LJUBLJANA I ZAGREB

Hrvatske tenzije sa Slovenijom zbog Ljubljanske banke

Objavljeno: 26.07.2012. - 09:38
Ljubljana i Zagreb ponovo su u tenzijama, Slovenija je prije nekoliko dana vrlo jasno ponovila da ne želi ratificirati hrvatski pristupni pregovor Europskoj Uniji sve dok Hrvatska ne dopusti ulazak Novoj ljubljanskoj banci na hrvatsko tržište, i dok ne pristane da problem štediša Stare ljubljanske banke postane sukcesijsko pitanje.
Autor: RSE
Veličina slova: a a a

Prema vijestima iz Ljubljane koje su stigle u srijedu, krajem kolovoza bi se trebali sastati financijski stučnjaci dviju Vlada da pokušaju naći prikladno rješenje za obje države.

Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volf i danas je hrvatskim medijima ponovio  kako bi se cijela priča oko duga štrediša Ljubljanske banke riješila kada bi se na hrvatsko tržište pustila nova Ljubljanska banka.

„Kad banka ne bi bila blokirana godinama i kad joj ne bi bio prisilno zatvoren račun, ti bi štediše davno bili isplaćeni,“ ustvrdio je Volf:

„Imamo jedan ozbiljan problem koji se vuče već 18 godina, taj problem je sudbonosno pitanje za 130 tisuća hrvatskih štediša i mislim da je dužnost obiju država da se tim pitajem ozbiljno bave“, kazao  je, uz ostalo, na HTV-u slovenski veleposlanik u Zagrebu.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u srijedu da će hrvatskoj ministrici vanjskih poslova i europskih integracija Vesni Pusić ovih dana pismeno predložiti da se financijski stručnujaci dviju Vlada za pitanje Ljubljanske banke susretnu u zadnjem tjednu kolovoza. Slovenija je, kao svog stručnjaka imenovala bivšeg guvernera središnje banke Franca Arhara, a Hrvatska Zdravka Rogića iz Hrvatske narodne banke.

Analitičar Davor Gjenero podsjeća da je 2/3  bivših hrvatskih štediša Ljubljanske banke namireno iz hrvatske države koja sada preko Zagrebačke i Privredne banke pokušava ta sredstva izvući iz Ljubljanske banke.

„Mislim da to hrvatska strana neće uspjeti i to će, po mome mišljenju, završiti kao sukcesijski problem. Ali ovo pitanje novca hrvatskih štediša koji su  90-tih godina više povjerenja pokazali slovenskoj banci nego li hrvatskoj državi i tako ostali bez svoga novca, ti ljudi moraju biti obeštećeni. Ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, po njegovim riječima, nije moguće, jer Nova ljubljanska banka je banka samo po imenu i ona je, nevezano za slovensko-hrvatske odnose, trenutno najveći slovenski problem, ona je dominantno u vlasništvu slovenske države i de facto pred slomom i slovenska država mora iznaći sredstva za njezinu dokapitalizaciju. Hrvatska ima zdravo financijsko tržište i HNB je", ističe Gjenero, "postavila ozbiljne kriterije za ulazak banaka na hrvatsko financijsko tržište, a ulazak Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište moguć je samo kao ona vrati uštede hrvatskim štedišama“.

Kajin: Slovenija će se dva puta namiriti tuđom imovinom


Komentator t-portala Marinko Čulić misli da slovenski zahtjev za ulaskom Nove ljubljanske banke na hrvatsko tržište, pa,onda, kroz poslovanje i vraćanje duga štedišama i nije loš prijedlog.

„Oni tim ulaskom jamče povratak štednje, doduše, spominju i dugove koje oni ovdje imaju. Istina, ja prvi put čujem za milijardu eura, o kojima Slovenci govore, koliko se ja sjećam, prije par godina se govorilo da su to al-pari dugovi, da je dug kojeg Ljubljanska banka duguje hrvatskim štedišama otprilike jednak dugu hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci. Mislim da taj prijedlog i nije loš“, ističe Čulić.

Prevladavajuća ocjena u Hrvatskoj je kako je Slovenija u poziciji da još jedamput ucjenjuje Hrvatsku i tako štiti vlastite interse. Nitko ne amnestira nedopustivo ponašanje jedne banke i države prema štednji građana što je u svakoj uređenoj državi svetinja, ali dio analitičara i političara smatra da se vladajuće elite obiju država prepucavaju, ovaj put na račun građana, štediša Ljubljanske banke i nijedna strana, kaže Čulić, ne iznosi punu istinu.

