Istraživanje „Imidž Bosne i Hercegovine i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji“ koje je provela njemačka politička fondacija Friedrich Ebert sa sjedištem u BiH u saradnji s agencijom Millenium promocija iz Zagreba prezentovana je danas u Banjaluci. Voditelj istraživanja i autor studije je dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu kome je problematika imidža država uža specijalnost.
Božo Skoko rekao je da ga je nekoliko stvari poslije završenog istraživanja fasciniralo, prije svega rodbinska povezanost građana Srbije i Hrvatske sa građanima BiH.
„To je takva međuovisnost da smo doslovno sudbinski vezani u ove tri države, ali problem se javio jer se u BiH jako malo putuje iz ovih zemalja, a to je prilično porazno. BiH se nije pokazala kao atraktivna zemlja, ni kao turističko, ni kao poslovno odredište. Zanimljiv je podatak koji govori da građani Srbije i građani Hrvatske misle da je najveći potencijal BiH upravo u ljudima“, rekao je Skoko za BUKU.
Objasnio je da kad je riječ o asocijacijama građana Srbije i Hrvatske na BiH na prvom mjestu su burek i ćevapi, na drugom mjestu u Srbiji je rat, dok je u Hrvatskoj ta kategorija zanemariva, nakon toga idu političke podjeljenosti, sukobi i mane pozitivne asocijacije.
„Dosta je pesimističan pogled građana obje države na budućnosti BiH, tako da pedeset odsto ispitanika smatra da neće biti nikakvog napretka u idućih deset godina kad je BiH u pitanju, odnosno da će stanje ostati ovakvo kakvo jeste“, objasnio je Skoko.
Tanja Topić, politička analitičarka rekla je da je istraživanje sprovedeno kako bi se utvrdilo šta naši susjedi misle o BiH, a za nju je lično bila teška informacija koja je nedavno izašla u javnost, a to je da je BiH svrstana u red zastrašujućih zemalja, tako da ovo istraživanje dolazi u pravi trenutak kad možemo promisliti šta smo radili i kako možemo popraviti percepciju koja se o nama stvara u regionu.
„Ova anliza na sjajan način analizira i političke i ekonomske odnose BiH sa Srbijom i Hrvatskoj i pruža platformu na kojoj se može graditi poboljšanje odnosa“, rekla je Topićeva.
Rezime straživanja
Anketno istraživanje više od ukupno 1.600 ispitanika iz Hrvatske i Srbije provedeno je krajem prošle godine, a ono je potvrdilo kako su građani Hrvatske i Srbije prilično upućeni na BiH te su s njom povezani porijeklom, familijarno ili prijateljski. Ukupno, 41 posto svih ispitanika u Hrvatskoj i 35 posto ispitanika u Srbiji ili je rođeno u BiH ili je porijeklom iz te države, ili ima obitelj i rođake u BiH.
Kad je riječ o tim odnosima istraživanje je pokazalo da građani Srbije i hrvatske u najvećoj mjeri stvaraju percepciju o BiH na osnovu informacija o medijima, a mnogo bolja slika o BiH postoji kod onih građana koji su dolazili u BiH, ali taj broj je mali, jer samo 1/4 Srba i 1/3 Hrvata je poslije rata došlo u BiH, a to je poražavajući broj jer smo države koje graniče jedna sa drugom.
Kad je riječ o vrijednostima, potencijalima i pozitivnim stranama BiH u Hrvatskoj i Srbiji uvriježeno je mišljenje da je ono što je najvrijednije u BiH su upravo ljudi, na drugom mjestu je priroda, a na trećem način života.
Istražujući asocijacije na BiH, studija otkriva kako su na prvom mjestu i kod ispitanika iz Hrvatske i kod ispitanika iz Srbije burek i ćevapi, kao simbol specifične bosanske gastronomije. Međutim, kod hrvatskih ispitanika ta asocijacija je puno naglašenija (27 posto) nego kod srbijanskih (18 posto). Kod srbijanskih ispitanika izrazito je naglašena asocijacija rat (13 posto), za razliku od Hrvatske (3 posto).
Na drugom mjestu po učestalosti odgovora je humor i život bez stresa – 16 posto u Srbiji i 13 posto u Hrvatskoj. Slijede političke napetosti (po 12 posto u Srbiji i Hrvatskoj), multikulturalnost (12 srbiji u Srbiji i 10 posto u Hrvatskoj), dva entiteta i tri naroda (11 posto u Hrvatskoj i 10 posto u Srbiji).
Rezimira li se stajališta ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji, može se reći kako i jedna i druga država u najvećoj mjeri percipiraju bosansko-hercegovačke prirodne raznolikosti te bogatu kulturnu i istorijsku baštinu. Takođe, BiH smatraju zemljom raznolikosti, koja povezuje istok i zapad, hrišćanstvo i islam. Najizrazitije razlike između stajališta hrvatskih i srbijanskih građana odnose se na tumačenje proteklog rata i položaj bosansko-hercegovačkih Hrvata. Međutim, i kod tih pitanja u Srbiji ima znatan broj ispitanika koji se slažu s onima u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo kako je Sarajevo najveća i ujedno jedina top destinacija za oba susjedna naroda. Slijedi Mostar, koji je očekivano privlačan Hrvatima (zajedno s Međugorjem), a donekle i Srbima (uz Banjaluku).
Prilično je zanimljivo vidjeti kako građani Hrvatske i Srbije vide budućnost BiH u sljedećih 10 godina. Čak natpolovična većina građana i Hrvatske i Srbije predviđa pesimističnu budućnost za BiH. Kako se neće dogoditi znatnije promjene, uvjerljivo smatra 42 posto Srba i 39 posto Hrvata. Druga kategorija je kako će BiH ostati pod međunarodnim protektoratom. U to vjeruje više Hrvata (17 posto) nego Srba (12 posto). Srbi su uvjereniji kako će BiH (p)ostati podijeljena država (15 posto Srba i 9 posto Hrvata).
Da će BiH postati konfederacija triju ili više entiteta, vjeruje približan broj Hrvata (11 posto) i Srba (13 posto). Isto vrijedi i za tvrdnju kako će BiH postati jedinstvena građanska država (po 10 posto ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji). Ovakva pesimistična stajališta ne iznenađuju s obzirom na impulse, poruke i sliku koje građani u Hrvatskoj i Srbiji dobivaju iz BiH, a one ponajmanje govore o zajedništvu i jasnoj viziji budućnosti zemlje.
Istraživanje je pokazalo da je ostalo dosta mjesta za popravak perecepcija koje naše komšije imaju o nama, samo je potrebno da se sve strukture društva uključe u tu promjenu.
Vezan tekst:
Aleksandar Trifunović: Porcija imidža Bosne i Hercegovine u dvije upola s lukom
