Počnimo od aktuelnih općih izbora.
Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH, koalicija
"Zajedno za BiH" (SDA, SBiH i BPS) jedva da je prešla izborni prag sa
20.000 glasova, čime će zauzeti tri poslanička mjesta. Druga koalicija
"Proevropski blok" (SDP BiH, DF, SBB, NB, HS BiH i Radom za boljitak)
osvojila je jedva jedan posto glasova, čime ove partije neće biti u
NSRS.
Pogledajmo kako izgleda nedavna historija.
Na prvim poslijeratnim izborima većinski bošnjačke partije osvojile su
ukupno 18 mjesta u Skupštini Republike Srpske. Dvije godine kasnije taj
broj je pao na 17, a još dvije godine kasnije većinski bošnjačke partije
u klupama NSRS-a imale su 10 poslanika.
Kako bismo imali u vidu i omjer u parlamentu, bitno je napomenuti da u entitetsku skupštinu ulaze ukupno 83 delegata.
U vrijeme prvih navedenih poslijeratnih općih izbora na sceni su bile
dvije koalicije, Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH (SDA i SBiH),
dok je SDP u jednom navratu koalirao sa MBO-om, UBSD-om, HSS-om.
Već 2002. godine koalicije su se raspale, a spomenute stranke su
osvojile ukupno 13 mandata - SDA šest, SBiH četiri, a SDP tri mjesta.
Time je broj poslanika ovih stranaka skočio prvi i jedini put od 1996.
do danas.
Narodna skupština Republike Srpske je 2006. godine u svoje klupe primila
osam poslanika iz većinski bošnjačkih partija - četiri mandatara SBiH,
tri iz SDA i jednog iz SDP-a. Usporedbe radi, SNSD je tada osvojio 41
mjesto, a SDS 17 mjesta.
Narodna skupština Republike Srpske četiri godine kasnije, većinski
bošnjačke stranke osvojile su samo pet mjesta. S koalicijom "Domovina",
koja je 2014. godine okupila sve probosanske partije, taj broj je ostao
isti.