Prošle godine postala je stipendistica jedne od najuglednijih znanstvenih institucija svijeta Britanskog kraljevskog društva (Royal Society).
Znanstveni Oscar
Njezin laboratorij na prestižnom University College London razvio je računalne modele koji mogu simulirati procese samosastavljanja i samoumnožavanja u biološkim sustavima.
U razgovoru za Index Šarić je objasnila da se njezina grupa bavi izradom računalnih modela osnovnih procesa u stanici - procesa koji omogućavaju život, ali i procesa koji dovode do starenja i bolesti organizma.
„U tim istraživanjima primjenjujemo zakone fizike i superračunala kako bismo otkrili principe po kojima se biološki procesi odvijaju i kako mogu poći po krivu“, kaže Šarić koja je dobila tzv. ERC Starting grant koji se dodjeljuje najboljim mladim znanstvenicima na početku razvoja samostalne karijere. ERC se često naziva i europskim znanstvenim Oscarom.
„Glavno pitanje koje trenutno istražujemo jest - kako se molekule samoorganiziraju u strukture koje imaju osobine života - da rastu, samoumnožavaju se i imaju mogućnost obavljanja neke radnje. Primjerice, kako se proteini samoorganiziraju u strukture koje podijele stanicu na dva dijela. Ili kako nastaju i rade biološke mašine koje transportiraju materijal među stanicama. Da bi biološke mašine radile kako trebaju, bitno je da ih stanica stalno sastavlja i razgrađuje, za što se troši golema količina energije. Trenutno malo znamo o tome kako se ti kontinuirani procesi sastavljanja i rastavljanja odvijaju, a to je upravo ono čime se moj grant bavi. Kada samoorganizirane strukture nastaju, a ne razgrađuju se, dolazi do patologija, poput Alzheimerove bolesti, što je druga grana našeg istraživanja. U principu osnovno pitanje koje moj tim istražuje jest kako iz neživog materijala nastaje živo, i kako živo prestaje biti živo“, pojasnila je Šarić.
Njezin tim trenutno se sastoji od 5 doktoranada i 2 postdoktoranda iz Velike Britanije, Njemačke, Rumunjske, Slovenije i Hrvatske. Kako su potpuno teorijska fizikalna grupa, blisko surađuju s nekoliko bioloških i biomedicinskih grupa iz Londona, Cambridgea i iz Švedske.
Na čaju kod princa
University College London, na kojem Šarić radi, smatra se jednim od deset najboljih sveučilišta na svijetu. U istu kategoriju redovno se plasiraju i neka druga britanska sveučilišta poput Oxforda i Cambridgea, što puno govori o kvaliteti visokoobrazovnog sustava i vrednovanju znanosti u toj zemlji.
U prilog tome ide i jedna zanimljiva tradicija u kraljevskoj obitelji.
„Svake godine novi stipendisti Royal Societyja pozivaju se na čaj u Buckinghamsku palaču, gdje se s princem raspravlja o novim istraživanjima“, priča Šarić.
„Princ Andrew je član Royal Societyja i čini se da ga znanost zaista zanima budući da djeluje dosta dobro upućen u znanstvene trendove i aktualne istraživačke teme. U razgovoru s njim svidjelo mi se što je naglasio da je bitno slijediti znatiželju za pitanja koja su nam osobno zanimljiva, bez obzira na eventualnu nemogućnost trenutne primjene rezultata, te tu znatiželju prenositi na mlade generacije. Čini mi se da i njega osobno svašta zanima“, dodala je.
Brexit i mogućnost povratka u RH
Na pitanje planira li se vratiti u Hrvatsku, odgovara: „Trenutno sam u Velikoj Britaniji, no zašto ne.“
Tvrdi da je Brexit ne zabrinjava previše, barem ne osobno.
„Ne zabrinjava me mogućnost ostanka u Velikoj Britaniji, jer državljani EU-a čine gotovo 30% zaposlenika mojeg sveučilišta tako da ono bez nas naprosto ne bi funkcioniralo. No zabrinjava me utjecaj Brexita na ekonomsko stanje i na mogućnost financiranja znanosti uopće, na priljev europskih studenata, na ostvarivanje kolaboracija s kolegama u EU itd.“
Fascinantan uspjeh
O uspjesima naše mlade znanstvenice već smo pisali na Indexu prije dvije godine kada joj je odličan rad vezan uz procese nastajanja amiloidnih bolesti poput Alzheimera i Parkinsona bio objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Physics.
Koliko je velik uspjeh dobivanje granta ERC, dobro ilustrira činjenica da ga je u Hrvatskoj do sada dobilo tek dvoje znanstvenika – Stipe Jonjić iz Rijeke i Vernesa Smolčić iz Zagreba. Naravno, mnogo veći broj ERC-ova Hrvati su osvojili tijekom rada na znanstvenim institucijama u inozemstvu. Neki rijetki među njima, poput Ive Tolić, s grantovima su se vratili u Hrvatsku. Ta činjenica, među ostalim, zorno pokazuje koliko je snažan odljev mozgova iz Hrvatske.
Kratka biografija
Anđela Šarić rodila se 1985. u Zagrebu gdje se i školovala. Nakon dodiplomskog studija na PMF-u u Zagrebu, doktorata na Sveučilištu Columbia u New Yorku i postdoktorata na Cambridgeu, od 2016. vodi svoj istraživački tim u Londonu. Od 2017. sponzorira je Kraljevsko društvo (The Royal Society), čiji je stipendist sljedećih pet godina, što joj omogućuje da se potpuno fokusira na svoja istraživanja bez drugih administrativnih dužnosti na fakultetu.
