Ovu vijest, malo drugačije upakovanu, saopštio je Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, izjavivši da će u RS prvi put biti realizovan koncesioni ugovor sa kineskom Međunarodnom kooperacijom za ekonomsku i tehnološku saradnju pri Šandong haj-spid grupaciji, koja bi trebalo da gradi auto-puta Banjaluka-Prijedor.
Trninić je na konferenciji za novinare u Banjaluci istakao da je vrijednost projekta izgradnje auto-puta, čija je dužina 42 kilometra, 297 miliona evra.
“Protokolom koji smo sa kineskim partnerom potpisali na Samitu `16 plus jedan`, koji je održan u Sofiji proteklog vikenda, stekli smo uslove da tražimo saglasnost Komisije za koncesije Vlade Srpske, Vlade Kine i mišljenje Pravobranilaštva Srpske, kako bi konačan ugovor potpisali u septembru”, rekao je Trninić.
Prema njegovim riječima, time bi se stekli uslovi da kineska strana krene u realizaciju, koja podrazumijeva izradu projekta i obezbjeđivanje finansiranja, dok bi obaveza Republike Srpske bila eksproprijacija.
“Ovim smo otvorili mogućnost da se ovaj projekat izgradnje auto-puta do Prijedora nastavi prema Novom Gradu u profilu auto-puta, te da se gradi brzi put prema Kozarskoj Dubici”, naglasio je Trninić.
Direktor preuzeća “Auto-putevi Srpske” Dušan Topić tada je naveo da je koncesija novi vid finansiranja izgradnje auto-puteva u RS.
“Kada je riječ o auto-putu Banjaluka-Prijedor imamo veoma dobar koncensioni ugovor. Kineski partner obezbjeđuje finansijska sredstva i gradi auto-put, a predviđeno je da gradnja traje ukupno pet godina”, objasnio je Topić.
On je naglasio da su od tog perioda dvije godine predviđene za pripremu u smislu izrade projektne dokumentacije, obezbjeđivanja finansijskih sredstava, te eksproprijacije terena.
“Nakon toga su predviđene tri godine za izgradnju 42 kilometra auto-puta. Po završetku izgradnje, kreće eksploatacija i koncesioni period od 30 godina tokom kojeg bi, na osnovu naplate putarine, bilo otplaćeno ulaganje kineskog partnera”, istakao je Topić.
Prema njegovim riječima, ugovor predviđa garanciju Republike Srpske u smislu broja vozila, i to tako da je potrebno obezbijediti sumu definisanu ugovorom, koja će se vraćati na godišnjoj bazi.
Topić je objasnio da u početku, prvih pet-šest godina, broj vozila neće biti dovoljan da izmiri te obaveze, ali da će kasnije biti više nego dovoljan.
“Tako da u prvih pet-šest godina treba da obezbijedimo servisiranje tih obaveza. Smatramo da to neće biti problem. Riječ je o investiciji 297 miliona evra, čime bi na godišnjem nivou naša obeveza bila da vratimo nešto više od 30 miliona evra, s tim da je pretpostavka da će u početku naplata putarine pokrivati 50 odsto tog iznosa”, napomenuo je Topić.
Ipak, da nije baš sve tako kao što Topić i Trninić predstavljaju pokazuju brojke.
Naime, ako u obzir uzmemo trenutni prihod od putarina koje ubiremo na autoputevima Banjaluka-Gradiška i Prnjavor- Doboj, a koje iznose 8,1 miliona za prošlu godinu vidimo da od predviđenih 30 miliona godišnje nema ništa.
To su dobro uočili i stručnjaci iz Pokreta "Bolje" iz Banjaluke iz kojeg navode da na bazi postojećih cijena putarine, postojećeg broja vozila koji saobraća na relaciji Banjaluka – Prijedor, kao i očekivanog broja vozila koji će koristiti najavljeni auto – put, dolazimo do očekivanog (prosječnog) godišnjeg prihoda od putarine u visini od oko 7,7 miliona KM.
"S obzirom da Vlada doplaćuje nedostajući iznos do 30 miliona evra (uz kurs 1,95583), to znači da će Vlada prosječno godišnje doplaćivati iznos od 51 milion KM u periodu od 30 godina", navode iz ovog Pokreta.
Dakle, ulaskom u ovaj projekat Vlada RS se obavezuje na očekivani novčani izdatak od 51 milion KM u periodu od 30 godina.
"Ova plaćanja su potpuno jednaka izdacima na ime otplate kredita od milijardu KM, uz prosječnu kamatnu stopu po kojoj se zadužuje Vlada Republike Srpske. To znači da je preuzimanje ovih obaveza isto što i povećavanje javnog duga sa pet na šest milijardi KM!", navode iz Stručnog savjeta Pokreta "Bolje".
Naravno, ovdje niko ne spori da su Republici Srpskoj potrebno podizanje kvaliteta infrastrukturne povezanosti na viši nivo, ali, kao što navode iz Pokreta "Bolje" građenje infrastrukture treba biti praćeno kvalitetnim studijama opravdanosti.
"Imajući sve gore navedeno na umu smatramo da bi vlada Republike Srpske trebala prvo da ulaže napore i sredstva kako bi oživjela željeznički saobraćaj (koji je najznačajniji pokretač industrije), te sanirala kolovozne zastore na postojećim magistralnim, regionalnim i lokalnim saobraćajnicma. Nakon vraćanja postojećih saobraćajnica na prvobitni nivo kvaliteta i zaključka da su pojedine saobraćajnice preopterećene potrebno je redom analizirati i realizovati: proširenje traka dvosmjernih saobraćajnica, potom gradnju puteva rezervisanih za saobraćaj motornih vozila, a tek nakon što se iscrpe prethodne mjere treba se pristupiti analiziranju i gradnji auto-puteva", navode iz ovog Pokreta.
Zbog toga, izgradnja auto-puta Banja Luka – Prijedor na postojećem i predviđenom nivou saobraćajnog opterećenja nije neophodna, a sporazum sa kineskim partnerom je finansijski izuzetno nepovoljan. Ako su bilo kakvi infrastrukturni radovi potrebni na ovom putnom pravcu, put rezervisan za saobraćaj motornih vozila bi u potpunosti ispunio sve zahtjeve koji se nameću, a bio bi višestruko jeftiniji i pristupačniji stanoviništvu.
