U izjavi za javnost povodom početka gradnje na prostoru kod Medincinske elektronike ispoštovana sva zakonska procedura i protesta građana, gradonačelnik Dragoljub Davidović, ističe da je sve više jasno da je to skup iza kojeg u dobroj mjeri stoji politika i da se može posmatrati u svjetlu predstojećih izbora. Jer, oni koji su nekada glasali da se grade ovi objekti sada kažu da su protiv.
„Ima naravno i onih koji to iskreno čine. Narodni poslanici koji ne žive u Banjoj Luci protestuju, a ne znaju ništa o Banjoj Luci. Šta će oni tamo? Mogu da protestuju u svojim mjestima, ne znam šta traže u Banjoj Luci?", poručio je gradonačelnik.
S druge strane, navodi Davidović, ovdje se radi o pitanju koje uopšte nije takvo kakvim se predstavlja u javnosti. O argumentima, gradonačelnik kaže:
„Na tom prostoru, od prvog urbanističkog plana, koji je donesen 1975. godine, do danas, svi planski dokumenti na tom prostoru su predviđali poslovnu zonu. Regulacioni plan iz 1988. godine kaže da je tamo trebalo da se gradi objekat od 16 spratova. Dakle, nije ova vlast sada donijela regulacioni plan sa tim objektima, već je ova zona predviđena Urbanističkim planom prije više decenija i tu se ne radi o parku, već o neizgrađenoj površini. Drugo je to što mi ne dopuštamo da svaka neizgrađena površina bude šikara, već se ti prostori uređuju, odnosno čiste i kose. Imamo apsurdnu situaciju, kada uredimo park na prostoru gdje je nekada bio Zenit, onda nas napadaju zašto smo uložili novac, a kada gradimo kod Medicinske elektronike, onda pitaju zašto gradimo", ističe Davidović.
On je naglasio da je izgradnja ovih objekata predviđena svim planskim dokumentima, te da je Skupština Grada donosila odluke koje su apsolutno u skladu sa zakonima.
„U dva navrata, Skupština grada Banja Luka je donosila odluku jednoglasno. Dakle, bez ijednog glasa protiv, uključujući i PDP, koji sada najviše galami. Jedini je tada diskutovao odbornik PDP-a, g-din Igor Crnadak, koji je rekao da je dobra stvar što se sve radi javno, da je to odlično i dobro za grad. O tome postoji tonski zapis. A sad govore, kako su ti odbornici bili tada, a nisu više. To je tad bila gradska vlast. Ne možemo reći da sada neke odluke ne važe zato što ih je donijela neka druga vlast. Tu nema nijedne greške. Čak je i jedan banjalučki advokat tražio ocjenu ustavnosti i Ustavni sud RS je rekao da je sve u skladu sa pravilima i zakonom. Ako Ustavni sud ne znači ništa, ja otvoreno pitam ko predstavlja autoritet u ovoj zemlji?", pojašnjava Davidović.
Pomenuto zemljište prodato je javnom licitacijom, uz jednoglasnu saglasnost Skupštine Grada, a na tu odluku saglasnost je dalo i Javno pravobranilaštvo RS. Davidović još kaže da ništa nije rađeno napamet, već da su na tome radili urbanisti, odnosno ljudi iz struke.
„Kakvu mi poruku šaljemo investitorima. Stalno govorimo kako nemamo investicija i radnih mjesta. Mi nečim moramo ljude privući da investiraju. Grad je do sada na ovom projektu inkasirao oko 9 miliona KM, a očekuje se više od 20 miliona ukupno. Taj novac ide u budžet Grada. Ako ćemo sve tjerati i nećemo dati da niko ništa gradi, gdje ćemo zaposliti ljude, gdje obezbijediti prostor za poslovnu zonu grada", upitao je gradonačelnik i dodao:
„Meni je stalo da građanima objasnimi o o čemu se radi. Ako budemo ovako radili neće nam niko doći. Ovakav problem možete napraviti bilo gdje u gradu".
Od onog dana kada je zemljište prodato, Grad više nema nadležnosti nad tim zemljištem. Sve postupke je provodila Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove i na osnovu toga je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinsartsvo i ekologiju RS, izdalo građevinsku dozvolu. To pravo se više ne može ukinuti, stoji u saopštenju gradonačelnika Banjalukena sajtu Grada.
