<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Biće studentskih demonstracija, ako ne bude kiše

Katatonične aktivnosti banjalučkih studenata

Društvena svijest studenata kao naprednih, inteligentnih i buntovnih mladih ljudi jednostavno ne postoji u Banjaluci...

04. april 2012, 12:00

Jeste li ikad čuli da su banjalučki studenti demonstrirali u proteklih nekoliko godina? Da su organizovane masovne demonstracije povodom nečega, protiv nečega, za nešto? I da su te fantomske demonstracije dovele do nekih rezultata? Niste? Pa zato što ih nije ni bilo. Društvena svijest studenata kao naprednih, inteligentnih i buntovnih mladih ljudi jednostavno ne postoji u Banjaluci. Zapravo, jedino što postoji jesu grupice nezadovoljnih i tu i tamo drčnih pojedinaca, koji traže neka prava i, najčešće, umjesto prava, dobiju uhljebljenje u vladajućoj stranci ili njenim satelitima. I tu bi se, otprilike, završila geneza problema studentskog neaktivizma. Ali, nije to baš tako jednostavno.

Studentsko kamenovanje

Istini za volju, studentskih demonstracija jeste bilo. Pravih, organizovanih, sve sa incidentom u vidu kamenovanja i nekoliko povrijeđenih. Naime, 2008. godine, banjalučki studenti protestvovali su zbog jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova. Tom prilikom, kamenovali su zgradu u kojoj su bili smješteni njemački i francuski konzulat.

Studenti su nosili transparente sa natpisima: "Hoćemo svoju državu", "Ubij, ubij Šiptara" i pjevali ,,rodoljubive“ pjesme posvećene Kosovu.

I to su banjalučki studenti. Izmanipulisana masa, koja pod entiteskim pokroviteljstvom izliva nacionalističku žuč po zgradama vlastitog grada, berući tuđe brige. Zar u tom trenutku nije bilo korupcije, mita, podmićivanja, nepotizma, preskupih školarina, loših profesora...? Naravno da jeste. Ali, banjalučkim studentima, očigledno, bilo je milije baviti se Kosovom i sličnim zamlatama.

Treba li napominjati da se u protekle četiri godine nije poboljšao studentski standard, da je Univerzitet ogrezao u korupciji i nepotizmu, a da su studenti iz pasive prešli u stelt mod, pa tako nevidljivi bauljaju sa indeksima u rukama od nemila do nedraga. Izdešavalo se tu još mnogo šta...

Primjera radi, kampanja pod epopejičnim  nazivom „Antikor“ završila je i prije nego što je započela. Iako je bilo prijava, one nisu donijele nikave rezultate. Zapravo, jesu nekakve - studenti koji su prijavili nepotizam i korupciju na crnoj su listi čaršijskih moćnika i njihove svježe magistrirane i doktorirane djece. Šta tek reći za Bolonjski proces, koji je odavno propao? Čeka se samo da neko konstatuje smrt bolesnika.

I tako smo u ovom tragikomičnom stanju po Univerzitet i studente dočekali proljeće 2012. A onda se grupa studenata dosjetila da je voda mokra, pa su zaprijetili protestima. Ne žele pusta obećanja, vele, već konkretne korake. Nepotizmu i korupciji na Univerzitetima, kažu, mora se stati u kraj. Socijalno ekonomska situacija, ističu, mora se popraviti, jer više neće da nakon fakulteta budu stanovnici biroa za zapošljavanje. Ovo su floskule koje može izreći bilo koji student i neće se desiti apsolutno ništa.

Ali nije ovdje na stvari ko su ovogodišnje bundžije, poenta je mogu li oni izvesti na ulice svoje kolege? Preciznije, može li se postići kritična masa od nekoliko stotina ili hiljada studenata, čiji bi izlazak na ulice bio vidljiv. Da podsjetimo, banjalučki Univerzitet broji oko 17 000 studenata, što znači da, ako bi se na demonstracije odazvalo svega 10% od ovog broja, na ulicama Banjaluke bilo bi blizu 2000 ljudi. A to je i te kako veliki broj za naše učmale standarde. Ali, nažalost, to se neće desiti.

A evo i zašto.

Prije svega, pogledajte izjave ovogodišnjih ,,aktivista“.

„Šaljemo posljednji apel – više nećemo mirno posmatrati šta se dešava. Želimo promjene u društvu i da Vlada i Univerzitet preduzmu korake da riješimo naše probleme“, ističe Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata RS.
Igor Macanović, predsjednik Skupštine studenata Studentskog centra „Nikola Tesla“ Banja Luka, kaže da studenti žele radikalne promjene u visokoškolskom obrazovanju.

„Ako su za to potrebni protesti, spremni smo na proteste“, ističe Macanović.
Ovo sa ,,posljednjim apelom” i ,,spremni smo na proteste” , zvuči toliko neuvjerljivo, klimavo i neodlučno da je druga strana komotno pokazala zube u startu.

Tako je Stanko Stanić, rektor banjalučkog Univerziteta, ,,mudro” zaključio da je ,,korupcije svuda uvijek bilo i uvijek će je biti”, te da Univerzitet ,,nije nikakva iznimka”.

Ovo je direktna poruka studentima da ne otkrivaju toplu vodu i da ne pametuju previše, te da čovjek ima prečeg posla od razgovora sa tamo nekim predstavnicima Unije studenata. A, dakako da ima. Idu izbori za novog rektora, pa se Stanić mora adekvatno pripremiti za utrku. Nije njemu do korupcije, nepotizma, očajnog studentskog standarda i ostalih trica i kučina.

