<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Očistimo BiH za jedan dan

U NEDJELJU

Nekoliko desetina volonetara uz Banje Luke odazvalo se globalnoj akcija “Očistimo zemlju za jedan dan”, u okviru koje se u većem broju gradova BiH uklanjaju divlje deponije. Banjalučani, među kojima je bilo građana svih generacija, oklupili su se u 11 sati u parku Mladen Stojanović, gdje su se podijelili u tri grupe i krenuli u čišćenje.

09. septembar 2012, 12:00

Smeće je svuda oko nas, u gradovima, parkovima, morima i šumama, a da bi se to promijenilo, mladi ljudi cijelog svijeta su se udružili u želji da doprinesu stvarnim globalnim promjenama. Akcija je započela 24. marta, a plan je da preko 100 timova do 25 septembra počistiti planetu, dotičući sve kontinente i združujući milione ljudi koji će čistiti svoje zemlje. U sklopu projekta “Let’s do it –očistimo Zemlju za 1 dan”ovaj projekat u BiH je realizovan u nedjelju, 9. septembra,

Ovaj projekat dio je globalne akcije čišćenja cijele Planete od ilegalnih deponija smeća, a nastao je s ciljem davanja podrške ovoj globalnoj inicijativi. Na nivou Bosne i Hercegovine pokretači ove akcije su udruženja građana “Ruke” iz Sarajeva i “Mozaik Prijateljstva” iz Banjaluke.

Prema informacijama organizatora okupljanje volontera u Banjaluci predviđeno je u nedjelju u 11 časova u Parku Mladen Stojanović. Nakon okupljanja, volonteri će biti raspoređeni na čišćenje nekoliko lokacija u gradu – kod Parka Mladen Stojanović, zatim na Banjalučkom polju, u mjesnim zajednicama Lazarevo 1, 2 i 3, te u Motikama.

Ciljevi akcije su skupiti volontere koji će učestvovati u akciji, stvoriti prvi državni registar svih ilegalnih deponija smeća, ukloniti iz prirodnog okruženja najmanje 20.000 tona smeća i podići svijest i edukovati javnost o zaštiti životne sredine.

Božidar Mihajlović, koordinator projekta “Let’s do it –očistimo Zemlju za 1 dan” rekao je da će akcijom rukovoditi dva core tima, jedan u Federaciji i jedan u Republici Srpskoj.

Core tim se sastoji iz osam radnih grupa: geokartiranje otpada, odnosi sa javnošću, partneri, sponzori, razvijanje svijesti, legislativa, sponzori i unutrašnja komunikacija. Jedan od zadataka core tima je da oforme lokalne timove koji će razvijati projekat u svojoj opštini. Lokalni timovi će mapirati divlje deponije smeća i u saradnji sa svojom opštinom i komunalnim preduzećem organizovati akciju čišćenja, koja će se 9. septembra održati u cijeloj Bosni i Hercegovini“, rekao je Mihajlović ranije za BUKU.

Istakao je da možda zvuči šaljivo, ali je istinito da ova ideja nije nastala u krugu ekologa, već na kursu engleskogjezika.


(Ilegalna deponija smeća: Raškovac)

„U sklopu nastave, studenti su gledali video klip o Let's do it akciji u Estoniji. Video nas je toliko inspirisao da smo odlučili da sličnu akciju sprovedemo i u našoj zemlji. Akcija se planira za deveti septembar i ključno je da u akciji učestvuju svi gradovi i sve opštine u BiH. Mi intenzivno radimo na formiranju opštinskih timova, jer se bez njih akcija ne može izvesti“, objasnio je Mihajlović.

Dodao je da su najveći rizici u ovoj akciji mine, a tamo gdje postoji i najmanji rizik od mina, akcija se neće sprovoditi.

Živimo u zemlji u kojoj je smeće svuda oko nas

Koordinator projekta rekao je da su do sada najveći interes pokazali mladi. Njih više od 25.000 dali su svoju podršku pridružujući se njihovoj Facebook grupi, a plan je da kroz veliku medijsku kampanju svaki građanin BiH sazna za akciju i bude motivisan da u njoj učestvuje.

Nažalost, mi živimo u zemlji u kojoj je smeće svuda oko nas – u gradovima, parkovima, rijekama i šumama. Neodgovornim i nesavjesnim ponašanjem ugrozili smo budućnost naraštajima koji dolaze, kao i svim životinjskim vrstama. Vrijeme je da se zaustavimo. Ohrabrujemo čitaoce BUKE da budu dio istorije - dio rješenja. Sa svakom očišćenom ulicom, parkom i gradom, poslaćemo poruku da je čistoća, zdravlje i dobrobit svih ljudi u BiH, kao i u čitavom svijetu, u našim vlastitim rukama”, istakao je Mihajlović.

Srđan Pajdić, koordinator Let's do it akcije za RS rekao je da su u Banjaluci formirane radne grupe, a trenutni fokus je na lociranju divljih deponija i uspostavljanju saradnje sa opštinskim vlastima i nevladinim organizacijama u okruženju i šire.

„Mi, u suštini, ne znamo tačan broj divljih deponija u RS (kao što je slučaj i sa brojem ostalih divljih objekata). Nakon akcije lociranja deponija, imaćemo bolju sliku o količni smeća koju smo uspjeli da proizvedemo. Proces razvijanja ekološke svijesti je složen i dugoročan, ali ovo je dobar početak, i to je jedan od osnovnih ciljeva ove akcije“, rekao je Pajdić za BUKU.

