U oktobru 2017. godine, pokrenuta je ova Inicijativa za lokalne vlasti. U međuvremenu, grupa eksperata imala je priliku da se sastane sa skoro svim načelnicima i gradonačelnicima u zemlji, kao i sa brojnim predstavnicima kantona, privredne zajednice, nevladinih organizacija, komunalnih preduzeća i mnogih drugih, s ciljem sticanja jednog uvida u funkcionisanje lokalne samouprave.
Jedan od razloga za pokretanje ove Inicijative je taj što više od 50 posto rashoda u BiH ide upravo na ovaj nivo vlasti, odnosno na nivo na kojem građani uživaju ili ne uživaju u kvaliteti usluga koju zaslužuju.
Mladen Milanović, šef projekta koji je iniciran od strane Ambasade Švicarske u BiH i USAID-a, kazao je kako je zadatak njega i njegovog tima bio da u proteklih devet mjeseci razgovaraju s predstavnicima lokalnih vlasti, civilnog društva i privredne zajednice s ciljem uočavanja ključnih problema koji sputavaju lokalne zajednice u njihovom bržem napretku.
„Došli smo do nekih interesantnih saznanja; problemi su vrlo slični u oba entiteta, možda način na koji se pristupa rješenju problema može biti različit, ali generalno rješenje za sve je pokušati naći način za bolje upravljanje sistemima u ekonomskom razvoju lokalne zajednice, bolji način finansiranja lokalnih zajednica od strane viših nivoa vlasti, ali isto tako i finansiranje od strane privatnog sektora“, kaže Milanović.
Istaknuto je kako je jedan od ključnih načina rješenja problema saradnja između lokalnih zajednica, čak i saradnja između opština iz različitih entiteta, saradnja između kantona, pogotovo oko velikih projekata po pitanju zajedničkih usluga kao što je odvoz otpada, ili usluga snabdijevanja vodom ili električnom energijom.
„Mnoge opštine su već krenule u realizaciju nekih ot tih projekata i to nije nešto što je otkriveno ovim istraživanjem, ali je bio dodatni stimulans da se otkriju neki dodatni elementi koji onemogućavaju druge zajednice da krenu istim putem. Svi pominju kao dobar primjer Tešanj, ali onda se postavlja logično pitanje zbog čega svi ostali ne mogu da rade i razvijaju se na takav način, odnosno šta druge spriječava da rade na isti način“, smatra Milanović.
Jedan od velikih problema je finansiranje opština od strane viših nivoa kroz indirektne poreze i taj sistem mora da se promijeni i ta sredstva treba da budu razvojnog karaktera, a ne samo potrošnog karaktera.
„Pitanje zajedničkih usluga je još jedan od ključnih problema. Problem je pitanje nadležnosti i preklapanja nadležnosti između određenih nivoa vlasti. Prijedlog je da se taj problem riješi osnivanjem funkcionalnih agencija koje predstavljaju oblik organizovanja između opština i kantona, te donatora projekata“, zaključio je Milanović.
Ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer poručila je da, iako njena zemlja nije članica EU, ima veliko iskustvo u rješavanju problema funkcionisanja lokalne zajednice koje treba podijeliti s drugima.
„Lokalne zajednice su izuzetno važne, jer upravo one pružaju usluge građanima, i ako neka od potrebnih usluga nije dobra, onda je to odgovornost opštine. Ukoliko želimo građanima pružiti bolje usluge, onda je potrebno napraviti velike promjene u samim opštinama, potrebno je prije svega unaprijediti kvalitet usluga, smanjiti stepen korupcije i pospiješiti saradnju među opštinama. Međutim, to nisu jedine promjene koje je potrebno učiniti“, kaže ambasadorica Rauber Saxer.
Ona dodaje kako je potrebno provesti dalje reforme, provesti fiskalnu decentralizaciju.
