<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Miodrag Femić: “Svi koji smatraju da im je dobro, da im ne treba bolje, neka se ne pridružuju štrajku”

Štrajk

O štrajku, stanju u zdravstvenom sistemu i budućim koracima zdravstvenih radnika razgovarali smo sa predsjednikom Strukovnog sindikata doktora medicine RS, Miodragom Femićem.

12. septembar 2018, 12:00

Medicinski radnici u svim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj u srijedu 19. septembra, s početkom u 11 časova, organizovaće polučasovni  štrajk upozorenja.  

Kako nam je na samom početku razgovora rekao, štrajk upozorenja se organizuje u cilju ostvarivanja zaštite profesionalnih ekonomskih i socijalnih prava doktora medicine i ostalih zdravstvenih radnika u javnim zdravstvenim ustanovama. Zahtjevi ostaju isti – povećanje plata za 25 posto, ukidanje zakona o platama i vraćanje toplog obroka i regresa. O koracima koji će biti poduzeti  obaviješteno je Ministarstvo zdravlja RS  i Vlada RS, ali do sada od njih nije bilo nikakvog odgovora. 

Gospodine Femić, šta nakon štrajka upozorenja?

Zavisi kako će reagovati resorni ministar Dragan Bogdanić. S obzirom na izjavu koju je dao za ATV  da mi nemamo pravo na ovaj korak, poručio bih svima koji tako misle da ako nemamo pravo na ovaj korak, neka nam ga zabrane, a ako imamo pravo, neka više ne iznosi neistine. Nakon štrajka upozorenja, donijećemo odluku kako i šta dalje.

Neki komentarišu da organizovanje štrajka u predizbornoj kampanji ima veze sa politikom i predstojećim izborima?

Definitivno nema veze sa politikom, sa izborima ili sa direktorima zdravstvenih ustnova. To što se štrajk organizuje u toku predizborne kampanje  takođe možemo zahvaliti ministru Bogdaniću, koji je svojom ogromnom bahatošću i ovakvim načinom ponašanja prema medicinarima- ljekarima i  sestrama doprinio tome da štrajk bude zakazan u predizbornoj kampanji, jer je napravio da se preispituje reprezentativnost našeg Sindikata i to je trajalo do kraja avgusta, kada smo ponovo dobili rješenje da smo reprezentativni i jedini u ovoj grani djelatnosti.  Ovaj štrajk ima veze sa nakaradnim zdrvstvenim sistemom i ljudima koji nam masovno odlaze. Mi  pokušavamo da stabilizujemo ovaj sistem, ali ne nailazimo na apsolutno nikakvo razumijevanje od strane institucija.

Kada se početkom godine počelo govoriti o organizovanju štrajka, rekli ste da su vršeni mnogi pritisci na članove Sindikata da iz njega istupe. Kakva je situacija sada?

To i dan danas postoji, ali to je dobro.  Otišli su poslušnici, ali je isto tako ogroman broj ljudi ušao u Sindikat jer su napokon vidjeli o čemu se radi. Ja stoga ministru Bogdaniću čestitam što nam je pomogao da očistimo i ojačamo Sindikat. Podržala nas je i Evropska konfederacija, čiji smo članovi, i oni su prije dvije nedelje poslali pismo upozorenja premijerki RS Željki Cvijanović vezano za sve što se dešava sa našim Sindikatom, zbog ugrožavanja ljudskih prava i sloboda, sindikalnog organizovanja i djelovanja.

Da li vam se neko iz premijerkinog kabineta tim povodom obratio?

Niko se nije udostojio ni razgovarati sa nama, to je ogromna bahatost, to je ogroman bezobrazluk, naše nipodoštavanje, i kako onda očekivati  da se sa njima razgovara o boljoj budućnosti.

Svi oni koji smatraju da im je dobro, da im ne treba bolje, neka ne izlaze van, neka nam se ne pridružuju. Svi koji izađu daće poruku da je nesigurno živjeti u ovom sistemu, pogotovo kada je u pitanju zdravstvo, da se ne može živjeti od ove plate, da smo mobingovani, ugnjetavani. 

Sudeći prema tim riječima, stanje u zdravstvu je alarmantno?

Ovo je katastrofa, elementarna nepogoda i prevazilazi sve mjere i granice. Ljudi masovno, masovno odlaze, a ako se ništa ne promijeni tek će odlaziti. I sada nas nema ko liječiti, ne smijem ni razmišljati šta će biti sutra.  

Podsjetimo, sindikati su još u decembru prošle godine tražili od Vlade RS-a povećanje plata za 25 posto.

U obrazloženju ovog zahtjeva su podsjetili da su zarade značajno umanjene 2009. usvajanjem Zakona o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva te zatim i odlukom da se naknade za topli obrok, zimnicu, ogrjev i regres uračunavaju u iznos osnovne plate.

Do smanjenja je ponovo došlo početkom prošle godine, kada su plate umanjene smanjenjem naknade za minuli rad, čime su računajući od 2009. godine zarade medicinskih radnika ukupno umanjena za oko 52 posto.