Ne, u Sarajevu neće biti rata. Već stoljećima ovdje žive različite nacije, često u istoj kući, za istim stolom. Građani nikada neće pucati jedni na druge. Ovdje je spremnost na kompromis veća nego bilo gdje drugo.
Ovo su mišljenje u februarau 1992. godine dijelili gotovo svi sagovornici u Sarajevu: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. I inostrani novinari su dijelili ove nade iako je već tada bilo mnogo znakova da će rat, koji je počeo u Hrvatskoj, uskoro preći granice i doći u višenacionalnu BiH,“ piše u svom komentaru Neue Zuercher Zeitung navodeći da je dva mjeseca kasnije u Sarajevu počeo rat.
„Zbog srpsko-hrvatskih sukoba BiH je početkom devedesetih godina sve više tonula u vrtlog nacionalističkih ideologija. Brojni bosanski političari se toga još uvijek nisu oslobodili. Ipak društvo je danas dalje odmaklo od političara i u tome je najveća nada. Upravo rastuća kulturna i ekonomska saradnja između nekadašnjih ratnih protivnika Srbije i Hrvatske, koja se zasniva na pragmatizmu, će približiti ponovo i Bošnjake i Srbe i Hrvate u BiH", zaključuje u komentaru Neue Zuercher Zeitung.
Zemlja prepuna ožiljaka, naslov je teksta objavljenog u Sueddeutsche Zeitungu.
„Godišnjice obično nude mogućnost za ponavljanje rituala, za historijsko sređivanje političkih događaja i za razmišljanja o budućnosti. U Sarajevu sjećanje na blisku prošlost nije ritual: Kada se ovog petka (6.4.) građani glavnog grada BiH okupe u povodu 20 godina od početka rata u BiH, ne očekuju se veliki govori već simbolične akcije", piše SZ.
„Od 1995. godine u BiH vlada mir. Ipak bilans rata je zemlju do danas učinio paraliziranom: 100.000 mrtvih u cijeloj zemlji, genocid u Srebrenici, više od dva miliona izbjeglica, uništena privreda, traumatizirani građani. I dok se druge zemlje sa prostora bivše Jugoslavije unatoč svim teškoćama kreću u pravcu EU, s BiH to nije slučaj. Etnička podjela je skoro okončana, bosanski Srbi, Muslimani i Hrvati žive odvojeno. Sarajevo je danas većinski muslimanski grad. San o o jednoj multietničkoj zemlji su srušili nacionalisti iz sva tri naroda, prije svih srpski zagovarači rata – možda zauvijek", piše Suedeutsche i zaključuje:
„Prije 20 godina, 6. aprila 1992, građani Sarajeva su demonstrirali protiv rata uzvikujući: 'Želimo živjeti zajedno!' Njihovi pozivi odjekuju do danas.“
Komentator Sueddeutsche Zeitunga Hubert Wenzel piše o tome da je ponekad vojna intervencija protiv nasilja moralno poželjna.
„Zapad iz bosansko-hercegovačkog rata može izvući nekoliko pouka za Siriju: Kada na televiziji svaki dan gledamo civile koji umiru, pritisak javnosti primorava na napad – ili otvoreni vojni ili preko pomoći sirijskim pobunjenicima u novcu i naoružanju. Drugo: Jedna vojska koja se čini jakom također može kolabirati. Najvažnija pouka je sljedeća: Nekada je upotreba vojnog nasilja ispravna, čak i moralno, a ne potraga za političkim rješenjem koje ne postoji. BiH je danas jedna podijeljena zemlja, paralizirana, posrnula. Na grobovima cvjeta malo cvijeća. Ali umiranje u Sarajevu je prošlost", komentira Sueddeutsche Zeitung.