„To znači spustiti više sredstava sa viših nivoa vlasti prema nižim, također je potrebno napraviti podjelu nadležnosti, a da bi se to postiglo opštine moraju govoriti jednim glasom i međusobno sarađivati“, istakla je ambasadorica.
Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar-Wigemark istakao je kako je on uporedo s ovim projektom obišao mnoge lokalne zajednice u BiH u kojima je imao priliku vidjeti kako neke opštine funkcionišu.
„Lično sam imao priliku da posjetim nekih 15 lokalnih zajednica u kojima sma razgovarao s načelnicima, organizacijama civilnog društva, studentima, predstavnicima poslovnog sektora i mnogim drugima kako bih i sam stekao bolji uvid u funkcioniranje lokalne samouprave“, kazao je Wigemark.
On je najavio kako već od sutra EU pokreće jedan novi projekat u vrijednosti 16 miliona eura za pomoć i razvoj lokalnih zajednica.
„Vjerujem da će rezultat nakon predstavljanja izvještaja ove Inicijative biti unaprijeđenje rada lokalnih samouprava. Kada razgovarate s načelnicima opština u BiH, bez obzira da li se radi o manjim ili većim sredinama, uspješnijim ili manje uspješnim, svi oni su saglasni u jednome, a to je da puno više uplaćuju sredstava nego što im se vraća kroz sistem poreza. To svakako utječe ne samo na kvantitet usluga, već i kvalitet. Tu prije svega mislim na one esencijalne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvo i lokalnu infrastrukturu“.
Wigemark je poručio političarima kako bi u predizbornoj kampanji trebali više pričati o ovakvim stvarima, jer je uvjeren kako bi i građani više voljeli slušati o konkretnim stvarima nego stalno o etničkim i nacionalnim podjelama.
Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u svom izlaganju naveo je neke pozitivne primjere dobrog funkcionisanja lokalnih zajednica u BiH, ali i naveo neke loše primjere koji koče opštine u njihovom razvoju.
„Veliki događaji odvijaju se u lokalnim zajednicama. Imamo neke lokalne zajednice poput Gračanice, Gradačca, Visokog, Tešnja gdje imamo za 50 posto više zaposlenih u lokalnim zajednicama nego prije rata. Od izuzetne važnosti je kako lokalne zajednice servisiraju svoje građane. Moram istaknuti opštinu Gradačac, gdje za pet minuta na šalteru dobijete neki potreban papir, a moram priznati da smo u jednoj drugoj opštini na isti takav papir morali čekati 12 mjeseci. Iz ovoga se vidi važnost dobrog funkcionisanja lokalnih zajednice“, istakao je Novalić.
On je naveo kako postoji Član 2 koji dobro štiti lokalne zajednice i načelnike od nekih globalnih utjecaja.
„Ja sam došao na federalni nivo iz jedne uspješne lokalne zajednice, i rekli smo „hajde da prenesemo to na viši nivo“, mada bi to trebalo biti obrnuto“, kazao je premijer Novalić.
Federalni premijer je istakao kako problem parafiskalnih nameta nije na nivou federalne i državne vlasti, već lokalne, zatim dvije osnovne i, kako je istakao, najvažnije grane, obrazovanje i zdravstvo, također su na nižem nivou, odnosno kantonalnom.
Novalić je naveo primjere da neke lokalne sredine daju privrednicima potpuno besplatno zemljište za pokretanje biznisa, dok u nekim drugim to nije slučaj.
USAID je naveo da postoji oko 3.200 parafiskalnih nameta u lokalnim sredinama i kantonima.
Jedan od zadataka Inicijative je da se potakne veća saradnja između lokalnih zajednica, jer je kroz takav pristup moguće ostvariti uštede. Neke lokalne samouprave to već rade. Jedan od najboljih primjera su odlagališta otpada, odnosno deponije, jer je nemoguće da svaka lokalna samouprava ima svoju.
Takvo nešto nije moguće, istaknuto je, ni u mnogo bogatijim zemljama od BiH.
