DUG

BiH srlja u nova zaduženja: Profit iz haosa

Objavljeno: 29.07.2012. - 08:00
Bosna i Hercegovina je postigla sa Međunarodnim monetarnim fondom sporazum o novom dvogodišnjem zajmu kojim će popuniti rupe u budžetu i servisirati obaveze koje će na naplatu stići iduće godine. Konačnu odluku o odobravanju novog stand by aranžmana vodeći ljudi MMF-a će dati tokom zasjedanja Glavnog odbora u septembru.
Veličina slova: a a a

Do tada, bh. vlasti moraju smanjiti javnu potrošnju i rebalansirati entitetske budžete, no, sudeći prema njihovim izjavama, sve će uraditi da novac dobiju jer se u oktobru održavaju lokalni izbori.

Bosna i Hercegovina je i 2009. sa MMF-om postigla sporazum o stand by aranžmanu vrijedan milijardu eura, a dobila je manje od trećine novca jer vlasti nisu provodile uslove koje im je ta finansijska institucija postavila.

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu vratile ni stari dug, a već traže novi novac od MMF-a, i to oko 414 miliona eura za dvogodišnji period. Niti fening od ukupnog iznosa neće se dobiti za potrebe države, već dva njena entiteta - dvije trećine idu Federaciji BiH, a jedna trećina Republici Srpskoj. Za Vjekoslava Bevandu, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, to je jedini način da bosanskohercegovački entiteti održe fiskalnu stabilnost.

„To u svakom slučaju ne bi bilo novo zaduženje, nego jednostavno restruktuiranje postojećeg zaduženja i olakšanje ukupne financijske situacije“, pojašnjava Bevanda.

Vlasti u entitetima, ukoliko ne dobiju novac od MMF-a, naredne godine neće moći izmiriti otplatu starog zajma, niti “pokrpiti budžetske rupe”, jer su procjene da bi ove godine deficit u Federaciji BiH mogao biti 175 miliona eura, a u Republici Srpskoj 120 miliona eura. Uslov da se novac dobije je smanjenje javne potrošnje, a prije toga da se naprave rebalansi budžeta. To je u četvrtak uradila Vlada Federacije BiH, koja je rebalansirani budžet uputila, po hitnom postupku, u Parlament, a uskoro bi to trebala uraditi i Vlada Republike Srpske.

„Činjenica je da smo uspjeli održati fiskalnu stabilnost i da to nekako ide - i da možemo pregurati i preživjeti ovu godinu vjerovatno, Sljedeću godinu teško, zato što sljedeće godine samo što se Federacije tiče dospijeva obaveza od 350 miliona KM povrata prema MMF-u. I zbog toga je vrlo bitno da eventualno dobijemo novi stand by aranažman kojim ćemo reprogramirati onaj dio obaveza koji sada imamo prema MMF-u“, naglašava Nermin Nikšić, predsjednik federalne Vlade.   

Aleksandar Džombić, predsjednik Vlade Republike Srpske kaže:

„Otvaraju se mogućnosti za povlačenje oko 200 miliona dolara Svjetske banke za podršku strukturalnim reforma i za sada 100 miliona eura od Evropske komisije.“  

Rastu strahovi od gubitka vlasti

I dok se entitetski premijeri takmiče u objašnjavanju javnosti o potrebi novog stand by aranžmana sa MMF-om koji će služiti samo za javnu potrošnju, ekonomski analitičari tvrde da se radi o najgorem mogućem ekonomskom scenariju u koji izvršna vlast srlja. Prema riječima Alekse Milojevića, najveće posljedice će trpjeti građani.

„Najveće zlo koje se nadvilo nad ove prostore je upravo zaduživanje - i naravno da ova vlast, pošto ne zna kako da napravi proizvodnju, pošto ne zna da napravi privredu, onda jedini spas traži u zaduživanju. I upravo je ta nervoza porasla u ovom momentu, pred oktobarske izbore, jer ukoliko ne dobiju novac za izbore, neće moći udovoljiti svojim obavezama i onda su realni strahovi da će izgubiti vlast“, smatra Milojević.  

Ukoliko MMF odobri novac Bosni i Hercegovini, BiH će dobiti 115 miliona u ovoj, a 2013. godine 275,5 miliona eura. No, niko od bh. vlasti ne govori ko će vraćati taj i prethodne dugove? Nova zaduženja su i nastala iz razloga što ovdašnje vlasti ne rade ništa da se ekonomija oporavi, a proizvodnja pokrene. Nema stranih investicija, domaćim proizvođačima se nameću brojni porezi, a povećava se javna potrošnja. Mjere bh. vlasti da se plate smanje za 4 posto kako bi se uštedjelo, smatra ekonomista Damir Miljević, ne mogu se smatrati ozbiljnim.

„Ako se već htjelo bilo šta ozbiljno uraditi na smanjenju javne potrošnje, onda se moglo ići po bugarskom sistemu. Nova vlada u Bugarskoj je u januaru mjesecu ove godine smanjila plate zaposlenima u javnom sektoru za 25 posto i tako riješila budžet. Jer ono što mi ne možemo osporiti je da su faktički nezasluženo najveća primanja u BiH u javnom sektoru“, ocjenjuje Miljević.

Ekonomistica Svetlana Cenić smatra:

„Stvorena je odavno jedna klima da niko ne zna način na koji se troši i ko zadužuje. Ima projekata gdje se uzme kredit a nije ni studija još završena, pa kupuju se nova kola kad im vrijeme nije, zapošljava se gomila ljudi kad vrijeme nije. Ja samo govorim o jednom ne samo trapavom sistemu nego o jednoj organizaciji haosa u kojem uvijek par procenata ljudi jako dobro profitira iz tog haosa, a svi ostali grcaju.“   

Već u septembru, Bosna i Hercegovina znaće odgovor Međunarodnog monetarnog fonda hoće li biti novog stand by aranžmana. No, čini se kako entiteti nikada nisu bili složniji da ga dobiju s obzirom da se približavaju lokalni izbori u oktobru. Istovremeno, stručnjaci ističu da su male šanse da kredit ne bude odobren jer je međunarodna zajednica svjesna u kakvom se finansijskom kolapsu zemlja nalazi i time, zapravo, šalje poruku da “ne diže ruke” od Bosne i Hercegovine. A, šta će biti sa ekonomijom države u narednim godinama i ko će dugove vraćati, njih ne zanima.


Tekst preuzet sa programa RSE


 

Komentari (0)
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.