Kako Banja Luka privatizuje svoju privredu - Do propasti?!
Foto: Aleksandar Trifunović

Kako Banja Luka privatizuje svoju privredu - Do propasti?!

Piše: Elvir Padalović

Nekada privredni giganti, danas ruine u svakom smislu te riječi. Kako izgleda nekada moćna banjalučka privreda danas?

Šetate li duž najduže banjalučke avenije - Petra I Karađorđevića (nekadašnje Titove), na potezu od Narodnog pozorišta pa sve do banjalučke Malte, naselja koje ulicu Kralja Petra račva na dva kraka, uočićete jedan od tipičnih primjera banjalučke privatizacije. On se nalazi ni nepunih 500tinjak metara od pozorišta, samo stotinjak metara od zgrade Parlamenta Republike Srpske, a nekada Doma armije – banjalučka Fabrika duvana.

Kada se od ulice Petra I Karađorđevića uputite desno, na samo petstotinjak metara od Administrativnog kompleksa Vlade RS nalazi se preduzeće koje je  devastirano u požaru koji mu je zahvatio najveće hale, a koje je odavno devastirano „uspješnom privatizacijom“- banjalučka Mljekara.

Samo na kilometar od impozantne zgrade Akademije nauka i umjetnosti RS te Palate Predsjednika RS i upravne zgrade Gradonačelnika Banjaluke, nalazi se još jedan „svijetli“ primjer nekad uspješnog, a sad neuspješnog preduzeća – banjalučki Čajavec. 

Ova banjalučka preduzeća - Čajavec, Mljekara i Fabrika duvana zapravo su pravi primjeri privatizacija nekadašnjih privrednih giganata. Takva privatizacija većinom se svela na borbu oko poslovnih prostora i atraktivnog građevinskog zemljišta.

Donosimo pregled najzanimljivijih privatizacija na banjalučki način, sa najnovijim informacijama o tome šta se to trenutno u pojedinim preduzećima dešava. Pored ovih najvećih privrednih subjekata, svakako za pomen stoje i nekadašnja Robna kuća Boska, Medicinska elektronika i Urbanistički zavod. Umjesto privrednog, Banjaluka je u posljednjih nekoliko godina postala isključivo administrativni centar, sa mnoštvom administrativnih kompleksa o čijim se izgradnjama izjašnjavaju i nadležni sudovi, što dovoljno govori.


Kako izgledaju gigantska
banjalučka preduzeća danas?


Fabrika Duvana Banjaluka


Od samog početka, privatizacija Fabrike duvana Banjaluka liči na sve ostale privatizacije velikih firmi u Banjaluci. Privatizacija u Banjaluci svodi se na borbu oko atraktivnog građevinskog zemljišta smještenog u samom centru Banjaluke.

Sama po sebi, prodaja fabrike duvana Banjaluka Nebojši Antoniću bila je nelegalna, jer je Vrhovni sud Republike Srpske presudom iz 2001. godine utvrdio da je kapital u Fabrici duvana smanjen vještački. Prema ovoj presudi, državni kapital u Fabrici nije prelazio natpolovičnu vrijednost, te samim tim nije ni mogao biti prodan u obimu od 55 odsto. Ovu je odluku ignorisala tadašnja Direkcija za privatizaciju RS.

U 2012. godini, iz Fabrike je najavljeno novo otpuštanje 25 radnika zbog "smanjenog obima proizvodnje". U fabričkom sindikatu i među radnicima, u opticaju je informacija da bi zapravo oko 60 radnika moglo ostati bez posla. I dalje optužuju vlasnika Fabrike duvana Nebojšu Antonića i rukovodstvo da vode jedinu „duhanaru“ u RS u propast.

Predstavnici bugarske kompanije Bulgartabak ponovo su uputili pismo namjere Vladi Republike Srpske za kupovinu Fabrike duvana Banja Luka, potvrdio je predsjednik sindikalne organizacije ovog preduzeća Miroslav Marinković.

"Predstavnici ove bugarske kompanije traže od Vlade RS da se izjasni o pismu namjere, kako bi krajem naredne sedmice bio potpisan memorandum i kupoprodajni ugovor", istakao je Marinković.