„I jedna i druga strana, očito, manipuliraju javnošću, pogotovo sada u Sloveniji, pred jesenje izbore, ali još od ranije, ni Hrvatska ne govori cijelu istinu, jer ti su dugovi, očito, obostrani. Ali",zaključuje Čulić, "Sloveniju ne bih mogao nikako amnestirati jer mislim da privatni štediše, obični građani s malim ulozima nikako ne mogu ući i potpadati pod sukcesiju. Sve to govori koliko su političke elite na jednoj i drugoj strani bešćutne, aktiviraju ta pitanja kad im odgovara, a za građane, baš ih briga“.

IDS-ov saborski zastupnik Damir Kajin ne vjeruje da bi Slovenija mogla zbog Ljubljanske banke zaustaviti Hrvatsku na ulasku u Europsku Uniju, ali smatra da su novim tenzijama pridonijeli i aktualni hrvatski politički čelnici, jer ne poštuju sporazum  koji je bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor potpisala 2010. s ondašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom.

„Taj sporazum bi trebalo objaviti da javnost zna. Onako kako ga ja tumačim, hrvatska je strana de facto pristala da tzv. prenesena štednja, tih 546 milijuna maraka, koju je štedišama isplatila hrvatska Agencija za sanaciju banaka je gotova stvar, gotovo –svršeno vrijeme! A što se tiče ovih 312 milijuna eura duga hrvatskim štedišama, koji svoju štednju početkom 90-tih nisu prenijeli na hrvatsku državu, nego je već 20 godina potražuju od Ljubljanske banke, hrvatska Vlada je pristala da to uđe u sukcesijsku masu.Slična potraživanja prema Ljubljanskoj banci imaju i štediše iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Međutim, pošto su i Bosanci i Srbi i Makedonci pristali na sukcesiju, u konačnici, na tu sukcesiju je bila pristala, ili bila primorana i Republika Hrvatska, ili bolje rečeno Jadranka Kosor. No bez obzira na sve", uporan je Kajin, "neka se ti sporazumi Kosor-Pahor transparentno objave".

"Slovenija je," zaključuje IDS-ov saborski zastupnik, "potrošila novac naših štediša, ne samo hrvatskih već i štediša iz ostalih bivših jugoslavenskih republika, a na kraju će ga 'vratiti' kroz sukcesiju imovinom te, kako volim kazati, ex jugoslavenske 'buranije'. To znači da će se dva puta namiriti tuđom imovinom.“

No, kako god završio novi spor na relaciji Zagreb-Ljubljana saborski zastupnik Kajin ne vjeruje da će Slovenija moći zaustaviti hrvatski ulazak u Europsku Uniju, osim, kaže, ako iza nje ne stoji neki 'jaki europski igrač'. 

 


 

Komentari (1)
Objavljeno:
Radi se sad s nekim financijskim stručnjacima s obje strane. Ne zamaram se tim pitanjem, to vjerojatno van Hrvatske možda bučnije zvuči. Međutim bilo bi neugodno za Sloveniju da ne ratificira ugovor i po pitanju ugovora i po pitanju novaca jer je Slovenija zapala u veće finacijsk probleme, a morat će isplatiti 500 milijuna eura Izbrisanima od čega Izbrisani neće odustati . Također, čeka sigurno zapljena imovine NLB od onih koji je utužuju, a nisu iz Hrvatske, dakle pisao sam već da se jedan čovjek kojem je ostala nasljeđena štednja od pokojnog roditelja iz Hrvatske zainatio i kao pravnik iz Njemačke sa svojom agencijom utužuje za sve koji su zainteresirani iz bivše Juge NLB i konfiscira imovinu. Tako mi izgleda da je Hrvatska Sloveniji najmanj problem. No bit će ratifikacije, horoskop Hrvatske ima super aspekte na 01.07.2013. :P Arbitraža me ne brine. Što se tiče BiH nešto se pisalo o tome da će se ratificirati u Saboru na jesen dogovor Tuđman - Izetbegović što da vam pravo kažem mene nije briga, ima Bošnjaka koji su ok, a ima koji su mu ljige, ono u stanju sam plusa i minusa pa je poravnanje, međutim to sad smeta Dubrovčanima i Dalmatincima. Sve u svemu, evo da ne ispadne da Tuđman nije zadužio spominjana područja i narode za neke međusobne odnose, a kakve o tome ne bih, hehe, ja ne glasam za HDZ, a za SDA još manje. Na sjeveru sam i baš me briga, osim baš ako ne eruptira dolje nešto. :)))
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.