GRANICE

Hrvatska i susjedi: Svi granični nesporazumi

Objavljeno: 25.07.2012. - 07:00
Hrvatska sa svim susjednim državama, nastalim nakon raspada Jugoslavije, ima neriješena granična pitanja i s tim opterećenjem ulazi u Europsku Uniju.
Autor: RSE
Veličina slova: a a a

Sporne točke  sa Slovenijom i Crnom Gorom trenutno se rješavaju međunarodnom arbitažom, a analitičari vjeruju da će se na taj način morati rješavati i otvorena pitanja sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je u ponedjeljak u sklopu razgovora o prometnim koridorima kroz Neum, ponovo aktualizirala neriješene granične sporove.

Bez dogovora o granicama i poštivanja međunarodne konvencije o pravu BiH na pristup otvorenom moru možete zaboraviti početak gradnje i Pelješkog mosta i prometnog koridora kroz područje Neuma, tako je u ponedjeljak, otprilike, službenom Zagrebu poručio bh. ministar komunikacija i prometa Damir Hadžić.

„Kad riješimo ta dva pitanja mi uopće ne dvojimo da je hrvatski interes da sutra možda krene u gradnju Pelješkog mosta. Ali mislim da nije pametno da jedna ozbiljna vlada, poput vlade premijera Milanovića, treći put polaže kamen temeljac za Peljški most“, rekao je on.

Komentar hrvatskog analitičara Igora Tabaka:

„Gradnja našeg mosta s našeg teritorija na naš teritorij je prilično, naša stvar! Dakle, u  onom momentu kad taj most bude zadovoljavao većinu uvjeta, to je nešto što će nam  biti jako teško spriječiti. Ali", nastavlja Tabak, "s druge strane, imati susjede koji nas  ne vole nije dobro i to je nešto što si Hrvatska ne bi trebala priuštiti.“

Akademik, bivši diplomat i ekspert za međunarodno pravo Davorin Rudolf, vjeruje da  bi se granični spor Hrvatske i BiH na području Neuma ipak mogao bezbolno riješiti.

„Dakle, uz poluotok Klek imate dva mala otočića, jedan se zove Veliki, a drugi Mali školj i imate kraj, 'rep' Kleka. Po hrvatskom stajalištu, ta dva otočića i taj 'rep', za vrijeme bivše Jugoslavije, pripadali su Hrvatskoj. Međutim, po ugovoru iz 1999. godine, koji su potpisali Zagreb i Sarajevo ta dva otoćića i taj 'rep' Kleka su u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini smatraju da je to njezin teritorij i tu je spor. Međutim ugovor je potpisan i mislim da bi se tu na političkoj razini moglo naći rješenje, i po meni, uz stručnjake međunarodnog prava, taj bi se spor mogao lako riješiti“, kaže Rudolf.

Sporni otočići u blizini Stona, nisu neka velika ekonomska vrijednost, ističe neovisni  analitičar i dobar poznavalac odnosa u regiji dr Mate Granić, ali oni vuku za sobom i dio mora i stvar se mora prinicipijelno i pravedno riješiti i zbog toga Hrvatski Sabor nije ni ratificirao sporazum iz 1999.

„Taj bi se problem, jednom ad hoc arbitražom, mogao riješiti već za nekoliko mjeseci i mislim da je pogreška što se ne ide u tom pravcu“, smatra dr. Granić.

Osnovno je načelo, pojašnjava akademik Rudolf, da se priznaju bivše republičke granice.

„Ako su doista ti otočići u bivšoj državi pripadali Hrvatskoj, a sad idu u BiH, onda se narušava to načelo priznavanja postojećih granica, a time se onda otvara Pandorina kutija, onda će Slovenci reći zašto Bosancima, zašto ne nama, a tu su i pregovori sa Srbijom...“ navodi on.

Opterećenje za odnose

Drugo veliko otvoreno pitanje je granica na Dunavu sa Srbijom, da li sredinom Dunava, kako želi Srbija ili plovnim tokom Dunava.

„Hrvatska Vlada treba konačno kazati koja je njezina platforma u pregovorima sa Srbijom. Tu platformu," kaže Dr Mate Granić,"nismo još čuli, ali  je Hrvatska mora obznaniti i mora se znati da li je to sredina Dunava ili plovni put Dunava, i druga stvar, kako riješti problem zemlje, jer Hrvatska ima puno više zemlje na drugoj strani  Dunava, nego što ima Srbija na hrvatskoj strani.“

SDP-ovac i saborski zastupnik vladajuće koalicije Tonino Picula, procjenjuje da će se Hrvatskoj, unatoč arbitražne komisije najteže biti razgraničiti sa Slovenijom, a najlakše  s Crnom Gorom, kod Prevlake, a ne isključuje arbitražu ni oko graničnih problema sa Srbijom. Podsjeća da je međudržavno povjerenstvo Hrvatske i Srbije za utvrđivanje granice, osnovano još početkom 2000-te, ali je u 10 godina imalo tek 1 ili 2 sastanka i trenutno je opet zamrlo.

„Zbog trenutne nestabilnosti srbijanske političke scene i dolaskom Nikolića za predsjednika države ovo i nije najsretnije rješenje da se potegne pitanje rješavanja državne granice", smatra nekadašnji ministar, danas član saborskog Odbora za vanjsku politiku. Tu, kaže Picula, Beograd i Zagreb imaju oprečna stajališta:

„Beograd bi, koliko se sjećam tražio granicu na sredini sadašnjeg plovnog toka Dunava što, naravno Zagreb ne prihvaća jer ima s lijeve strane Dunava oko 10 000 hekatara  zemljišta koje je u vlasništvu hrvatskih građana, dok je na hrvatskoj strani, u vlasništvu Srbije oko 1000 hektara. Prema tome, ima prostora za dogovaranje, ali, kažem, ovog trenutka, kontekst za rješavanje te problematike možda i nije najsretniji“.

"Moglo bi se zaključiti", naglašava Picula, "da je Hrvatska, kao zemlja sljednica jedne federacije, koja se nasilno raspala u ratu, ozbiljno opterćena graničnom problematikom. Najozbiljnije probleme vidim sa Slovenijom, iako ovog trenutka, s obzirom na arbitražni sporazum to pitanje ne opterećuje direktno hrvatsku poziciju u međunarodnim odnosima. Međutim, dokle god se taj problem ne riješi i dok jedna i druga strana ne prihvate rješenje arbitara taj spor je potencijalna opasnost po bilatelarne odnose Hrvatske s drugom članicom EU. Granični nesporazum sa Slovenijom još uvijek je", kaže Picula, "politički 'sezmički aktivan' i ne bih potcijenio njegov utjecaj na druge probleme koje Hrvatska ima sa Ljubljanom".

Sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom Hrvatska ima različite razine odnosa s obzirom na otvorena granična pitanja.

„Čini mi se da su ovog trenutka najosjetljiviji odnosi sa Sarajevom, odnosno Banja Lukom, s obzirom na dužinu morske i kopnene granice od preko 1000 km koja nije do kraja definirana kvalitetnim međudržavnim sporazumom. Svako malo, u okviru ove opće političke dinamike, tu može iskrsnuti, recimo, pitanje nekakvih otočića koje, naravno, jedna i druga strana može osporavati, a s obzirom na političku nestabilnost BiH, nije isključeno da će, uskoro, možda baš neriješena granična problematika potencirati slabosti u odnosima jedne i druge države."

 

Tekst je preuzet sa RSE

 

Komentari (0)
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.