Ide se čak toliko daleko da se u Republici Srpskoj spominje "zadiranje u sastav stanovništva", "uticaj na naš način života" itd. Dakle, tipično antimigrantski stavovi, karakteristični za desničarske političke opcije širom Evrope.
Republika Srpska, prema stavovima vodećih političara i Vlade RS, ne želi da čuje za problem izbjeglica.
Premijerka RS Željka Cvijanović rekla je kako Vlada RS neće prihvatiti nijednu odluku Savjeta ministara BiH koja se odnosi na zbrinjavanje migranata. Ona je poslije posebne sjednice Vlade RS, posvećene ovoj temi, navela da postoje informacije o tome da prema BiH "dolazi između 50.000 i 120.000 migranata". Premijerka je naglasila da će MUP RS pojačati prisustvo u rubnim opštinama s Federacijom BiH, dok će od Granične policije biti zatražena jača kontrola granice.
Prema njenim riječima, jedna od mjera može biti i zatvaranje granica za migrante.
"Ne smijemo da budemo naivni. Možemo imati ogromne probleme, jer ljudima koji dolaze ne može se utvrditi identitet, a nemamo ni njihovu zdravstvenu istoriju", rekla je premijerka RS.
Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da podržava zaključke Vlade RS i da oni koji su izazvali ovu krizu, a to je po njegovim riječima zapadna alijansa, treba da snose odgovornost.
“Učinićemo sve da zaštitimo dosadašnji način života. Ne želimo promjene strukture stanovništva i poduzećemo sve mere kako bi zaštitili imovinu i ljude", rekao je Dodik. On je pozvao BiH da pod hitno zatvori granicu, kako su to ranije učinile Mađarska i Hrvatska.
Koordinator Međunarodne organizacije za migracije u BiH Peter Van der Auweraert izjavio je za Nezavisni istraživački centar kako je oko 1.500 ljudi trenutno u BiH i da će taj broj biti sve veći i veći, te da je procjena da će ih dolaziti između 250 i 350 svake sedmice i tako do kraja ljeta, ali do sada su tu procjenu morali prilagođavati stanju na terenu, jer broj dolazaka prevazilazi njihova očekivanja.
Nidžara Ahmetašević, novinarka koja već duži period prati situaciju u vezi sa migrantskom krizom u Evropi, kaže za BUKU kako je vlast u Republici Srpskoj samo rekla ono što svi nivoi vlasti poručuju, a to je da ne žele da urade ništa kako bi ljudima koji se trenutno nalaze u BiH, i od kojih će mnogi biti prisiljeni da ostanu duže vrijeme, a ima ih i koji žele ostati, ponudili utočište ovdje.
"Poražavajuće je da u ovoj zemlji ljudima biva uskraćeno pravo na pristup azilu, a to se upravo dešava. Još strašnije je da imamo centar, kakav je Imigracioni centar u Lukavici, o kojem ništa ne znamo, a to je faktički zatvor. Unutra se nalaze porodice sa djecom, pored ostalog, kao i maloljetnici koji putuju sami", naglašava naša sagovornica.
Ističe kako je nezakonito držati ljude u zatvoru tako dugo, a nemoguće je držati porodice i djecu. Puno je problema o kojima se mora razgovarati, ali većina medija, kao i političari i predstavnici institucija daju sliku koja nije istinita, a pri tome često koriste jezik mržnje. To je veliki problem i nema veze samo sa političarima iz Republike Srpske.
U BiH se nalazi veliki broj izbjeglica i migranata, ljudi koji traže utočište i mjesto gdje mogu početi novi život.
Aktivista iz Banjaluke Tihomir Dakić kaže kako Vlada RS uvijek uloži "kviska" i posegne za onim starim, izlizanim, ali još uvijek uticajnim metodama zastrašivanja javnosti, za koje bi se konačno trebalo odgovarati, i krene da plasira svoje pretpostavke, koje su skuhane od njihovih "bezbjednjaka", pa dobijemo ovakve informacije koje se uvijek moraju uzeti sa rezervom.
Smatra da bi Vlada RS trebala da ćuti o izbjeglicama koje će samo proći kroz BiH, i to zaobilazeći RS, na isti način na koji ćuti o tome da je desetine hiljada građana RS u potrazi za boljim i sigurnijim životom.
"Naše političke elite ne žive živote na isti način koji živi 95% stanovništva, tako da mi je razumljiv njihov strah za "njihov način života", kaže naš sagovornik.
Ističe kako su izjave čelnih ljudi iz RS "u najmanju ruku sramne izjave neljudi".
Međutim, one su ustvari ujedno i poruka međunarodnim institucijama da, ukoliko žele da institucije RS sarađuju, "moraće da plate".
"Generalizovanja su opasna i moramo biti svjesni da ljudi žele samo da prođu kroz našu zemlju iz koje su i Kinezi iselili", naglašava Dakić.
Evropska unija je u Strategiji za Zapadni Balkan predvidjela da će naše vlade imati dosta posla oko dolaska, tj. prolaska izbjeglica kroz BiH prema Zapadnoj Evropi.
On kaže kako smo na poplavama u BiH 2014. godine vidjeli koliko su naše institucije spremne da se nose sa prirodnim nepogodama.
"Kada su u pitanju izbjeglice, mislim da će narod na svoj način da odreaguje i da će pomoći ljudima u svoj njihovoj muci. Međutim, ono što još uvijek ne znamo jeste kakav plan Evropa ima za izbjeglice koje prolaze kroz BiH i ova tema se ne može rješavati samo unutar BiH, već se mora zajedno raditi na ovoj temi sa zemljama iz koje dolaze izbjeglice u BiH, Crna Gora i Srbija i sa zemljom u koju ulaze, a to je Hrvatska", dodaje on.
Ahmetašević kaže da građani BiH treba prije svega da pokažu solidarnost. "Mi smo prošli sve to, i nažalost prolazimo i sada, kada na desetine hiljada ljudi odlazi iz naše zemlje. Šta možemo uraditi?", pita se ona.
"Nije sve na državi, mada, naravno, država i velike organizacije kojima je mandat briga o ljudima koji putuju na ovaj način, nego je dobar dio i na svima nama. Pokažimo solidarnost. Ne milosrđe. Mi znamo kako je biti i izbjeglica i migrant, i znamo šta tim ljudima treba. Topla riječ, razgovor, cigara, kafa, osmijeh nekada znači puno. Pokažite im da su dobrodošli, dok istovremeno treba vršiti pritisak na vlasti da rade svoj dio posla. Ali, ne može bez građana i volontera. Za sada je ono što vidimo jako dobar odgovor građana i građanki i to je ohrabrujuće. Nadam se da će ta solidarnost nastaviti da živi u BiH", zaključuje Ahmetašević za BUKU.
