Arheolozi su utvrdili da počeci razvoja naselja na mjestu današnjeg Kastela potiču još iz paleolitskog doba, na šta upućuju nalazi kamenog oruđa i oružja. U Registru kulturnih dobara, Kastel je, rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa BiH iz 1950. godine, dobio status nepokretnog kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Ako stavimo po strani istorijski i kulturni značaj, Kastel čuva uspomene većine građana koji su odrasli na njemu, svakodnevno šetali, pa čak i zaljubljivali. Nažalost, tvrđava već godinama propada zbog nemarnosti nadležnih institucija.
Iz Administrativne službe grada Banjaluka prije nekoliko dana saopšteno je da su dobijena sredstva u iznosu od 2,5 miliona evra od IPA fondova EU, namijenjena uređenju banjalučke tvrđave Kastel. Ovaj novac će, kako kažu iz Administrativne službe, biti utrošen za sanaciju zgrade muzeja, dvije kule i sanaciju dijela zidina tvrđave.
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da je ovo samo dio potrebnih sredstava za sanaciju banjalučke tvrđave, jer je njena obnova podijeljena u devet cjelina, od kojih svaka može biti posebna investicija. Ova sredstva dovoljna su za izgradnju istorijskog muzeja i to je samo prva faza od ukupno devet, koliko je planirano za kompletnu rekonstrukciju Kastela. Davidović je takođe rekao da je projektna dokumentacija kompletirana, tako da će se sa izgradnjom početi što prije.
Prema idejnom rješenju, u okviru rekonstrukcije tvrđave, biće sagrađen hotel sa pratećim sadržajima, koji bi trebalo da bude smješten u sadašnjoj artiljerijskoj kasarni, kulturni centar sa ljetnom pozornicom, uslužni i turističko-informativni centar, gradski vrt, javna garaža, sportsko-rekreativni centar, priobalje uz Vrbas i muzej koji bi trebao da se smjesti u Kamenu kuću.
Kad je riječ o Hotelu koji je planiran da se gradi na tvrđavi Kastel, treba napomenuti da je grad prošle godine uputio javni poziv potencijalnim investitorima za učešće u realizaciji projekta "Remodelacija i revitalizacija tvrđave Kastel - Hotel sa pratećim sadržajima". Iako se grad obavezao da obezbijedi građevinsku dozvolu, niko od potencijalnih investitora nije se odazvao. Predviđeni troškovi za realizaciju ovog projekta iznose 8,9 miliona maraka.
Iako niko ne osporava potrebu za rekonstrukcijom tvrđave, kojoj u protivnom prijeti potpuno urušavanje, dijelovi javnosti smatraju da će, ovako zamišljena, najavljena rekonstrukcija narušiti autentičan izgled tvrđave i uništiti arheološki neistražene dijelove Kastela.
Uništavanje neistraženih dijelova Kastela
Grupa studenata prostornog planiranja Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, koja djeluje u okviru Udruženja građana Banjaluka, istakla je da su zgroženi informacijom o najavljenoj rekonstrukciji tvrđave Kastel u okviru koje se u jednoj od etapa planira gradnja hotela u krugu tvrđave, te da je potrebno objasniti Banjalučanima šta se tačno planira uraditi u okviru rekonstrukcije.
„Ova informacija do nas je došla preko noći, jer smo krajem oktobra prošle godine dobili zvaničan odgovor Administrativne službe da se do definisanog roka na Pretpoziv o iskazivanju interesa za učešće u projektu nije javio nijedan zainteresovani ponuđač. Smatramo da taj novac definitivno trebamo iskoristiti za obnavljanje tvrđave, ali na zakonski prihvatljiv način i, naravno, sa odobrenjem građana Banjaluke. Najbitnije je da građani budu informisani o svemu, jer u vezi ovog projekta nije obaviješten veliki broj ljudi“, istakli su za BUKU.
Prema informacijama do kojih je ova grupa došla, u projektu obnove tvrđave Kastel planira se širenje parkinga i izgradnja javne garaže, koji bi u velikoj mjeri mogli ugroziti još nedovoljno istraženo arheološko područje tvrđave i moguće je da bi čak uništili podzemnu strukturu tvrđave, koja takođe nije istražena.
„Poznato je da je u podnožju Kastela prema Crkvenoj postojao Jupiterov hram, čiji bi ostaci ovim projektom bili uništeni. Nigdje nije navedeno da će arheolog biti prisutan u izgradnji ovog projekta, a sa silnim popločenjima, pejzaž će biti znatno izmijenjen, jer zelenih površina gotovo da neće ni biti. Moramo napomenuti da sadašnji parking kod tvrđave ne smije biti tamo gdje jeste i da se u Kastel ne smije ulaziti motornim vozilima, kao što to viđamo svaki dan. Takođe, staza koja vodi do Kazamata ne smije biti asfaltirana, nego isključivo zasuta šljunkom“, objašnjavaju.
Studenti napominju da se zalažu za renoviranje, jer je to neophodno, ali da tvrđava i njena okolina moraju zadržati autentičan izgled. Iako, kako kažu, shvataju da budžet grada od 144 miliona KM ne može da podnese sve potrebne radove, pitaju se na šta se troše sredstva koja se svake godine izdvajaju u ove svrhe, jer nisu primijetili nikakvu obnovu.
