Očistimo BiH za jedan dan

BEZ ILEGALNIH DEPONIJA SMEĆA

Očistimo BiH za jedan dan

Piše: Maja Isović

Iz prirodnog okruženja, kroz konkretne akcije, ukloniće se najmanje 50.000 tona smeća.

Smeće je svuda oko nas, u gradovima, parkovima, morima i šumama, a da bi se to promijenilo, mladi ljudi cijelog svijeta su se udružili u želji da doprinesu stvarnim globalnim promjenama. Akcija je započela 24. marta, a plan je da preko 100 timova do 25 septembra počistiti planetu, dotičući sve kontinente i združujući milione ljudi koji će čistiti svoje zemlje. U sklopu projekta “Let’s do it –očistimo Zemlju za 1 dan” ovaj projekat u BiH biće realizovan u nedjelju, 9. septembra,

 

Ovaj projekat dio je globalne akcije čišćenja cijele Planete od ilegalnih deponija smeća, a nastao je s ciljem davanja podrške ovoj globalnoj inicijativi. Na nivou Bosne i Hercegovine pokretači ove akcije su udruženja građana “Ruke” iz Sarajeva i “Mozaik Prijateljstva” iz Banjaluke.

 

Prema informacijama organizatora okupljanje volontera u Banjaluci predviđeno je u nedjelju u 11 časova u Parku Mladen Stojanović. Nakon okupljanja, volonteri će biti raspoređeni na čišćenje nekoliko lokacija u gradu – kod Parka Mladen Stojanović, zatim na Banjalučkom polju, u mjesnim zajednicama Lazarevo 1, 2 i 3, te u Motikama.

 

Ciljevi akcije su skupiti volontere koji će učestvovati u akciji, stvoriti prvi državni registar svih ilegalnih deponija smeća, ukloniti iz prirodnog okruženja najmanje 20.000 tona smeća i podići svijest i edukovati javnost o zaštiti životne sredine.

 

Božidar Mihajlović, koordinator projekta “Let’s do it –očistimo Zemlju za 1 dan” rekao je da će akcijom rukovoditi dva core tima, jedan u Federaciji i jedan u Republici Srpskoj.

 

Core tim se sastoji iz osam radnih grupa: geokartiranje otpada, odnosi sa javnošću, partneri, sponzori, razvijanje svijesti, legislativa, sponzori i unutrašnja komunikacija. Jedan od zadataka core tima je da oforme lokalne timove koji će razvijati projekat u svojoj opštini. Lokalni timovi će mapirati divlje deponije smeća i u saradnji sa svojom opštinom i komunalnim preduzećem organizovati akciju čišćenja, koja će se 9. septembra održati u cijeloj Bosni i Hercegovini“, rekao je Mihajlović ranije za BUKU.

 

Istakao je da možda zvuči šaljivo, ali je istinito da ova ideja nije nastala u krugu ekologa, već na kursu engleskog jezika.

 


(Ilegalna deponija smeća: Raškovac)

 

„U sklopu nastave, studenti su gledali video klip o Let's do it akciji u Estoniji. Video nas je toliko inspirisao da smo odlučili da sličnu akciju sprovedemo i u našoj zemlji. Akcija se planira za deveti septembar i ključno je da u akciji učestvuju svi gradovi i sve opštine u BiH. Mi intenzivno radimo na formiranju opštinskih timova, jer se bez njih akcija ne može izvesti“, objasnio je Mihajlović.

 

Dodao je da su najveći rizici u ovoj akciji mine, a tamo gdje postoji i najmanji rizik od mina, akcija se neće sprovoditi.

 

 

Živimo u zemlji u kojoj je smeće svuda oko nas

 

Koordinator projekta rekao je da su do sada najveći interes pokazali mladi. Njih više od 25.000 dali su svoju podršku pridružujući se njihovoj Facebook grupi, a plan je da kroz veliku medijsku kampanju svaki građanin BiH sazna za akciju i bude motivisan da u njoj učestvuje.

 

Nažalost, mi živimo u zemlji u kojoj je smeće svuda oko nas – u gradovima, parkovima, rijekama i šumama. Neodgovornim i nesavjesnim ponašanjem ugrozili smo budućnost naraštajima koji dolaze, kao i svim životinjskim vrstama. Vrijeme je da se zaustavimo. Ohrabrujemo čitaoce BUKE da budu dio istorije - dio rješenja. Sa svakom očišćenom ulicom, parkom i gradom, poslaćemo poruku da je čistoća, zdravlje i dobrobit svih ljudi u BiH, kao i u čitavom svijetu, u našim vlastitim rukama”, istakao je Mihajlović.

 

Srđan Pajdić, koordinator Let's do it akcije za RS rekao je da su u Banjaluci formirane radne grupe, a trenutni fokus je na lociranju divljih deponija i uspostavljanju saradnje sa opštinskim vlastima i nevladinim organizacijama u okruženju i šire.

