<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Zašto skoro 50 odsto ljudi neće na izbore?

Izbori

Izlaznost na predstojećim opštim izborima koji se održavaju u oktobru ove godine, prema mišljenju stručnjaka, biće kao i prethodnih godina, oko 55 odsto, ali ne isključuju mogućnost da ona čak bude i manje nego prethodnih godina, što je situacija koja ide u korist strankama na vlasti.

10. septembar 2018, 12:00

 Analitičari i stručnjaci kažu da se niko na ozbiljan način nije bavio apstinentima i nije im ponudio motiv da izađu na birališta s obzirom na to da se uglavnom okreću sigurnim glasovima i disciplinovanim stranačkim vojnicima koji uglavnom urade ono što se od njih očekuje.

"Političke partije godinama se ne posvećuju apstinentima, imaju svoje opredijeljene i sigurne glasače i to odgovara strankama na vlasti. U posljednjih nekoliko godina vlada atmosfera beznađa i apatije, tako da ne postoji niti jedan način da se apstinenti motivišu za izbore", rekla je Tanja Topić, politički analitičar, dodajući da će izlaznost i ove godine otprilike biti kao i prije četiri godine te da se opozicija u neku ruku ponaša "ziheraški" i igra na sigurno, iako su joj u tim okolnostima šanse za pobjedu daleko manje.

Ono o čemu se svi slažu jeste da su glasači, posebno oni koji apstiniraju, izgubili povjerenje u politiku i političare te da smatraju da ništa ne mogu promijeniti, što je u jednu ruku pogrešno. Takođe naglašavaju da u BiH trenutno ni u jednom nacionalnom korpusu nema partije koja nudi neku vrstu nade i koja tvrdi da se na ovim prostorima može živjeti, raditi i stvarati.

"Apstinenti se mogu animirati dostojnom i kredibilnom politikom i političkim radom usmjerenim na dobrobit svih, a ne samo na lidere, njihovu kamarilu i rodbinsko-kumovsku piramidu", rekao je Enes Osmančević, politički analitičar, dodajući da mlađi, uglavnom obrazovaniji ljudi ne izlaze na izbore jer smatraju da ništa ne mogu promijeniti.

U posljednjih petnaestak godina izlaznost na opštim izborima kretala se oko 55 odsto, mada je s obzirom na neuređen birački spisak, kako tvrde stručnjaci, veliko pitanje kolika je stvarna izlaznost u BiH. U svakom slučaju, slažu se da je to daleko manje nego što bi trebalo biti, te da je to situacija koja odgovora isključivo ljudima koji već duže od dvije decenije žive od politike bilo da su na vlasti ili opoziciji.

"I ove godine izlaznost će biti negdje oko 50 odsto, mada bi bilo dobro da je daleko daleko veća. Pristup političara nije onakav kakav bi trebalo da bude i građani to prepoznaju i shvataju da je sve laž i obmana jer odmah 8. oktobra ujutro političari će zaboraviti na njih i na ono što su obećavali", rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Ako je za utjehu, situacija sa apstinentima ista je i u zemljama regiona, gdje stranke, uglavnom opozicione, tokom svakog izbornog ciklusa ističu kako su im upravo oni najvažniji za pobjedu, međutim rijetko ko ili gotovo niko još uvijek nije našao način da ih izvuče na glasačka mjesta.

Izlaznost:

Opšti izbori

2002. godine - 55,5 odsto

2006. godine  - 55,31 odsto

2010. godine  - 56,5 odsto

2014. godine - 54,47 odsto

Lokalni izbori

2004. godine - 46,8 odsto

2008. godine - 55,28 odsto

2012. godine - 56,5 odsto

2016. godine - 53,88 odsto