„Potrebno je da se renoviraju zidine, ali da one ostanu u istom obliku, zelene površine se ne smiju betonirati ili popločavati i drveće i živica se ne smiju sjeći; na postojećim površinama mogu se staviti klupe, eventualno manje fontane, nalik na onu staru iz parka Petar Kočić; potrebno je rekonstruisati i renovirati tunele Kastela, koji bi sami po sebi postali atrakcija, te bi se ulaz i njihovo razgledanje moglo naplaćivati, pod uslovom da tako zarađeni novac ide isključivo za potrebe daljeg očuvanja tvrđave; veliku turističku atrakciju bi predstavljale male zanatske radnje i suvenirnice koje bi širile duh prošlog vremena, koje bi mogli sagraditi od kamena ili drveta, na postojećim temeljima unutar tvrđave; u postojećim prostorijama se može smjestiti muzej gdje bi bili izloženi istorijski pronalasci sa područja Banjaluke i svi ostali istorijski zanimljivi podaci i djela vezana za grad“, objasnili su nam studenti prostornog planiranja.
Peticija Spasimo Kastel
Ova grupa je pokrenula i online peticiju za renoviranje Kastela još početkom prošle godine, međutim, nakon saznanja o novom projektu koji treba da krene sa radovima, promijenili su plan akcije.
„Proučili smo sve što smo mogli naći o ovom projektu i zaista nije bilo lako pronaći detalje o istom. Proučili smo i Zakon o zaštiti kulturno-istorijskih spomenika, te utvrdili da pojedine cjeline ovoga projekta nisu u skladu sa njim, odnosno da krše zakon. Dakle, glavni cilj je da uputimo građane u to šta je planirano, da kasnije ne bi bilo isto kao sa nesretnim parkom Petar Kočić, jer građani još uvijek žale za njegovim prvobitnim izgledom“, rekli su iz ovog udruženja.
Jedan od prijedloga potpisivača peticije je sljedeći: Sačuvati spoljašnju autentičnost, pogotovo zidine i stabla.
„Odaziv građana na ovu online peticiju je trenutno nešto iznad pet stotina potpisa, međutim, imajući u vidu da je peticija još 'svježa' i rezervisanost i strah ljudi kada su u pitanju internet peticije, jer se mnogi boje ostaviti svoje podatke iz vlastite sigurnosti i zloupotrebe, sigurni smo da će odaziv biti mnogo veći kada izađemo na ulice i počnemo lično prikupljati potpise. Prvenstvena svrha pokreta 'Spasimo Kastel' je bila upućivanje građanstva o tome što se dešava njima iza leđa. Slobodno se možemo tako izraziti, jer je činjenica da je veoma slaba informisanost o ovom projektu. Krajnje je vrijeme da se i građani pitaju o nečemu, jer Kastel nije privatno vlasništvo, on pripada gradu, on pripada svima nama! Mnogo toga je do sada izmijenjeno, na nezadovoljstvo građana, a ovo je jedina stvar koja je ostala i za koju se možemo boriti“, zaključuju oni.
FotografDražen Grujić, Banjalučanin sa trenutnim boravkom u Sarajevu, komentarisao je za BUKU najavljenu rekonstrukciju Kastela. Neke od njegovih fotografija inspirisane su upravo banjalučkom tvrđavom, a on kaže da svaki put kad razmišlja o tome šta to Banjaluka ima što nemaju drugi gradovi, uvijek pomisli samo na jedno, a to je tvrđava Kastel.
„Kastel predstavlja jednu od najstarijih građevina kako u Banjaluci, tako i u Bosni i Hercegovini. Kroz čitavu istoriju imala je važnu ulogu u odbrani grada, ali i simbolično kao važna građevina koja izdvaja Banjaluku od ostalih gradova u regionu. Od 19. vjeka Kastel gubi na značaju i od tad je prepušten propadanju. U skorijoj istoriji su postojali pokušaji da se tvrđava obnovi kroz razne ideje zooloških vrtova, kockarnica, noćnih klubova, ali na sreću ili nesreću do toga nije došlo. Danas, najznačajnija građevina u gradu je ograđena ogradom i prepuštena propadanju, a građani se mole da ne prilaze blizu, jer postoji mogućnost obrušavanja“, rekao je Grujić za BUKU.
Dodao je da bi grad na Vrbasu, kao najveći i najznačajniji centar za kulturu u RS i drugi po veličini u Bosni i Hercegovini, morao da u što kraćem periodu krene u obnovu Kastela koji bi morao da bude kulturni brend grada, muzej, galerija, park, pozorište, mjesto za koncerte i turisticka atrakcija kroz koju svakodnevno prolazi veliki broj ljudi.
A da li će planirana obnova tvrđave Kastel uspjeti da sačuva ono što je karakteristično za ovu tvrđavu, u kojoj su se dešavali mnogi događaji koji su oblikovali duh grada u kojem živimo, ostaje da vidimo.
Tekst objavljen u februaru 2012.godine