 

„Mi, u suštini, ne znamo tačan broj divljih deponija u RS (kao što je slučaj i sa brojem ostalih divljih objekata). Nakon akcije lociranja deponija, imaćemo bolju sliku o količni smeća koju smo uspjeli da proizvedemo. Proces razvijanja ekološke svijesti je složen i dugoročan, ali ovo je dobar početak, i to je jedan od osnovnih ciljeva ove akcije“, rekao je Pajdić za BUKU.

 

Objasnio je da se stvari velikom brzinom dešavaju i u drugim gradovima, a zbog viralne prirode ove akcije, gotovo je nemoguće procijeniti sadašnju situciju i stvarni broj aktivista.

 

„Prilično sam iznenađen brojem mladih koji su se aktivno uključili u akciju. Preko noći se podigla čitava armija ljudi koji prkose nametnutom sistemu vrijednosti. Raduje me činjenica da još uvijek postoje oni koji osjećaju želju i imaju snage da čine dobro“, rekao je on.


Ina Ritan iz Prijedora, koja je nedavno je izabrana za jednog od dva koordinatora projekta za RS, rekla je da u okviru Let's do it akcije imaju namjeru da skupe najmanje 50.000 volontera širom Republike Srpske, iz 63 opštine/grada, koji će učestvovati u projektu. Ohrabrivanjem građana putem različitih medijskih i edukativnih programa, nastojaće kreirati kritičnu masu, koja će se u budućnosti zalagati za pozitivne društvene promjene.

 

„Stvorićemo prvi opštinski, ali i državni, registar svih ilegalnih deponija smeća. U RS ne postoji aktuelan i dostatan registar ilegalnih deponija smeća koji bi mogao poslužiti kao alat za kreiranje plana akcije uklanjanja tih deponija. Recimo, u Prijedoru je počela akcija registrovanja ilegalnih tzv. 'divljih' deponija otpada, i do sada je registrovano 45 takvih deponija. Međutim, opština ima saznanje tek o 22 ilegalne deponije otpada. Računa se da će se do septembra, samo u ovoj opštini, pronaći još barem 30 sličnih deponija. Takve deponije se najčešće stvaraju u ruralnim područjima, na zemljištu čiji vlasnici nisu u stanju da ga očuvaju, bilo da su to stariji ljudi, ljudi koji više ne žive tu ili rijetko dolaze. Na licu mjesta se apeluje na pomoć i svijest lokalnog stanovništva, te se upozorava na posljedice, ne samo zdravstvene, već i zakonske posljedice koje može da snosi počinilac ovakvog djela“, rekla je Ritan za BUKU.

 

Buđenje građana iz pasivnosti

 

Akcijom će biti napravljen prvi korak ka čistoj i zdravoj životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Iz prirodnog okruženja, kroz konkretne akcije, ukloniće se najmanje 50.000 tona smeća. Namjera je da se u ovu akciju uključe građani, volonteri, udruženja građana, komunalna preduzeća i škole, a ovakav poduhvat je primjer aktivnog i svjesnog građanstva koje želi da učini nešto dobro za svoju okolinu.

 

(Ilegalna deponija smeća: Ljubija)

 

„Stanje u kojem se nalazi životna sredina u RS pokazuje koliko se malo napora i pažnje posvećuje edukaciji i podizanju svijesti građanstva o eko pitanjima od strane nadležnih institucija. Naše mnogobrojne projektne aktivnosti su usmjerene ka educiranju građanstva putem edukativnih programa, medijskih kampanja, okruglih stolova, promocija i mnogih drugih aktivnosti, te će na ovaj način biti prenesena ideja i koncept projekta. Ovakva akcija je već počela u školama u Prijedoru. Obavlja se edukacija srednjoškolaca i osnovnoškolaca putem prezentacija. Cilj edukacije je probuditi svijest mladih, roditelja i nastavnika, te im objasniti koliko otpad utiče na našu životnu sredinu“, istakla je Ritan.

 

Dodala je da su zadovoljni odzivom volontera, ali smatraju da bi situacija mogla biti daleko bolja i vjeruju da će na dan akcije, kada veliki broj mladih ljudi izađe na ulice da preuzme stvar u svoje ruke, ta slika privući sve njihove komšije i slučajne prolaznike. Ritanova smatra da nikome nije svejedno u kakvoj životnoj sredini živi, već da je narod uspavan i lijen. A kada vide da su sami u toj svojoj pasivnosti, kaže da vjeruje da će se trgnuti i uključiti u akciju.

