Prije nekoliko dana održali su i protesti stanara koji s eprotive izgradnji na ovoj površini. Povodom ovog slučaja i Institucija Ombudsmena za ljudska prava otvorila je istragu.
Mještani su nam poslali Primjedbe na nacrt izmjene dijela regulacionog plana, odnosno interpolaciju objekta društvenog sadržaja, za dio parcele u naselju Nova Varoš, na prostoru između ulica Tina Ujevića, Stevana Mokranjca i Dragiše Vasića.
“Sječa drveća i uništavanje zelenila da bi se gradila zgrada od 6 spratova koja će preći u privatne ruke i zarad privatnog interesa je neprihvatljiva. Položaj objekta sa okolnim objektima je katastrofalan i mimo svakog logičkog objašnjenja. U interesu kog privatnika je ova gradnja, jer znamo da u društevnom nije. Radi profita trebate uništiti jedino naselje koje je urbanistički rješeno do pod konac? Kao da su urbanisti u Gradskoj upravi zaboravili da su im profesori u Građevinskoj školi i na Arhitekstonsko-građevinskom fakultetu kao pozitivan primjer navodili da su dva urbanistički odlično riješena naselja u Banjaluci: Starčevica i Nova Varoš”, stoji u ovoj Primjedbi koju su mještani dostavili Gradskoj upravi.
U ovom dopisu, između ostalog, predlaže se da Grad donese izmjene Regulacionog plana po kome će sve zelene površine u naselju Nova Varoš biti predviđene kao parkovi, te da se na taj način može oduprijeti agresivnim investitorima i zaštititi urbanistički savršeno naselje.
Najveći problem je dalje uništavanje zelenih površina koje su u javnom vlasništvu i dodijeljivanje privatnim investitorima mimo volje građana koji tu žive.
Predrag Raosavljević, pomoćnik Ombudsmena za ljudska prava BiH rekao je da nisu slučajno prvobitni regulacioni planovi, koji su i sada na snazi, zabranjivali dalju gradnju na zelenim površinama u Naselju Nova Varoš ali i drugim gradskim naseljima.
“Pored prava građana na zdravu životnu sredinu, adekvatan životni prostor za odmor i rekreaciju, postavlja se i pitanje neadekvatne infrastrukture, pretjerane urbanizacije, začepljenja odvoda kod oborina, nedovoljnog broja parking mjesta, što je gorući problem i prije gradnje novih stambenih jedinica. Sve navedeno upućuje na zaključak da gradska vlast neplanski, stihijski i fradulozno pristupa urbanističkom osmišljavanju gradskih cjelina, uprkos najavama o progresu u vidu gradskog arhitekte, gradskog menadžera, prestonice kulture i investicija. Ako se ovome ne stane u kraj, možemo očekivati zidanje zgrada na svakom dijelu zelene površine, na igralištima, u parkovima, u neposrednoj blizini postojećih objekata, zaklanjanjem pogleda, pristupa i prostora za redovnu upotrebu već postojećih objekata. Konačno, sve navedeno upućuje i na teško kršenje prava djece, koja gube prostor za igru, druženje, sport i socijaizaciju a nisu u zakonskoj mogućnosti da svoju volju izraze. U uređenoj zemlji to se najstrožije kažnjava”, kaže za BUKU Raosavljević.
On kaže da građani u što većoj mjeri treba izraze primjedbe u fazu nacrta izmjena regulacionog plana, kada su oni na javnom uvidu.
“Problem se javlja kod objavljivanja izmjena regulacionog plana, koji se najčešće ističu samo u prostorijama mjesne zajednice, koje nisu stalno otključane, za razliku recimo o obaviještenja povodom izbora, koja se ‘kače’ na svaki ulaz i lako su dostupna. U konkretnom slučaju, građani ulica Dragiše Vasića i Tina Ujevića spontano su se okupili da izraze svoj protest i neslaganje sa izmjenama regulacionog plana. Kada su izrazili namjeru da svoje primjedbe registruju u pismenoj formi u prostorijama mjesne zajednice, gdje je urbanistički plan izložen, predsjednik mjesne zajednice im je odgovorio da ‘nema dovoljno papira’. To upućuje na zloupotrebe predstavnika lokalne zajednice i potencijalne koruptivne radnje, na štetu javne imovine”, pojašnjava Raosavljević.
On kaže da će Institucija Ombudsmena provesti istragu u konkretnom slučaju u pogledu utvrđivanja odgovornosti za nedostupnost uvida u regulacioni plan, u pogledu skraćivanja zakonskog roka za izjavljivanje primjedbe te u pogledu onemogućavanja uslova za izražavanja volje građana.
“Ukoliko se utvrdi pojedinačna odgovornost za propust, motivisana omogućavanjem privatnog investitora da dođe do javne površine, to može predstavljati indicije o postojanju krivičnih djela i poziv za uključivanje nadležnog tužilaštva”, ističe on.
Jelena Brkić iz Centra za životnu sredinu kaže da je ovo još jedan od pojedinačnih slučajeva uništavanja javnih zelenih površina u Banjaluci.
“Međutim, najveći problem jeste pristup gradskih vlasti planiranja i uređenja grada gdje iz dosadašnjeg iskustva stičemo utisak sistemskog uništavanja zelenih prostora i ‘betonizacije’ grada te planiranja prema potrebama investitora, a ne građana i građanki ovog grada. Naime, u toku je izmjena nekoliko regulacionih planova u užem centru grada, ali se ne nudi niti jedno inovativno rješenje u pogledu održivog razvoja grada. S obzirom na to da se Banjaluka predstavlja kao regionalni centarm, a plan je da se razvija u pravcu ‘green city’ i ‘smart city’, dok se u praksi dešava upravo suprotno, očekujemo mnogo konkretnija i inovativnija rješenja u cilju postizanja strateških pravaca razvoja grada”, kaže Jelena za BUKU.
Ona ističe da stanovnici Nove Varoši, ali i drugih naselja koji su nezadovoljni ovakvim planskim rješenjima trebaju da se aktivno uključe u proces javnih konsultacija.
“Javni uvid traje do 15. juna te pozivamo sve građane i građanke da Gradskoj upravi dostave agrumentovane komentare u kojima opisuju zašto je važno sačuvati ovu zelenu površinu. Pored toga, gradske vlasti su obavezne da organizuju javnu raspravu o Nacrtu plana do 15. jula na kojoj je neophodno da se pojavi što veći broj građana i građanki. Ukoliko se na adekvatan način koriste zakonom predviđeni mehanizmi moguće je uticati na odluke vlasti, a Građanska inicijativa za Borik je najbolji primjer takve borbe za javni zeleni prostor. Napominjemo da se u tekstualnom dijelu Nacrta plana navodi da je površina u Novoj Varoši u vlasništvu Grada, dakle svih nas, a u skladu sa tim imamo puno pravo na odlučivanje o namjeni te lokacije”, ističe Jelena.