Većinski vlasnik Fabrike duvana Banja Luka Nebojša Antonić rekao je da je riječ o istom pismu namjere, kojeg su predstavnici bugarske kompanije ranije uputili bivšoj Vladi Aleksandra Džombića, ali da oni žele ovim pismom namjere da ispoštuju činjenicu da je došlo do promjene Vlade RS.

 

Fruktona Banjaluka

Banjalučki Privredni sud krajem 2010. godine otvara stečajni postupak u Fabrici sokova "Fruktona" i prihvata izvještaj privremene stečajne upravnice Ljiljane Grujić, koja je stanje u preduzeću okarakterisala neodrživim za nastavak redovnog poslovanja.

Predsjednik Sindikata "Fruktone" Ljubomir Krečar rekao je tad da je otvaranje stečaja "legalizacija kriminala u preduzeću".

"Sada kada je stečaj otvoren govoriće se samo o tome kolike su njegove obaveze i gubici firme, a niko neće postavljati suštinsko pitanje kako je 'Fruktona' dospjela u ovakvu poziciju i ko je u tom periodu upravljao firmom", rekao je Krečar i dodao da mnogima od radnika staž nije uvezan 11 godina.

Vrijednost imovine "Fruktone" procijenjena je na 11,23 miliona KM, dok njene obaveze iznose 12,20 miliona KM. "Fruktona" je obustavila proizvodnju početkom maja 2010. godine nakon što je ostala bez licence za punjenje osvježavajućeg pića "pepsi". Mali akcionari su sa sumnjivim finansijskim transakcijama u "Fruktoni" upoznali i Agenciju za istrage i zaštitu BiH, te tužilaštva Republike Srpske i BiH.

Netragom je nestao rukovodeći kadar „Fruktone“. Većinski vlasnik se iz Austrije javio rekavši kako „više nema snage“  i za „Fruktonu“ predlaže stečaj, ne spominjući novac.

Bivši radnici banjalučke fabrike sokova "Fruktona", koja je u stečaju, napustili su 7. februara 2013.godine sjednicu Skupštine povjerilaca jer je sud odbio njihov prijedlog da stečajni postupak miruje dok se ne sprovede istraga u vezi sa privatizacijom i otvaranjem stečaja.

Oni su odbili prijedlog stečajnog upravnika da se pogoni, mašine i laboratorija na sljedećoj licitaciji prodaju po cijeni od 556.765 KM što je 25% od procijenjene vrijednosti, ali je prijedlog ipak prihvaćen jer su za njega glasali povjerioci koji su ipak ostali na sjednici.

Stečajni upravnik "Fruktone" Dušan Kovačević tvrdi da je ovo najkomplikovaniji stečajni postupak u Srpskoj.

"Nemamo više sredstava da vodimo stečajni postupak zbog čega hitno moramo prodati pogon i opremu. Dosadašnji troškovi stečaja su 350.000 KM. Oni bi uskoro mogli biti veći nego što se imovina može i unovčiti" - kazao je Kovačević.

Dodao je da vlasnik građevinskih objekata i cjelokupne nepokretne imovine "Fruktone" u Boriku, preduzeće "Interinvest-Kreis", zahtijeva da se što prije iznesu pogoni iz njihovih objekata.


Poreska uprava blokirala je račun fabrike zbog neizmirenog duga koji je dostigao iznos od 7,5 mil KM. Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je u "Fruktoni" stečajni postupak u oktobru 2010. godine.

 

Jelšingrad

 


Vlada Republike Srpske je za 8.263.620 KM kupila cjelokupnu imovinu banjalučkog preduzeća Fabrika alatnih mašina "Jelšingrad" sredinom oktobra 2010. godine. Stečajni upravnik FAM "Jelšingrad" Aleksa Nježić rekao je da u narednom periodu Vlada RS treba da plati kupljenu imovinu, nakon čega treba da se uvede u posjed i preuzme ovo preduzeće. Predstavnik bivših radnika "Jelšingrada" Nedo Nikodinović rekao je da je ovo pravi potez Vlade RS i da su radnici veoma zadovoljni činjenicom da je preduzeće kupila Vlada, a ne neko drugi.