 

Ekološke edukacije i podizanje ekološke svijesti jedan su od ključnih faktora uspješnosti jedne ovakve akcije. Jedino kada ljudi shvate koliko otpad nije samo ružan, već i opasan i štetan, i to ne samo kada smo u neposrednoj blizini, već i kada smo kilometrima udaljeni od njega, ovakva jedna akcija će imati odjek, a naše okruženje će onda biti zdravije i čišće.

 

Prva Let's do it akcija nastala je u Estoniji i okupila je 50.000 volontera i nekoliko stotina organizacija koje su uspjele da za par sati uklone sve divlje deponije u zemlji. Nakon toga, ovaj model su usvojile i druge zemlje: Letonija i Litvanija, a poslije Ukrajina, Rumunija, Bugarska, Portugal, Brazil... U želji da svoju ideju realizuju u cijelom svijetu, timovi ljudi koji su uspješno izveli akcije u svojim državama osnovali su mrežu organizacija, čiji je osnovni cilj promocija, prenošenje iskustva i pružanje podrške organizacijama iz drugih država koje žele da izvedu ovakve aktivnosti u svojim zemljama, a ove godine i Bosna i Hercegovina će biti čišća u jednom danu.

 

Komentari na tekst (6)
Objavljeno:
DIVNO!!!! HAJMO BOSNO I HERCEGOVINO!!!!! VOLIMO TE .... BUDI NAM LIJEPA I CISTA, KAO I CIJELA PLANETA
Objavljeno:
Definitivno se ovde javljaju bolesna kopilad slobodana mološevića ....
Objavljeno:
Svaka čast inicijatorima ovog projekta. Ovo je odlična akcija i mislim da će mladi ljudi ovo zdušno podržati i da neće biti problema da se sakupi 50 000 volontera.
Objavljeno:
nacionalisticka konjino jedna idi lijeci se kakve ovo veze ima s muslimanima hrvatim i srbima ti si 100000000% lud
Objavljeno:
E da, blesavog mene, pripojen je NDH i Sandžak. Što mi govori da su Muslimani ipak imali zanimljiv položaj kod ustaša u ono vrijeme. Samo nisam siguran da li su Muslimani u BiH se prilagođavali situaciji jer ipak su različite vjere, a pravoslavci im nisu bili skloni. Tj. Srbi četnici nisu bili skloni Hrvatima i Muslimanima, da preciziram. Valter je recimo Srbin i bio je sklon Muslimanima. Mislim da i u ww2 i u zadnjem ratu Muslimani dakle imaju nezavidan položaj pa je ovo i prva mogućnost da danas Bošnjaci imaju svoj prostor da tako kažem, da ne ovise o nikome. O Sandžaku mislim da ne može dobiti autonomiju bez obzira na Cerićeve priče, realno Srba je više tamo i ne bi se složili s time. Vojvodina je već druga stvar jer iako ima one radikale, autonomiji su skloni Mađari, Hrvati, Crnogorci pa i dio kulturnijih Srba ukoliko bi to značilo više financija, a manje davanja u Beograd. Tako da je neka vrst regionalizacije pa time i autonomije na bazi finacija dosta izgledna. Sama kombinacija Sandžak - Bošnjaci ne bi prošla ovdje i vjerojatno služi za potprivanje naroda, a vjerojatno i dijaspore. Kad smo opet kod ekologije ulovila se moja kamelija, dobro funkcionira za sada i pridružio sam joj društvo bršljana kojeg sam malecnog donio iz šume i pustio da naraste evo sad je treća godina. Izgleda mi da se njih dvoje simpatiziraju.
Objavljeno:
Ima jedan vic: Ante Pavelic - Bradina (BiH), Andrija Artukovic - Klobuk (BiH), Vjekoslav Luburic - Ljubuski (BiH), Rafale Boban - Bobanova Gruda (BiH). Sve poznate ličnosti ustaše iz BiH. Što nije neobično, Istra, Kvarner, Gorski kotar, veći dio Dalmacije, Međimurje sve pod strancima. Znači pod NDH Lika, Dalmatinska Zagora, Zagreb, Slavonija. Praktički je u NDH bila cijela BiH i dio Vojvodine. Zato ja kažem da je prije NDH velika Bosna. Tito je ti napravio par buffera. Dao Sloveniji izlaz na more da blokira približavanje Italije Istri, i još par nekih drugih stvari. Mislim da zato u BiH i ima toliko puno problema, tu je bio izrazito jak ustaški pokret, onda imamo četnike, a Muslimani su se raspodijelili malo na ustaše, malo na četnike. Dakle ostali su partizani, a njih je oriđiđi bilo sveukupno manje, nego ostale tru skupine. Dakle jedan dio je završio na Bleiburgu, jedan dio pred kraj rata dočekao u partizanima. Dakle lakše je riješiti ekologiju od strae zaostavštine. Ekologija u biti govori i o odnosu čovjeka prema prirodi, a na taj način i o odnosu čovjeka prema ljudima oko sebe.
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.