Objasnio je da se stvari velikom brzinom dešavaju i u drugim gradovima, a zbog viralne prirode ove akcije, gotovo je nemoguće procijeniti sadašnju situciju i stvarni broj aktivista.

„Prilično sam iznenađen brojem mladih koji su se aktivno uključili u akciju. Preko noći se podigla čitava armija ljudi koji prkose nametnutom sistemu vrijednosti. Raduje me činjenica da još uvijek postoje oni koji osjećaju želju i imaju snage da čine dobro“, rekao je on.


Ina Ritan iz Prijedora, koja je nedavno je izabrana za jednog od dva koordinatora projekta za RS, rekla je da u okviru Let's do it akcije imaju namjeru da skupe najmanje 50.000 volontera širom Republike Srpske, iz 63 opštine/grada, koji će učestvovati u projektu. Ohrabrivanjem građana putem različitih medijskih i edukativnih programa, nastojaće kreirati kritičnu masu, koja će se u budućnosti zalagati za pozitivne društvene promjene.

„Stvorićemo prvi opštinski, ali idržavni, registar svih ilegalnih deponija smeća. U RS ne postoji aktuelan i dostatan registar ilegalnih deponija smeća koji bi mogao poslužiti kao alat za kreiranje plana akcije uklanjanja tih deponija. Recimo, u Prijedoru je počela akcija registrovanja ilegalnih tzv. 'divljih' deponija otpada, i do sada je registrovano 45 takvih deponija. Međutim, opština ima saznanje tek o 22 ilegalne deponije otpada. Računa se da će se do septembra, samo u ovoj opštini, pronaći još barem 30 sličnih deponija. Takve deponije se najčešće stvaraju u ruralnim područjima, na zemljištu čiji vlasnici nisu u stanju da ga očuvaju, bilo da su to stariji ljudi, ljudi koji više ne žive tu ili rijetko dolaze. Na licu mjesta se apeluje na pomoć i svijest lokalnog stanovništva, te se upozorava na posljedice, ne samo zdravstvene, već i zakonske posljedice koje može da snosi počinilac ovakvog djela“, rekla je Ritan za BUKU.

Buđenje građana iz pasivnosti

Akcijom će biti napravljen prvi korak ka čistoj i zdravoj životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Iz prirodnog okruženja, kroz konkretne akcije, ukloniće se najmanje 50.000 tona smeća. Namjera je da se u ovu akciju uključe građani, volonteri, udruženja građana, komunalna preduzeća i škole, a ovakav poduhvat je primjer aktivnog i svjesnog građanstva koje želi da učini nešto dobro za svoju okolinu.

(Ilegalna deponija smeća: Ljubija)

„Stanje u kojem se nalazi životna sredina u RS pokazuje koliko se malo napora i pažnje posvećuje edukaciji i podizanju svijesti građanstva o eko pitanjima od strane nadležnih institucija. Naše mnogobrojne projektne aktivnosti su usmjerene ka educiranju građanstva putem edukativnih programa, medijskih kampanja, okruglih stolova, promocija i mnogih drugih aktivnosti, te će na ovaj način biti prenesena ideja i koncept projekta. Ovakva akcija je već počela u školama u Prijedoru. Obavlja se edukacija srednjoškolaca i osnovnoškolaca putem prezentacija. Cilj edukacije je probuditi svijest mladih, roditelja i nastavnika, te im objasniti koliko otpad utiče na našu životnu sredinu“, istakla je Ritan.

Dodala je da su zadovoljni odzivom volontera, ali smatraju da bi situacija mogla biti daleko bolja i vjeruju da će na dan akcije, kada veliki broj mladih ljudi izađe na ulice da preuzme stvar u svoje ruke, ta slika privući sve njihove komšije i slučajne prolaznike. Ritanova smatra da nikome nije svejedno u kakvoj životnoj sredini živi, već da je narod uspavan i lijen. A kada vide da su sami u toj svojoj pasivnosti, kaže da vjeruje da će se trgnuti i uključiti u akciju.

Ekološke edukacije i podizanje ekološke svijesti jedan su od ključnih faktora uspješnosti jedne ovakve akcije.Jedino kada ljudi shvate koliko otpad nije samo ružan, već i opasan i štetan, i to ne samo kada smo u neposrednoj blizini, već i kada smo kilometrima udaljeni od njega, ovakva jedna akcija će imati odjek, a naše okruženje će onda biti zdravije i čišće.

Prva Let's do it akcija nastala je u Estoniji i okupila je 50.000 volontera i nekoliko stotina organizacija koje su uspjele da za par sati uklone sve divlje deponije u zemlji. Nakon toga, ovaj model su usvojile i druge zemlje: Letonija i Litvanija, a poslije Ukrajina, Rumunija, Bugarska, Portugal, Brazil... U želji da svoju ideju realizuju u cijelom svijetu, timovi ljudi koji su uspješno izveli akcije u svojim državama osnovali su mrežu organizacija, čiji je osnovni cilj promocija, prenošenje iskustva i pružanje podrške organizacijama iz drugih država koje žele da izvedu ovakve aktivnosti u svojim zemljama, a ove godine i Bosna i Hercegovina će biti čišća u jednom danu.

Vezan tekst:

Vrbasom govna plove

Da planeta Zemlja ostane i dalje plava i zelena