<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Najnovije upozorenje da srljamo u katastrofu nam je stiglo od bankara

Problemi

Primere za to imamo i u BiH koliko hoćemo.

10. august 2018, 12:00

 Suprotno uvreženom mišljenju, najvažniji posao banaka nije izvlačenje nepostojećih para iz bulje kako bi opteretili običnog čoveka kreditom na dvadeset godina, iako im, mora se priznati, to jeste važna delatnost. Najvažniji posao u okviru banke, to jest svake ozbiljne banke, jeste procena rizika, jer je u osnovi profita određeni rizik – da onaj kome banka pozajmi pare neće moći da ih vrati.

Britanski HSBC je ozbiljna i svetski poštovana banka, uprkos skandalima kao što je manipulacija Forexa ili zgodan nestanak Gadafijevih para pošto je ubijen – ili možda baš zbog takvih skandala. Zato, kada nas HSBC javno upozori da smo u dubokom sranju, ne bi bilo loše da zastanemo i saslušamo.

HSBC je nedavno objavio mesečnu „notu“ u kojoj njihovi top analitičari iznose svoje mišljenje o globalnim kretanjima i trendovima, kao određenu vrstu smernice za investitore i klijente – što je inače redovna praksa najjačih svetskih banaka. S tim što je ova nota sadržala malo tvrđu poruku, zasnovanu na podacima Global Footprint Networka, (GFN) međunarodne nevladine organizacije koja se bavi održivošću i promoviše ekološku informisanost u donošenju važnih odluka. I GFN nam ove godine poručuje da smo potrošili sve resurse koje nam planeta Zemlja pruži tokom jedne godine za svega 7 meseci.

Ako vam je teško da ukopčate koncept, zamislite ovako: na celoj planeti se tokom jedne godine stvori određena količina čiste vode, stasa određena količina jestive ribe, do zrelosti izraste određena količina biljaka, pa se određena količina vazduha pročisti itd. Misli se na ono što se dogodi prirodnim putem, dakle ne računaju se ribnjaci, staklenici, prečišćivači i pumpe. E, pa količinu tih resursa koje Zemlja prirodno stvori (nećemo jebote reći „proizvede“ jer onda smo stvarno izgubili) mi smo uspeli da potrošimo za sedam meseci. 

Dakle, u 2018. se već 1. avgusta dogodio takozvani Earth Overshoot Day, dan koji je kao koncept ustanovljen još pre 50 godina, a predstavlja trenutak u godini posle kojega trošimo više nego što od planete dobijamo.

Problem je u tome što je taj dan ove godine došao 1. avgusta, i što svake godine dolazi sve ranije. Na to ne utiče samo veća potrošnja nego i klimatske promene koje na svoj način arče resurse. Recimo, kada prošlog leta izgori skoro 5 miliona hektara šume samo u Kaliforniji, a da ne pominjemo Grčku i Sibir - koji ne pominjemo jer ruska vlada malko krije koliki je obim požara tamo kao da je u pitanju novi Černobilj, a ko zna, možda i jeste.

Primere za to imamo i kod nas koliko hoćemo. Naš najznačajniji prirodni resurs, a to je voda, ne samo da se prodaje za eksploataciju kompanijama kojima je održivost i očuvanje prirode na nekom jakom pretposlednjem mestu od dupeta svirale, nego se i direktno uništava, zajedno sa ekosistemom, da bi se omogućio profit pojedincima. Da, mislim na "mini hidroelektrane".

I onda nam prodaju kese za dva dinara jer je zaboga problem u tome što bacamo kese svuda. Mislim, okej, istina je da ćemo se ugušiti u najlonu i da nemamo baš razvijenu svest o odlaganju otpada ali rekao bih da odgovornost počiva na onima koji su takav sistem osmislili, pa bi sada oni trebalo da nam makar poklone cegere, a ne da prebacuju odgovornost i trošak na nas pojedince koji smo ionako sluđeni jurnjavom za pristojnim poslom ili za povratkom Kosova. Dok se svet oko nas, uključujući i Kosovo, neumitno zagreva i postaje sve istrošeniji.

Prema HSBC-ovoj analizi, niko nije stvarno spreman za takav razvoj situacije, ni države ni multinacionalne korporacije. Iako svi već dobro znaju šta se dešava, ništa se ozbiljno ne radi n tome da se sve brži proces poluraspada makar uspori, a kamoli preokrene. U analizi se koristi bankarsko-borgovski rečnik, tipa da će adaptacija na ovakvu situaciju biti najvažnija u budućnosti, i da je potrebno paziti na „društvene posledice“. Ili narodski – biće sranja ako se oni koji donose odluke ne saberu pod hitno.

Osvežavajuće u ovoj depresivnoj priči, idealnoj za ovo depresivno leto koje oscilira između potopa i požara, jeste što HSBC indirektno priznaje jednu stvar koje bi svi trebalo da budemo svesni: srljamo u sranje oberučke, ali najodogovorniji za to su veliki proizvodni sistemi i korporacije koje u sprezi s državama gledaju samo kako da olakšaju sebi sticanje profita, a ne mi siroti pojedinci što samo želimo da popijemo kafu iz stiroporske čaše ili ponesemo hemijsko u najlon kesi. 

Samo što deluje kao da taj dan kada će se svi malo sabrati neće doći brzo. Ili bar ne pre nego što Earth Overshoot Day padne na prvi januar neke godine, uskoro.

Izvor Vice