<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Revolucionari su oni koji su ostali i trpe

PRIČE BERISLAVA BLAGOJEVIĆA

Čini mi se da su revolucionari danas i ovdje svi oni koji su ostali i trpe (a nisu morali), svi oni koji će prići starcu koji je pao u parku, oni koji će pomoći komšiji kada cijepa drva. Revolucionar je svako ko ustupi mjesto bakici u razdrndanom autobusu, svako ko odvoji zlaćanu marku da bi pomogao nekome kome treba novac za liječenje.

27. juni 2012, 12:00

Nova knjiga banjalučkog autora Berislava Blagojevića pod nazivom “Revolucionar” nedavno je izašla u beogradskoj izdavačkoj kući “Rende”, a mladi pisac je upravo dobio nagradu Fonda Borislav Pekić za nacrt proznog djela za nacrt romana “Tiši od vode”.

“Između trideset i osam prijava pristiglih na konkurs, radovi nagrađenih izdvojili su se kako zrelošću i celovitošću umetničke vizije, tako i sistematičnošću u njenom izlaganju”, istakao je žiri Fonda u u sastavu Ljiljana Pekić, Predrag Palavestra, Mileta Prodanović, Vladislava Gordić Petković i Gojko Božović.

Berislav Blagojević rekao je da mu je velika čast naći se među imenima koja su proteklih godina bili stipendisti Fonda

"Nagrada mi znači mnogo jer je jedinstvena i predstavlja značajan poticaj za budući rad", rekao je za BUKU Blagojević.

Jezički bogate, vješto napisane i što je najvažnije čitljive, priče Berislava Blagojevića vraćaju nadu u opstanak i budućnost kratke prozne forme. Njegova proza je neodoljiva, velikodušna, istovremeno vedra i surova, duhovita, ponekad apsurdna i pogađa pravo u srce.

Blagojevićeve priče se bave običnim ljudima i takozvanim vječnim temama, ljubavlju, slobodom, ali i nemogućnošću da se ta sloboda ili ljubav ostvare, odlikuje ih blagi humor, svjestan ironijski otklon, ponekad ljuta satira i utisak gorčine u ustima.

Radnje priča smještene su na različitim geografskim prostorima (Filipini, Nagorno-Karabah, Damask, Boston...), junaci nose različita imena, a mogu se zvati bilo kako, jer su njegovi junaci isti, obični, mali, pošteni ljudi koji zbog poremećenih društvenih, socijalnih i moralnih vrijednosti nemaju mogućnost da se u potpunosti ostvare, već skrušeno i pomirljivo prihvataju ulogu marginalnih likova na ivici života.

Blagojević kritički, ali jednostavno i nenametljivo, često kroz vizuru ličnog i proživljenog, posmatra i prikazuje ljude i svijet, sa željom da problem učini vidljivim i jasnim, ali bez želje da donosi zaključke ili da nudi rešenja. Svaka od ovih priča mogla bi da se završi znakom pitanja ili sa tri tačke i da nas ostavi u dubokom promišljanju.

Berislav Blagojević rekao je da su tematike priča zastupljenih u zbirci raznovrsne, ali sve bi mogle biti svedene pod tri zajednička imenioca – ljubav, istina i sloboda.

“Tu su i neke veoma lične priče, ali i priče o takozvanim malim ljudima, onima koje srećemo u liftu ili na pijaci. Riječ je o skrajnutim ljudima koji su u vrijeme potpune moralne i društvene izopačenosti postali neprilagođeni polusvijet koji govori sebi u njedra”, rekao je Blagojević za BUKU.

Pisac je rekao da su ova zemlja i društvo kome pripada, inspirativni do te mjere da bi trebala četa veoma produktivnih pisaca kako bi se otkinuo tek vrh silnih anomalija, nepravdi i drugih tema o kojima vrijedi pisati.

“Pored intimnih i proživljenih događaja, okruženje i dešavanja u njemu svakako predstavljaju osnovnu tematsku preokupaciju. Postoje, istina, priče čija se radnja dešava u Nagorno-Karabahu, Bostonu, ili na Filipinima, ali i tada je moguće prepoznati nas/sebe. Ili prepoznati ljude i neljude. Jer, kolike god da su raznolikosti svijeta, svuda postoje dobri i loši ljudi, karijeristi i naivčine, pošteni i lažovi, političari i oni koji to nisu, čobani i ovce za šišanje”, objasnio je Blagojević.

S obzirom na naslov zbirke, “Revolucionar”, pitali smo Blagojevića ko su danas revolucionari…

“Nisam siguran. Da li je Kastro i dalje revolucionar? Da li je Asanž revolucionar? Ne znam. Čini mi se da su revolucionari danas i ovdje svi oni koji su ostali i trpe (a nisu morali), svi oni koji će prići starcu koji je pao u parku, oni koji će pomoći komšiji kada cijepa drva. Revolucionar je svako ko ustupi mjesto bakici u razdrndanom autobusu, svako ko odvoji zlaćanu marku da bi pomogao nekome kome treba novac za liječenje. Danas i ovdje, revolucionar je onaj ko i dalje vjeruje u ljudsku dobrotu i ljubav, onaj ko je privržen slobodi i istini. Ali, može biti da griješim. Možda su to, zapravo, zanesenjaci, utopisti ili naprosto – budale”, govori nam pisac.     

Berislav Blagojević rođen je 1979. godine u Slavonskom Brodu. Magistar je geografskih nauka. Do sada je objavio sljedeće knjige: Lamentacija po Sofroniju (2005), Trebao sam biti riječ (2005) i Ja, revolucionar (2010). Poeziju i prozu je objavljivao u časopisima Koraci, Sarajevske sveske, Nova Zora, Književnik, Putevi, Riječ, Unus Mundus, u Balkanskom književnom glasniku, online časopisima Blesok, Male novine i drugim. Kao autor je zastupljen u nekoliko zbornika: Zbornik kratkih priča Ja sam priča (Banjaluka), Zbornik Lapis Histriae 2011 (Umag), Zbornik poezije književnog kluba Miroslav Antić (Inđija), Zbornik kratkih priča Sea of Words (Barcelona), Zbornik Najkraće priče 2009 (Alma, Beograd) i dr. Godine 2010. jedna priča je uvrštena i u Antologiju kratke priče (časopis Akt, Valjevo).

Dobitnik je prve nagrade književnog konkursa “Susjedi” u organizaciji Gete instituta i Francuskog instituta u BiH i prve nagrade za najbolju kratku priču u 2011. godini na konkursu časopisa “Avlija” iz Crne Gore.

Radovi su mu prevođeni na engleski, poljski, španski i makedonski jezik. Trenutno živi i radi u Banjaluci.

Vezan tekst:

Glad ne razlikuje etnicitete