"Zahvaljujemo Vladi RS što se pojavila na drugoj licitaciji, jer je `Jelšingrad` najveći privredni gigant, ne samo Banjaluke, već i čitave RS i kao takav može veoma brzo pokrenuti proizvodnju", zaključio je Nikodinović.

Nepunu godinu nakon što je Vlada RS kupila ovaj nekadašnji banjalučki gigant za 8,2 miliona KM, "Novi Jelšingrad" prelazi u vlasništvo jednog od najpoznatijih građevinskih preduzeća u RS. Vlada RS je donijela je odluku o prodaji imovine preduzeća "Novi Jelšingrad" neposrednom pogodbom za 6,85 miliona KM banjalučkoj kompaniji GP "Krajina".

Milenko Čičić, vlasnik laktaškog elektroproizvodnog preduzeća "Kaldera"  i  vlasnik najvećeg, 38 odstotnog  paketa akcija GP "Krajine", nije htio komentarisati kupovinu "Novog Jelšingrada", ali je ipak rekao da će u budućnosti neminovno doći do uvezivanja rada "Kaldere" i "Novog Jelšingrada".

U Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanja u vlasništvu RS, koji je uključen u postupak prodaje imovine FAM "Jelšingrad" u Sloveniji i Hrvatskoj, navode da procijenjena vrijednost poslovnog prostora u Ljubljani površine 42,76 metara kvadratnih iznosi 255.339 KM. U Biogradu na moru se prodaje odmaralište koje se sastoji od dvije kuće od 94 i 100 kvadrata i zemljišta od 763 kvadrata procijenjene vrijednosti 541.902 KM.

Novac od potencijalne prodaje tih nekretnina treba da bude uplaćen na račun Vlade RS, koja ima obavezu da refundira troškove stečajnog upravnika u pripremi prodaje, poput angažovanja procjenitelja i advokata, koji su do sada iznosili 36.000 KM. Ostatak iznosa biće doznačen Fondu za upravljanje nekretninama i potraživanja u vlasništvu RS.

FAM "Jelšingrad" je u stečaj otišao u avgustu 2009. zbog visokih dugova i prekida većeg dijela proizvodnje.


Incel

 

 

Banjalučka fabrika “Incel” nekada je zapošljavala četiri do pet hiljada ljudi, dok ih danas radi svega nekoliko stotina. Rukovodstvo fabrike kaže da stanje nije katastrofalno, kao u drugim bivšim gigantima.

“Preduzeća u sklopu ‘Incela’, a koja su, između ostalog, proizvodila celulozu i viskozu, tokom rata jedno po jedno prestaju da rade. Poslije rata bilo je pokušaja obnavljanja proizvodnje, ali se bazična proizvodnja nije uspjela obnoviti. 2000. godine uslijedila je restrukturalizacija i privatizacija. Od nekadašnjeg “Incela” napravljeno je deset preduzeća plus sadašnji “Incel”.  U krugu “Incela”, u njegovim nekadašnjim objektima, u zakupu radi 50 do 60 firmi. U “Incelovom” krugu, uključujući privatizovana preduzeća i firme koje zakupljuju prostor, radi oko 1.200 ljudi. Današnji izgled Incela mnogi Banjalučani opisuju kao banjalučku Fukušimu, aludirajući na japansku nuklearku gotovo uništenu razornim cunamijem.


Čajavec

 

 

Ovaj gigant, nekada nosilac razvoja grada Banjaluke i cijele regije, sada broji jedva stotinjak radnika. Njegovi objekti su rasprodati ili pod zakupima, preduzeća privatizovana, a veliki dio opreme, sredstava za prizvodnju, kao i arhiva je pokradeno. 1991. godine čajavec je zapošljavao 10.500 radnika. Danas u njemu radi stotinjak radnika. U boljim vremenima, ovaj gigant je proizvodio od tranzistora do visokosofisticirane vojne opreme. “‘Čajavec’ je hranio svaku četvrtu porodicu u Banjaluci. U krugu Čajaveca bi uskoro trebala niknuti Folkoteka Tamaris, kažu najveća u ovom dijelu Balkana.


