BUKA intervju: Možemo imati nižu cijenu goriva u BiH, postoje dvije mjere koje mogu ići ODMAH

Faruk Hadžić, makroekonomista

BUKA intervju: Možemo imati nižu cijenu goriva u BiH, postoje dvije mjere koje mogu ići ODMAH

Piše: Buka intervju

Vidite koliko su ljudi nezadovoljni, imamo iseljavanje stanovništva, nema posla, siva ekonomija cvjeta. Ljudi su siti poskupljenja, uvođenja nameta i svakodnevnog teško života koji vode u ovoj zemlji

Makroekonomista Faruk Hadžić na svojoj je FB stranici objavio ekonomsku analizu koju je nazvao GDJE SU PARE OD AKCIZA, a u kojoj je naveo gdje su gdje su prikupljena sredstva od akciza od 2009. godine, te gdje su usmjerena. Kako je napisao trebalo mu je sat vremena da ovo sve pripremi i objavi.

Prem anjegovoj analizi ukupno u periodu 2009.-2017. prikupljena su sredstva u visini od 7,087,998,945.30 KM od akciza I putarina a od toga je samo 1,1 milijarda otišla namjenski. Sve ostalo završilo je u budžetima…

 



Sa Hadžićem razgovaramo na temu akciza, putarina, o cijenama kod nas te o protestima protiv visokih cijena goriva.

 

Gdine Hadžiću, gdje su otišle pare od akciza i putarina?

Ja sam napravio ovu analizu potaknut izjavama političara koji su rekli kako se ne može utvrditi gdje su otišle pare od akciza, odnosno koliko je tih sredstava prikupljeno od 2009.godine. To mi je bila polazna tačka, pročitao sam Zakon o akcizama BiH i tu tačno piše : Sredstva prikupljena od akciza i putarina na ceste se usmjeravaju u budžet. To tačno piše u budžetu. Samo namjenska putarina na autoceste se usmjerava na namjenski podračun. Govorimo o dijelu prije uvođenja ovih novih akciza. Onda sam otišao na sajt Uprave za indirektno oporezivanje, oni imaju te ažurne podatke za sve godine i tačno tamo piše koliko je akciza prikupljeno, koliko je namjenskih putarina, 15 feninga ide za ceste, 10 za autoceste, to je zakonski. Na osnovu svih tih podataka izvršio sam kalkulaciju u ekselu i doša do tih podataka. Koliko je tačno prikupljeno akciza po godinama, koliko je putarina za ceste, koliko za autoceste i u stvari kad se to sabere vidi se d aje blizu 6 milijardi maraka otišlo u budžete, odnosno na jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje i onda se to rapsoređuje po entitetima. Samo je namjenski ostala1,1 milijarda i to je ovaj dio što je dosad izgrađeno autocestim, to je nekih 70 km kroz Republiku Srpsku, to je ova dionica od Doboja do Banjaluke, koja se sad završava, i kroz federaciju to je bilo 17 km od Kaknja do Zenice, sa onim tunelom Vijencem, 20 km Tarčina, sarajevska zaobilaznica, gore Odžak-Svilaj i dio Hercegovine kod Međugorja.

 

Drugim riječima 6 milijardi je otišlo ne zna se gdje....

Da, ukupno je prikupljeno 7,08 mililardi maraka a od toga 6 milijardi je otišlo u budžete.  To kako su oni trošili treba pitati entitete, trošilo s ena sve i svašta kao prihod budžeta. I na plate, na administraciju najviše, na službena putovanja, na sve što predstavlja trošak budžeta.

 

Od početka primjene novog zakona o akcizama se prikupilo nekih 100 miliona KM, ponovo se postavlja pitanje šta sa tim novcem pare su zamrznute jer nema dogovora oko raspodjele

Ekonomski gledano to je jedan veliki apsurd. Rekli su nam da će akcize donijeti nove ceste, evo sve i da to ide na ceste, da su sredstva odblokirana, mi još nemamo raspisan niti jedan tender, juni je mjesec, građevinska sezona je već upolovila a mi nemamo raspisan niti jedan tender. Sad je pitanje – da li postoji projektna dokumentacija ili će taj novac služiti za neke druge svrhe? Sad smo u situaciji da nam govore kako s ene mogu dogovoriti da izvrše raspodjelu finansijskih sredstava a sa druge strane vam ta sredstva stoje zaleđena. To je prikupljen novac koji stoji. A sad su entitetska javna preduzeća završili emitovanje obveznica kako bi se sad nešto finansiralo a imamo nova sredstva. To je sa ekonomske strane gledišta to je genocid šta se radi od naroda. Uzimaju pare, stoje zaleđene, ne investiraju ih, poskupljuju troškove života a narod svaki dan sve teže i teže živi.

 

Istovremeno se dešavaju blokade puteva u BiH zbog prevelike cijene goriva, postoji li realno prostor za smanjenje cijena goriva?

