Tvrde da je to nepotrebno, a posebno zbog toga što se informacija u
kojoj je obrazložen zahtjev predsjednika RS-a Milorada Dodika za
sazivanje ovog skupštinskog zasjedanja, najvećim dijelom odnosi na
rezultate rada Radne grupe Vlade RS-a, čiji članovi nisu pozvani da
prisustvuju sjednici.
U zajedničkom saopćenju koje su potpisali
nekadašnji članovi Komisije za Srebenicu, koja je djelovala 2004.
godine, ističu da se tekst Informacije o Izvještaju Komisije o
događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995., odnosi
na Izvještaj Radne grupe Vlade RS-a za provođenje zaključaka iz
Konačnog izvještaja Komisije za Srebrenicu, a ne na Izvještaj Komisije.
''Naime,
u Infomaciji je navedeno da je 'neposredan povod' za razmatranje
Izvještaja Komisije to što su predstavnice 'Majki Srebrenice' njemačkim
vlastima predale spisak s imenima više od 22.000 Srba, koji su, prema
njima, učestvovali u 'genocidu u Srebrenici...'Navedeni spisak rezultat
je rada Radne grupe, a ne rada Komisije za Srebrenicu'', navode njeni članovi u saopštenju.
Iz
tog razloga, dodaju, nejasno je zašto na posebnu sjednicu Narodne
skupštine RS-a nisu pozvani članovi Radne grupe, koja je predstavljala
samostalno tijelo Vlade RS-a, kao i zašto su pozvani samo članovi
Komisije za Srebrenicu iz RS-a, a ne i oni van tog bh. entiteta.
Smatraju
nejasnim i to što se u materijalima za raspravu na posebnoj sjednici
Narodne skupštine RS-a nalazi samo izvještaj Radne grupe iz marta 2005.,
a ne dopuna tog izvještaja iz septembra 2005.
Ukazuju i da se u
informaciji, koju je za potrebe predsjednika RS-a pripremio Centar
istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih u RS-u, ništa ne
govori o posebnom tijelu, koje je 2013. formirano u okviru tog centra, a
trebalo je da razmatra rezultate rada Komisije za Srebrenicu.
Izvještaj tog centra smatraju površnim, jer, između ostalog, ne razlikuje pojam „stradalih“ i „nestalih“.
Podsjećaju
da nisu predstavljali sudsko istražno tijelo, niti imali mandat da daju
pravne kvalifikacije događaja kojim se Komisija bavila, jer je to
nadležnost sudova, te da Komisija nije mogla da utvrdi broj lica
stradalih kao žrtve zločina u odnosu na broj lica stradalih na drugi
način...
''Komisija je na osnovu već postojećih spiskova
nestalih u vezi sa zbivanjima u Srebrenici jula 1995.godine i drugih
izvora sastavila popis nestalih, a ne lica koja su predmet zločina.
Spisak od 7.806 imena odnosi se na osobe koje su prijavljene kao nestale
na srebreničkom području tokom jula 1995'', naveli su saopštenju.
Članovi
Komisije za Srebrenicu su, između ostalog, dodali da Izvještaj Komisije
za Srebrenicu nema pravnu težinu, a da interpretacije izvještaja i
dokumentacije van njihovog sadržaja predstvaljaju zloupotrebu, bez
obzira na to od koga dolazile.