Na prostoru nekadašnjeg Čajaveca postepeno dolazi do rušenja pojedinih objekata ili do renoviranja starih. Na ovoj lokaciji krajem 2012. godine otvoren je veliki tržni centar Super Konzum, a nedaleko od njega i Velpro.

 

Kosmos

 

Još jedan gigant banjalučke privrede. Radnici Vazduhoplovnog zavoda 'Kosmos' iz Banje Luke stupili su krajem decembra 2011. godine u generalni štrajk. Razlog je neizvršavanje obaveza na koje se rukovodstvo obavezalo protokolom, koji su 30. novembra 2011. godine potpisali predstavnici uprave ovog preduzeća i sindikata u prisustvu ministra industrije RS Željka Kovačevića. Radnicima se i danas duguje sedam plaća. Još početkom novembra zaprijetili su generalnim štrajkom zbog neisplaćenih zarada, ali im je tada uplaćen iznos od svega 70 posto jedne zarade.

Vlada Republike Srpske donijela je sredinom jula 2012. godine odluku kojom se omogućava prodaja dijela imovine koju je banjalučki "Kosmos" dobio raspodjelom viška vojne opreme, uz prethodnu njenu procjenu i poštivanje Zakona o javnim nabavkama.

Prodajom imovine, što je zahtijevalo ovo preduzeće i za koju postoji kupac, a koja se ne može upotrijebiti u proizvodne svrhe, ovo privredno društvo bi osiguralo neophodna obrtna sredstva za realizaciju ugovorenih poslova, te tako stvorilo preduslove za zaključenje novih ugovora i osiguranje dugoročnijeg stabilnog poslovanja.

Vlada RS je podržala aktivnosti menadžmenta preduzeća usmjerene na osiguranje realizacije ugovora s inopartnerom u vrijednosti od oko 20 miliona KM.

Teško stanje u banjalučkom "Kosmosu" traje već nekoliko godina, zbog čega su i radnici prijetili generalnim štrajkom više puta zbog neisplaćenih zarada.

Oko dva miliona maraka su dugovi za neuplaćene doprinose, a zbog svih ovih problema radnici su podnijeli, pa zatim i povukli tužbu protiv uprave preduzeća, koje je u većinskom vlasništvu RS-a.

Radnici su ranije tvrdili da se iza svega krije namjera pojedinaca da se snizi vrijednost ovog nekada uspješnog vazuduhoplovnog zavoda, jer je već umanjena i knjigovodstvena vrijednost "Kosmosa".

 

Banjalučka Mljekara

Državni kapital u Mljekarskoj industriji Banjaluka prodat je u decembru 2004. godine „Mlekari“ Subotica koja je u vlasništvu Danube foods group. Danube foods doo Banjaluka je od Mlekare Subotica, čiji je većinski vlasnik, preuzeo obavezu investiranja u Mljekarsku industriju Banjaluka. Umjesto ulaganja 10 miliona KM, obaveza višemilionskog investiranja je ispunjena, kako je smatrao većinski vlasnik, time što je za taj novac kupio  privatnu firmu  „Mlijekoprodukt“ Kozarska Dubica. Banjalučka Mljekara posjeduje milionski vrijedno građevinsko zemljište na atraktivnoj lokaciji u Banjaluci.

Banjalučka "Mljekara" krajem septembra 2010. godine otvara novi pogon i distributivni centar u Aleksandrovcu kod Banjaluke. Radi se o investiciji vrijednoj oko 11 miliona KM, a planirani kapacitet, pri punom radu, bio je prerada 50 tona mlijeka dnevno.

Sedam mjeseci kasnije, taj je proizvodni pogon banjalučke „Mljekare“ zatvoren, preduzeće je u višemilionskim dugovima, a radnici su dobili otkaze. Posljednjih 15 zaposlenih koji su radili u ovom izmještenom pogonu u Aleksandrovcu dobilo je pismeni otkaz, ali su odbili da ih prime, najavivši i tužbu protiv većinskog vlasnika.