Apsolutno postoje. U ovom trenutku su moguće dvije mjere koje s emogu uvesti u relativno kratkom roku. Kada je u pitanju nadležnost BiH, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara mogu zakonskim rješenjam smanjiti akcizu na gorivo. To s emože odmah uraditi i na taj način oboriti cijenu goriva za 15 feninga plus pdv, dakle 18 feninga. To se može uraditi odmah. Šta entiteti mogu uraditi? Vlade entiteta i nadležna ministarstva mogu izvršiti provjeru marži distributera i dio tereta poskupljenja prebaciti na njih. Ne može teret poskupljenja ići samo građanima.  Svi trebaju biti solidarni.  Dakle od Vlada i naftnih distributera samo građani trpe. Dakle to su te dvije mjere koje mogu  biti donesene do kraja ovog mjeseca.  Mogla je za danas biti zakazana vanredna sjednica Parlamentarne skupštine BiH i da se smanje akcize. Ako su ih tako ekspresno mogli povećati, mogu ih i smanjiti.

 

Na drugu stranu ako se sad pominje poskupljenje goriva na svjetskom nivou, moramo reći i da ta cijena nije ni približna onoj od prije nekoliko godina kad aje bila 120 dolara za barel. Sada je ona nekih sedamdesetak dolara, a cijene su kao kada je bila rekordna cijena nafte..Kako komentarišete da se cijene ekspresno dižu ali da pojeftinjenje ide veoma lagano?

To je generalno  problem tržišta u BiH. Tržište naftom i naftnim derivatima u BiH je potpuno liberalizovano a regulatori postoje samo na papiru. Oni bi trebali da rade svoj posao. U ovakvoj situaciji je regulator morao da reaguje i da utvrdi kolike su marže. Ovaj rast je djelimično uzrokovan zbog novih akciza, a sa druge strane su distributeri iskoristili situaciji i digli dodatno cijene bez ikakvih razloga, odnosno digli svoje marže. To su te ekonomske zakonitosti, kada dolazi do rasta, dižu se cijene, kada dolazi do pada cijena onda tržište na taj način ne reaguje i tu nastaje problem. Zbog tržišta, gdje država kao regulator treba d ainterveniše i d azakonski ograniči marže. Da jednostavno kaže- ne možete ostvarivati ekstra profit na teret građana. To se sad dešava, distributeri ćute, baš ih briga šta se dešava, ostvaruju ekstra zaradu. Ja moram još ovo reći – državi nije u interesu imati nisku cijenu nafte. Zato oni ne reaguju u ovom slučaju. Znamo da svi moraju koristiti gorivo, ljudi će uštediti na nekim drugim stvarima ali neće na gorivu. Gorivo je pokretač ekonomije. Država će, pri ovolikoj cijeni kakvu imamo, i potrošnji kakvu imamo u BiH će na godišnjem nivou ostvariti 40-50 miliona prikupljenog pdv-a više.  Jer što je veća cijena, više se prikupi pdv-a

Državi dakle nije u interesu da smanjuje cijene...

Tako je, kad govorim o državi mislim na entitete jer će taj prihod završiti na njihovim računima prvenstveno. To je njihov ekstra prihod koji će ostvariti u izbornoj godini. A oko toga oni nemaju problem da rasporede. To će se samo sliti u njihove budžete.

Ali evo kako komentarišete ove najave represivnih mjera protiv ljudi koji protestuju protiv visokih cijena goriva?  Kao da nema sluha za njihove probleme. Ovdje se radi o tome da se visoka cijena goriva ne može ukalkulisati u usluge koje pružaju Udruženja prevoznika, dakle primarno je ugroženo poslovanje i biznis. Zar to nije razlog da se pokaže malo solidarnosti? Pa i je Putin nedavno rekao da se mora vidjeti zašto gorivo poskupljuje....

Upravo to.  Država ne želi da reaguje i najavljuje represivne mjere i najavljuje da će te ljude kazniti umjesto da pokaže taj neki nivo solidarnosti da će se preuzeti taj dio tereta, neka distributeri podnesu svoj dio tereta.  Neka to bude ravnomjerno. Tad građani ne bi rekli ništa i rekli bi-OK svi jednako podnosimo teret,  i to je u redu. Ovo sad što imamo, ja se bojim da će doći do dodatnog rasta cijena i d aće to biti čak pokretač nekog socijalnog bunta sa nesagledivim posljedicama . Vidite koliko su ljudi nezadovoljni, imamo iseljavanje stanovništva,  nema posla, siva ekonomija cvjeta. Ljudi su siti poskupljenja, uvođenja nameta i svakodnevnog teško života koji vode u ovoj zemlji


Razgovarao Elvir Padalović

 

 

 

Komentari na tekst (2)
Objavljeno:
Gospodin bi trebalo da se malo obrazuje interdisciplinarnije, kao i da se uputi u neke druge škole političke ekonomije, jasno je da je gospodin pobornik u svijetu odlazeće neoliberalne škole koja bi da sve društveno prelije u privatne ruke. Ili bi bar trebalo da kaže iz kojih drugih izvora finansiranja predlaže organizaciju i održavanje sistema privatnog vlasništva, kako misli finansirati javne službe, uopće društveni sektor. Nažalost narod nasjeda na ove priče tzv. eksperata koji su puni svi mediji a niko im ne suprostavlja kontra-argumente nego se njihove izjave uzimaju kao nešto zakovano, sveto slovo...
Objavljeno:
Covjek sve lijepo govori, ali nazalost on se pita kao o tome kao i ja. Dakle nista se ne pita, sto znaci da ostaje isto stanje.
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.