Maida je podsjetila na priču žena iz Kruščice koja je započela u avgustu prošle godine kada su mještani Kruščice spriječili investitora da započne sa gradnjom hidrocentrale na ovoj rijeci.
Mještani su 2. avgusta prošle godine spriječili prolazak mašina, ali investitor se sa željom da ipak započne sa gradnjom vratio kobne noći, 24. avgusta kada su žene Kruščice napadnute od strane specijalaca. Ova priča je odjeknula širom BiH i regiona.
„Pedeset žena je stajalo na mostu, mi smo ispreplele ruke i nismo dale mašinama da prođu. Mi smo čuvali naše sinove, muževe, očeve koji su bili iza nas, nadajući se da specijalci neće dirati nas žene, ali pogriješili smo. Specijalci su nas počeli tući. Tada se u nama javio inat da sačuvamo našu rijeku i on nas do danas nije popustio“, rekla je Maida Bilal, predstavnica žena iz Kruščice.
Ona kaže da žene samo brane svoju rijeku i žele da ju zaštite imajući u vidu da je riječ o prirodnom blagu. Maida ističe da se u cijelu priču uključila i lokalna zajednica, a sve je poprimilo ozbiljnu dimenziju kada su žene sa mosta izabrane u Mjesnu zajednicu.
„Upravo sada kada ja vama ovo pričam žene i dalje stoje na mostu i čuvaju rijeku. Naša borba se nastavlja i dalje. Investitor ne odustaje od hidroelektrane, ali ni mi ne odustajemo od čuvanja rijeke. Mi i dalje svim pravnim putevima nastavljamo borbu“, pojašnjava Maida Bilal.
Ona kaže da su tokom ove dugotrajne borbe trpile njihove porodice, imajući u vidu da je čuvanje riječe podijeljeno u tri smjene. Žene rijeku čuvaju u prvom smjeni od 6 ujutru do podne, druga smjena je od podne do 18 časova, a muškarci preuzimaju treću smjenu od 18 časova do 6 ujutru i spavaju pored rijeke.
„Sve ovo je uticalo i na naše porodice, mi imamo djecu, neke žene su zaposlene, druge se bave poljoprivredom, ali iako je teško mi se organizujemo, jer znamo da se borimo za sve nas, za dobrobit naše djece i budućnosti“, pojašnajva Maida.
Podsjetimo da je mala grupa žena iz sela Kruščica branila pristup preko mosta, 24 sata dnevno tokom 300 dana, zbog čega su nazvane hrabre žene Kruščice.
Njihova borba je prikazana u dokumentarnom filmu Blue Heart koji priča tri priče ljudi koji se bore da zaštite posljednje divlje rijeke u Evropi od prijetnje koju predstavlja izgradnja novih 3000 hidrocentrala.
Dokumentarac je producirala aktivistička kompanija Patagonia, a premijerno je prikazan u martu 2018. godine širom Evrope, ali i u Japanu, Južnoj Americi i Australiji. Film je praćen i globalnom peticijom u kojoj se apeluje na međunarodne banke da prestanu investirati u uništavanje Plavog srca Evrope na Balkanskom poluostrvu. Peticija je do sada prikupila preko110,000 potpisa.
Svjetska premijera ovog filma je održana na Idbar brani u okolini Konjica 28. aprila u prisustvu preko 500 čuvara rijeka sa Balkana i svijeta, a banjalučani imaju priliku da ga pogledaju u Hotelu Vidović sa početkom od 21 čas.
Brana u Idbru predstavlja odličan primjer nemoći čovjeka nad prirodom i zbog toga je baš ova neobična lokacija odabrana za svjetsku premijeru. Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja, na teritoriji Konjica, radi zaustavljanja nanosa u Jablaničko jezero.Uloženi trud, ali i mnogo novca na kraju je rezultirao ničim, zato što je brana ubrzo nakon puštanja u rad minirana i sada kroz nju nesmetano protiče Bašćica, voda koja je pobijedila ideju čovjeka da je ukroti.
50 EKOLOŠKIH ORGANIZACIJA U BANJALUCI
Centar za životnu sredinu iz Banjaluke prvi put je domaćin godišnjeg sastanka "Friends of the Earth Europe", evropskog ogranka najveće svjetske mreže organizacija za zaštitu životne sredine.
Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu istakla je da se ovaj sastanak prvi put održava u Banjaluci i da se otvara konferencijom čiji je fokus problematika hidroelektrana na Balkanu.
"Bosna i Hercegovina ima 250 rijeka, a planirano je da se na njima izgradi preko 300 hidroelektrana, što praktično znači da će biti okupirane sve rijeke. O negativnim efektima i opasnostima hidroenergije i javnost postaje sve više svjesna što nam je posebno drago, jer do sada su samo ekološke organizacije ukazivale na opasnosti koje izgradnja hidroelektrana sa sobom nosi", istakla je Crnković.
Jagoda Munić, direktorica mreže Friends of the Earth Europe, kazala je da se borba za očuvanje rijeka vodi u cijelom svijetu, a da ova mreža ekoloških organizacija pruža pomoć lokalnom stanovništvu u ovoj borbi i svakako će to učiniti i u slučaju Bosne i Hercegovine.
Novinarima se obratio i Juan Pablo Soler Villamizar, predstavnik mreže Friends of the Earth Colombia. On je istakao da se u Kolumbiji svakaodnevno suočavaju sa korupcijom, prijetnjama, pa čak i ubistvima zbog borbe protiv hidroelektrana o čemu će više govoriti tokom konferencije i sastanka.
Na ovoj konferenciji evropskim partnerima predstavlja se problematika hidroelektrana na Balkanu i primjeri borbe za očuvanje rijeka iz čitave regije. Balkan se trenutno suočava sa velikim energetskim izazovima, a pored prljavih termoelektrana, hidroenergija postaje sve kontroverznija i opasnija i po ljude i prirodu.
Sutra se nastavlja redovni godišnji sastanak mreže Friends of the Earth, a u srijedu je planiran odlazak na izvore Sane za koje Koalicija za Sanu planira pokrenuti inicijativu kojom bi oni bili proglašeni spomenikom prirode, uprkos izgradnji hidroelektrane „Medna“ kojoj su se aktivisti Koalicije žestoko protivili. Evropskim partnerima će se predstaviti istorijat ove borbe uz obilazak ključnih lokacija.
Godišnji sastanak Friends of the Earth Europe nastavlja sa redovnim programom u četvrtak i završava se zvanično u petak, 22. juna, nakon donošenja osnovnih zaključaka.