Vidjevši da se rektor demagoški šali, to je jedva dočekao Anton Kasipović,

Ministar prosvjete i kulture u Vladi RS, te izjavio: „Želim dinamičan, pragmatičan stav da se suočimo sa tim pitanjima. Važno je da se na takve pojave reaguje, ali da se ne izlazi sa paušalnim ocjenama”.

Inače, ovo je birokratska fraza iz onog uputstva “Kako pričati 40 sati i ne reći ništa”.

Sastanci, sastanci, sastanci....

Uvidjevši da su vođe studenata potpuno benigne, Kasipović saziva sastanak sa rukovodstvima Banjalučkog i Univerziteta u Istočnom Sarajevu i predstavnicima studenata. Tu im ponovo zabija jednu retoričku golčinu.

"Ako se utvrdi da je neko do posla došao isključivo putem rodbinskih veza, zahtijevaću da odgovornost snosi onaj ko je to na bilo koji način pomogao. Uopšte me ne zanima ko je čije dijete ako se ogriješio o zakon", poentirao je Kasipović.

E, sad, pošto su ta djeca odavno pokazala zube studentima koji se bune, na istim je da šta? Udare glavom o zid tatokratije? Dakle, čik ako smijete, studenti!
Ali ubjedljivo najsimpatičnija bila je Kasipovićave izjava u kojoj ističe da će, pazite sad ,,podnijeti ostavku ukoliko do kraja juna ne počne izgradnja četvrtog paviljona studentskog centra.”

Kako ovo gordo zvuči! Studenti, ministar, ostavke, obećanja... Još bi neko pomislio da je ozbiljno. A, zapravo, dovoljno je u ljetnjoj predizbornoj kampanji malo zalopatati, udariti kamen temeljac, ufotkati se i to je to. Jednim udarcem dvije muve. I promocija SNSD-a u ljetnjem periodu i održano obećanje prema studentima.

Međutim, tu nije kraj zanimljivostima. Na gore narečenom sastanku, rektor Stanić je ponovio kako svuda ima korupcije i kako to što je neka ,,sića” od 10%  profesora korumpirana ne znači da su svi. Nikola Dronjak, prvi čovjek Unije studenata nije ostao dužan Staniću za ovu ingenioznost, pa mu je još ingenioznije odgovorio da ,,ako je neko 50 puta zaokružen da uzima novac, to treba ispitati. Treba mijenjati i zakone ako oni MUP RS, tužilaštva i sudove u RS sprečavaju da rade svoj posao."

Dakle, po Staniću, nije neki problem što je 10% profesora korumpirano, a po Dronjku, nekog treba prijaviti jedno 50-ak puta da bi se slučaj ispitao. Ma, sjajno!

Treba li napominjati kako je Nikola Dronjak na kraju istakao da je sastanak bio korektan i naglasio da rezultati anonimnih anketa studenata moraju biti javni i da se po njima mora djelovati.

I tako sa ovim studentskim rukovodstvom, sa ovakvim rektoratom, sa ovakvom vlašću, teško da se mogu očekivati neki protesti. Ali, nastranu svi oni. I da je vlast deset puta grđa i da su studenti deset puta organizovaniji, prosto, u mentalitetu im je da se ne bune.

Jer ovaj podanički mentalitet, koji se prenosi sa koljena na koljeno i koji ima samo jednu maksimu - Ne talasaj - uspješno se zapatio od osnivanja banjalučkog Univerziteta 1975. godine. Ova visokoškolska ustanova proizvodila je najčešće nepotrebne i prekobrojne klimoglavce i mediokritete (čast izuzecima, kojima se do zemlje klanjam), koji su samo nastavljali utabanim stazama poltronizma svojih roditelja. Kako nekad, tako i danas.

Protesti u maju, neke druge godine



Najilustrativniji primjer gore navedenog katatoničnog stanja jeste poruka jedne FB grupe, stara godinu dana.

"Za proširenje smještajnih kapaciteta za studente Univerziteta u BL", zbog odlaska većeg broja pripadnika na studentske "IJADE" i apsolventske ekskurzije, odlučila je da prolongira datum protesta. Jasno da od izgradnje novih smještajnih kapaciteta u ovoj godini neće biti ništa, ukoliko vlast u RS snažnim protestom ne natjeramo da to uradi. Za desetak dana ćemo odlučiti da li će protesti biti održani u drugoj polovini juna ili u septembru mjesecu.”

Poruka datira iz maja prošle godine, FB grupa je odavno nepostojeća, a isti problem se i ove godine podcrtava kao jedan od osnovnih razloga (uz korupciju) za studentske proteste. I Ministar reče da će ,,podnijeti ostavku” ako se ne riješi  isti.
Sve u svemu, jedan katatonični, neaktivni mulj u kome plivaju oni koji znaju, dok se ostali talasaju kako ih struja nosi. Tek, riječ ,,protesti” i ,,demonstracije” samo su frazeologija koja će se realizovati jednom, nekada, u futuru trećem.

Mada, možda i bude protesta. Pod uslovom da studenti ne odu na ,,IJADE”, kućama, na ljetovanje, ako im dozvole roditelji, partijska baza, ako ustanu bez mamurluka, ako im se bude dalo taj dan izaći na ulice ili ako ne bude kiše.

Previše je to otežavajućih parametara za lokalnog banjalučkog truta sa indeksom, kome je Univerzitet, zapravo, zamjenski vrtić u tridesetim, da ustane i traži svoja prava.

Volio bih da griješim, ali koga boli briga šta bih ja volio i što u maju zna pasti kiša.