Iako se radovi u Picinom parku ne zaustavljaju, okupljanja za zaštitu ove zelene oaze u Banjaluci ušla su u treću sedmicu. Jučerašnji mirni protesti bili su masovniji u odnosu na protekle dane, što potvrđuje da građani ne gube snagu. Poslije okupljanja kod Starog hrasta oni su se uputili prema Parku Petar Kočić koji je prije izvjesnog vremena doživio vidnu rekonstrukciju, a i danas se među građanima Banjaluke vode debate o tome kad je ovaj park ljepše izgledao.
Uz poznate transparente protiv „betoniranja“ Banjaluke građani su juče prethodno prošli pješačkom zonom kroz glavnu ulicu, uz zvuke bubnjeva i pištaljki i skandiranje „Park je naš“.
Protesti su proteklih petnaestak dana bili veći ili manje, sa nekoliko stotina građana, pa do preko hiljadu nezadovoljnih koji su vikali: Park je naš! Organizovani su na nekoliko lokacija u Banjaluci: u samom parku, pored parka, ispred Skupštine grada, na tvrđavi Kastel, Parku Petar Kočić, a kako je najavljeno: Nema odustajanja! Protesti se održavaju i danas u 18 časova kod Starog hrasta.
Aktivnosti ove građanske inicijative nastavljaju se i narednih dana kako bi nadležne podsjetili da još čekaju dostavljanje dokumentacije o izgradnji spornog stambeno- poslovnog objekta kod „Medicinske elektronike“, jer navode, ako je sve regularno nema razloga da se dokumentacija skriva. Još im nije stigao odgovor na peticiju s potpisima oko 6.000 građana, kao ni pristanak gradonačelnika Banjaluke Dragoljuba Davidovića da će se sastati s predstavnicima 12 nevladinih udruženja.
Srđan Puhalo, psiholog koji svakodnevno dolazi na proteste, rekao je da građanima treba pružiti šansu da sami kažu i izraze šta misle o uništavanju parka, stanju u Banjaluci i cjelokupnoj situaciji u zemlji, odnosno, napraviti od njih učesnike protesta, a ne pasivne posmatrače.
„Ovi protesti nam govore da strah od Vlasti polako nestaje i da dolazi neko novo vrijema na koje se naše društvo mora navići i Vlast i opozicija i NVO sektor. Dolazi vrijeme kada građani neće sjediti pasivno i čekati od političara da im rješavaju probleme, već će se aktivno boriti i zalagati za njihove ciljeve. Naravno treba biti skroman i ovo posmatrati kao prvi i džinovski korak za sve nas, ali predstoji nam još mnogo koraka i borbi, a sasvim sigurno i poraza“, rekao je Puhalo za BUKU.
Ovi protesti su dobili pažnju kako regionalnih, tako i evropskih medija koji izvještavaju o uništavanju zelenila da bi se izgradila zgrada, kako bi se zemlja prekrila betonom.
Stručnjaci, arhitekte i drugi koji nam se svakodnevno javljajuju ne mogu da vjeruju šta se to u Banjaluci, gradu koji je odvijek bio poznat po zelenilu, događa.
Profesor dr Viñas Enric-a, arhitekta, sa Politehničkog Univerziteta Katalonije iz Barselone rekao je da samo najava nestanka jednog gradskog parka, proizvodi veliki gnjev širom civiliziovanog svijeta i da je otpor naša najveća snaga protiv korumpiranog i destruktivnog modela.
Profesorica sa banjalučkog Filološkog fakulteta Danijela Majstorović, sa grupom svojih studenata, takođe je učesnica protestnih šetnji.
„Došli smo u situaciju da se dalje ne može. Ako analiziramo koji ljudi dolaze, možemo vidjeti profesore, doktore, umjetnike, studente, građane, radnike, znači ljude svih društvenih klasa i slojeva koje je ujedinila kako ta eko priča za zaštitu životne okoline, tako i priča da je njima dogorjelo do nokata i da ovaj protest vide kao jednu moguću snagu koja bi repolitizovala neka pitanja, učinila to da se građani osjećaju da oni zaista znače nešto, da nisu anonimno glasačko tijelo koje će da uradi ono što se od njih traži“, ističe Majstorović za RSE.
Aleksandar Trifunovi, glavni i odgovorni urednik portala BUKA dao je izjavu o banjalučkim protestima za Al Jazeera Balkans...
Vezani tekstovi:
Zaštita parka: Podrška stiže od profesora iz Španije
Pogled mladog arhitekte: Kome treba park!?
