Ovih dana bh. javnost poprilično tema dana je objava Nejre Latić Hulusic o incicentu na Panonskim jezerima, gdje joj nije omogućeno kupanje u burkiniju. Reagirala je sama umjetnica, ali i uprava ovog turističko-reakreacionog centra u Tuzli.
Tragom ovih polemika, DEPO Portal objavljuje svoju priču objavljenu prije tri godine o ovoj temi kada su istražili šta o svemu kaže Islamska zajednica u BiH. Naime na portalu IZ BiH svojedobno su pobrojana ova pravila, a ona se, budući da muslimanima na ta pitanja, i to na ovlaštenje samog reisa, odgovarao je muftija dr. Enes Ljevaković, jedan od najvećih autoriteta iz oblasti islamskog prava - smatraju fetvom i službenim stavom Islamske zajednice.
Pa krenimo redom...
MOGU LI MUSLIMANI, I U ČEMU NA MORE: Dr. Enesu Ljevakoviću stiglo je, između ostalih, i ovo pitanje: „Kao što znate većina muslimana iz BiH često ide na ljetovanje što u susjednu Hrvatsku što u Tunis, Tursku, Egipat… U tim slučajevima se pretežno na plažama kupaju u šorcevima i kupaćim kostimima, odnosno bikinijima. Je li to dozvoljeno i ako nije, znači li to da muslimani ne mogu ići na more?“.
- Odlaskom na more i boravkom u ambijentu koji tamo vlada u ovom vremenu, musliman se izlaže pojačanom riziku da počini neki grijeh. Naravno, tu je i odgovornost za porodicu. Zato treba voditi računa o tome i kloniti se mjesta na kojima je prisutna golotinja – piše u odgovoru dr. Ljevakovića.
Muftija dr. Enes Ljevaković u svojoj fetvi dalje je napisao: “Odlazak na javne plaže gdje se ljudi kreću otkrivenog avreta je šerijatski neprihvatljiv čak i kada bi osoba bila propisno obučena, a posebno ako bi otkrila vlastiti avret. Nije muslimanima zabranjeno ići na more već otkrivati pred drugima svoj i gledati tuđi avret“ (pojašnjenja radi, avret su dijelovi tijela koje po islamu treba pokriti).
Iz svega navedenog, proizlazi zaključak da je za muslimana na javnom kupalištu otkrivanje golotinje (npr. u bikiniju), ali i potpuno pokrivanje (npr. u burkiniju) - em šerijatski neprihvatljivo, em vodi u grijeh...
Na upit o stidnim mjestima kod muškaraca, službeni stav IZ BiH je sljedeći:
- Stidno mjesto kod muškarca je između pupka i koljena. To je općeprihvaćeni stav u hanefijskom mezhebu na osnovu hadisa kojeg je zabilježio Darekutni da je Poslanik a.s. rekao: "Ispod pupka pa do koljena je avret". Hanefijski mezheb je prihvatio ovaj hadis i na njemu gradi spomenuti propis, bez obzira na mišljenja nekih da je to slab hadis. Pupak nije avret, a koljeno jeste prema hanefijskom mezhebu, na osnovu principa predostrožnosti. Taj propis se nalazi u svim fikhskim djelima koja obrađuju propise o namazu - kaže muftija Ljevaković i nastavlja:
- Otkrivanje lakšeg avreta je manji grijeh nego otkrivanje teškog avreta. Ni pred muškarcima nije dozvoljeno otkrivati avret, kao ni pred ženama, osim pred vlastitom suprugom - zaključio je Ljevaković.
PRAVILA JAVNIH KUPALIŠTA: A osim grijeha i (ne)dozvoljenog okrivanja ili pokrivanja, treba znati i da se sva javna kupališta i kompleksi tog tipa pridržavaju nekih općih pravila koje moraju slijediti svi posjetioci. Niko ne smije nametati svoja pravila koja bi ugrozila vjerska i druga prava ostalih ili ih na neki način diskriminirala. A šta o svemu kažu pravila javnih kupališta i u kako su usklađena s vjerskim propisima, istražili smo na primjeru kompleksa slanih jezera Panonika u Tuzli. Evo šta nalaže njihov Pravilnik, odnosno Kućni red.
Kako su tada pojasnili za DEPO Portal, na snazi je Pravilnik o kućnom redu, koji uređuje pitanja načina korištenja Panonskih jezera i ostalih sadržaja, a čijih odredaba su se dužni pridržavati svi posjetioci kompleksa, kao i zaposleni u JKP Pannonica. Pravila sadržana u Pravilniku su važna i obavezujuća, naročito iz razloga što na plažama kompleksa Panonika, u pojedine dane, boravi i više od 15.000 ljudi.
A u njemu se, između ostalog, navodi i sljedeće:
- Zabranjeno kupanje u odjeći i obući. Dozvoljeno kupanje u samo za to prikladnoj odjeći (Muško plivačko odijelo ne smije ići iznad pupka i ispod koljena. Žensko plivačko odijelo ne smije pokrivati vrat ili prelaziti preko ramena, kao ni ispod koljena).
- U slučaju visokih temperatura (temperature zraka preko 35 stepeni celzijusa) dozvoljeno je nošenje zaštitne majce zbog zaštite od visokog UV zraćenja.
ŠTA AKO NEKO IMA KOŽNU BOLEST: Da bude jasno, ova pravila, kao i mnoga druga koja se propisuju pri korištenju javnih kupališta, imaju svoje razloge. Šta ako neko, naprimjer, ima kožnu bolest?! Ona se ne može vidjeti na pokrivenom tijelu, a takvim osoba kupanje u ovom slučaju nije dozvoljeno.
- Prvi zadatak JP Panonika, je higijenska ispravnost vode, fizička i zdravstvena sigurnost svih kupača. Zato je, između ostalog, članom 10. Pravilnika regulisano i pitanje kupaće opreme:
„Nije dozvoljeno kupanje u jezeru bez odgovarajuće odjeće za kupanje. Odjeća za kupanje ne smije pokrivati cijelo tijelo i treba biti izrađena od sljedećih materijala: poliester, poliamid/poliamidno vlakno, elastin, neopren i slično. Muška odjeća za kupanje ne smije prelaziti iznad pupka i ispod koljena, a ženska odjeća za kupanje ne smije pokrivati vrat ili prelaziti preko ramena, kao ni ispod koljena." - kazali su u ovom javnom kupalištu.
Slijedom svega ovoga, jasno je da se prilikom odlaska na javna kupališta, mora voditi računa o više faktora: pravilima kupališta, vjerskim i državnim zakonima, higijenskim obrascima itd.
Postavlja se pitanje: Zašto, u konkretnom slučaju koji se dogodio u Neumu, osoba muslimanske vjeroispovijesti, okrenuta islamskim pravilima, sebe izlaže riziku kršenja običajnih prava svoje religije, ali i grijehu, narušavajući istovremeno i pravila javnog kupališta?
Kada se sve sabere i oduzme, ostaje dilema - ima li ovo pitanje uopće veze s religijom ili je pak riječ o pukom egzibicionizmu?! Zvuči nevjerovatno... No, na plažama su svi jednaki, utopljeni u masu tijela u kupaćim kostimima, ali tijelo u burkiniju nije - ono u masi jednakih privlači svu pažnju!