Regulacionim planom za dio naselja Rosulje, tačnije Maltu, na lokaciji gdje je donedavno bila banjalučka "Mljekara" predviđena je izgradnja modernog hotelsko-kongresnog centra, sa svim savremenim sadržajima i kompatibilnim funkcijama.

 

 

 

Komentari na tekst (12)
Objavljeno:
Sve su to bile državne fabrike. Šta će nam.
:(
Objavljeno:
Odlican clanak, nazalost!!! :(
Objavljeno:
Nama sta Banjaluka je prava SUPERNOVA !!! Sara je navela samo jednu od istina pravih razloga opste propasti privrednog sistema ovog grada.... Nezasita strast polupismenih tkzv "uglednih privrednika" za brzim i dobrim profitom koji su u gradnji stanova ostvarili svoju buducnost, a nema ih vise od pet, koji ukupno imaju skole ne vise od 12 godina. Tuzno je da uskoro ovi stanovi nece vise nikom trebati.... Prave razloge ove pometnje u privredi treba posebno i na drugaciji nacin analizirati. U Evropi je vec dobro poznat sindrom "gradova duhova" najvise ih ima u Spaniji i portugalu... Bojim se da je Banjaluka na redu...
Objavljeno:
Nasi narodi iz Bosne naviknuti su da se bore vjekovima protiv okupatora,ali nisu neznaju da se bore izmedju sebe.Srbin ne vidi u Srbinu lopova korumpiranog samozivog samojeda.Ne, on vidi samo Srbina koji druge jasi, jel smo svi nasi. Bosnjaku je nezamislivo da pomisli da drugi Bosnjak mu radi o glavi ,oduzimajuci mu pravo na zivot i rad,Za to je uvjek kriv onaj mrski Vlah jer ko bi drugi.Hrvatu je vazno da je kocka uvjek pri ruci jer treba je pokazati da drugi znaju za tu igru.Dok se tako nase poglavice igraju sa nama sve lagano propada ali u nasim dusama su vece rusevine nego ove na slikama.Da li ima nade da se opametimo?
Objavljeno:
Ali slika zgrade u instagramu!:-D
Objavljeno:
Ali zato imamo puuuuno zgrada. Po 20 novih zgrada za svaku izgubljenu fabriku, a tek uzmite u obzir one koje će se napraviti na njihovim površinama. I da, ne treba zaboraviti da samo u Banjaluci imamo barem po jednog činovnika za svako radno mjesto izgubljeno u tim fabrikama, čija je naravno osnovna funkcija, ne da rade ( jer baš i nemaju šta), već da kupuju te stanove. Tako da banjalučka privreda i dalje funkcioniše, nema brige.
Objavljeno:
prestanite stvarno objavljivati ovakve clanke, cak ce i Jeremija skontati da je Dodik ubaceni agent ciji je zadatak unistenje RS-a. Dobro pretjerao sam Jermija mozda nece skontati, ali neko drugi hoce...
Objavljeno:
Oni manijaci u Sarajevu su pustili islamisticke teroriste na slobodu koji su ubijanjem ni krivih ni duznih rekruta JNA zapoceli rat na ovim prostorima kudi kamo krvaviji od drugog svjetskog. A vi fotografisete rusevine.

Nabite vec napokon polumjesec na taj logo. I iz 'mislioce' promjenite u 'srbofobe'.
Objavljeno:
Naslov bi trebo bit. Kako se etnicki cisti RS
Objavljeno:
Ima li neki razlog zasto je Incel rusevina? To da ne radi jos eto i razumijem, ali prava rusevina.
Objavljeno:
Pozitivne slike ekonomske politike " cuvara nasih nacionalnih interesa". Sada sam miram jer "znam da rade najbolje za nas".....
Objavljeno:
Pa dobro, pobogu, barem vi tamo u Banjaluci niste imali rat. Šta ste ovo sebi napravili, k'o da je sto granata palo na tvornicu? :sad:
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.