Dan prekoračenja – trenutak u godini kada naša potražnja za prirodnim resursima prevaziđe ono što Planeta može obnoviti — ove godine desio se 1. avgusta, samo sedam mjeseci od početka godine.
HSBC je kazala da se kompanije i vlade nisu adekvatno pripremile na klimatske efekte.
Jedna od najvećih banaka na svijetu kaže da Planeti ponestaje resursa. Svijet je potrošio cijeli svoj budžet prirodnih resursa za ovu godinu do 1. avgusta, kazala je grupa analitičara iz HSBC u obavještenju u kojem su citirali istraživanje mreže Global Footprint Network (GFN).
To znači da su građani svijeta potrošili sve Zemljine resurse za ovu godinu u samo sedam mjeseci, prema analizi GFN-a.
"Prema našem mišljenju, ovi nalazi i događaji pokazuju da mnoge kompanije i vlade nisu adekvatno pripremljene na klimatske uticaje, niti koriste prirodne resurse na efikasan način," kazao je analitičar iz HSBC-a u pismu.
Mnoge banke su počele uzimati u obzir klimatske rizike kod donošenja odluka — potez koji je dijelom podstakao bivši gradonačelnik Njujorka Michael Bloomberg. Ali nije baš uobičajeno da multinacionalne banke oglašavaju alarm o klimatskim promjenama, pogotovo ne tako eksplicitno u svojim analizama.
Da bi izračunali Zemljin budžet prirodnih resursa, GFN uzima u obzir potražnju za prirodnim resursima – što uključuje hranu, šume i plodove mora — kao i ljudski efekat na okruženje kao što je emisija karbona. To daje sveobuhvatnu sliku globalnog ekološkog otiska čovječanstva.
Dan prekoračenja planete Zemlje se konstantno pomjera bliže početku godine od kada je GFN prvi put počeo raditi ovu analizu. U 1970. godini smo prekoračili resurse samo 2 dana prije isteka godine – Dan prekoračenja je pao na 29. decembar, navodi HSBC. Od tada je taj datum pomjeren za skoro pet mjeseci.
U njihovom upozorenju se takođe pominju esktremni događaji koji su rezultat vrućina, uključujući šumske požare u Skandinaviji i prekoračene temperaturne rekorde širom svijeta.
"Opšti konsenzus je da klimatske promjene čine ove događaje još izglednijim i ekstremnijim," kazali su iz HSBC-a.
Predviđeni efekti klimatskih promjena postaju stvarni. Požari su proteklih godina poharali Kaliforniju i oni su dio sve goreg trenda koji se odnosi na porast globalne temperature. Druge posljedice uključuju povećanu učestalost uragana i poplava, topljenje santi leda i veći broj toplotnih talasa.
Nedavne studije su pokazale da bi globalne temperature do 2100. god. mogle porasti za 15% više od najviših predviđanja od strane Međudržavnog panela o klimatskim promjenama.
Prema HSBC-u, ekstremni događaji imaće veliku ekonomsku i socijalnu cijenu.
"Po našem mišljenju, adaptacija će postati veći prioritet, sa sve većim fokusom na socijalne posljedice", kazali su analitičari.
