ZLOSTAVLJANJE

Porast broja prijava za mobing u BiH

Objavljeno: 28.07.2012. - 01:07
Mobing ili zlostavljanje na radnom mjestu sve češći je problem u Bosni i Hercegovini.
Veličina slova: a a a

Slučajevi rijetko dospijevaju na sud, a zbog nedostatka zakonskih normi otežano je razlikovanje između mobinga i lažnog optuživanja.

Mobing u Bosni i Hercegovini postoji i uvijek je postojao. U to nema sumnje. Svako od nas je čuo poneku priču o šefu koji uznemirava svoje radnike i ne da im da normalno obavljaju svoj posao. Prepričavamo te priče i nadamo da se isto nama neće dogoditi, a u medijima povremeno ispliva neka informacija o slučaju mobinga koja se velikom brzinom zaboravi i koja nikada ne bude do kraja razjašnjena.

Definicije mobinga su često poprilično neprecizne i u zakonu slabo definisane, od toga da je to sistematsko psihičko zlostavljanje i ponižavanje drugih osoba pa do nešto manje konkretnih definicija da je to nemogućnost komuniciranja sa poslodavcem, narušavanje međuljudskih odnosa, ličnog i poslovnog ugleda. Upravo ova nepreciznost kao i nedostatak zakonskih normi koje bi konkretno definisale granicu između mobinga i lažnog optuživanje nadređenih, predstavlja najveći problem kada ovi slučajevi dođu na sud.

Nedavno je na Osnovnom sudu u Prijedoru Mile Međed, bivši šef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru, proglašen odgovornim i novčano kažnjen zbog optužbe koju je protiv njega podnio vatrogasac-vozač Mario Radinović za uznemiravanje na radnom mjestu. Optuženi Mile Međed najavljuje žalbu i naziva optužbu 'potpuno lažnom' a postupak 'neprofesionalnim'. Mario Radinović kaže da je prijavio slučaj nakon što mu ništa drugo nije preostalo, i da je pobjeda na sudu prvenstveno moralna satisfakcija za njega. Donošenje presude u ovom ionako veoma osjetljivom slučaju gdje obe strane odrično negiraju krivicu, dodatno otežava nepostojanje zakona koji reguliše ovakva pitanja.

Da zakonska praksa nije dovoljno dobro izgrađena po pitanju mobinga potvrđuju i iz Saveza sindikata RS :

“Jedan od najvećih problema je što je u Zakonu o radu u samo dva člana uređeno pitanje mobinga. Iz tog razloga radnici ne prepoznaju mobing kao nezakonito ponašanje poslodavaca. Zato i nemamo mnogo sudskih sporova,“ kaže u razgovoru za Dojče vele Velka Odžaković, generalni sekretar Saveza sindikata RS.

“Mi trenutno vodimo dvije tužbe što se tiče naših radnika. Sigurno ima još veliki broj neprijavljenih slučajeva, ali radnici su spremni trpiti sve samo da im poslodavci na kraju isplate njihove plate.“

U zemljama regiona već su stupili na snagu zakoni kojima se reguliše mobing. Po prvi put su radnici bili zakonski zaštićeni od zlostavljanja na radnom mjestu ali zakon je poprilično apstraktan i ne definiše do kraja šta se tačno podrazumijeva pod mobingom. Iz tog razloga je došlo do poplave prijava za mobing od početka primjene Zakona o mobingu u Srbiji. Izuzetno je teško razgraničiti između mobinga i ugrožavanja drugih radnih prava, kao i između prijava radnika koji su iza toga imali neke druge interese. Iako se u nekim slučajevima javlja zloupotreba ovog zakona, veoma je važno da građani znaju prave načine na koje mogu da se zaštite od zlostavljanja na radnom mjestu i da postoji zakon koji će konkretno definisati njihova prava u ovakvim slučajevima.

“U Republici Srpskoj trenutno radimo na zakonu koji bi trebao regulisati pitanje mobinga i koji bi obuhvatio šire područje nezakonitog ponašanja poslodavaca ili neposrednih rukovodilaca te kolega na poslu. Tražimo način da formulišemo zakon na takav način da nije teško dokazati mobing i da radnike bolje upoznamo sa ovim problemom“, dodaje generalni sekretar Velka Odžaković.

Iz Institucije ombudsmena Bosne i Hercegovine navode kako je evidentan porast broja prijava za mobing u BiH. Tako je u 2009. godini bilo 18 prijavljenih slučajeva mobinga, u 2010. godini 35 slučajeva a u protekloj godini 41 slučaj. Smatraju da je stvarni broj mnogo veći, ali da ovo ipak pokazuje pozitivan pomak u smislu da se ljudi sve više opredjeljuju za zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama i da koriste mehanizme koje im zakon omogućava.

Neki se sjećaju slučaja Zahide Selak koja je prva u Bosni i Hercegovini progovorila o uznemiravanju koje je doživjela na svom radnom mjestu, u Arhivu BiH. Ovo je jedan od rijetkih primjera da je neko otvoreno istupio pred medijima i ispričao svoju priču o onome što mu se događalo na radnom mjestu. Ovde su mediji odigrali važnu ulogu i bili su zaslužni za to da javnost sazna o njenom slučaju. Sve ukazuje na potrebu za jednom većom medijskom kampanjom na nivou čitave Bosne i Hercegovine putem koje bi građani dobili informacije o pravim načinima da se zaštite od mobinga i kako mogu da ga prijave.

Zanimljiv je i podatak da su prema istraživanjima koji je sproveo Savez sindikata RS mobingu jednako izloženi radnici i u javnom i u privatnom sektoru. Prema ovim podacima najugroženiji su radnici u bankama, zatim u medijima i oni koji su zaposleni u javnoj službi. Ovo je dokaz da ne postoji pravilo kada se radi o mobingu i da se može javiti na svakom mjestu i u svako vrijeme.

 

Komentari (0)
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.