Poreski dužnici u BiH - sve im po spisku!

Objavljeno: 03.01.2014. - 17:00
Je li moguće da netko doista računa s tim da će imenima s liste biti neugodno kad se otkrije koliko duguju?
Veličina slova: a a a

Avgust 2012


Ministarstvo finansija Republike Hrvatske objavilo je nedavno listu najvećih poreskih dužnika prema državi.  Na listi preduzeća na prvom mjestu nalazi se zagrebačka firma Tempo, s ukupnim poreskim dugom od preko 65 miliona maraka, pri čemu je dug na osnovu PDV-a dosegnuo skoro 28 miliona maraka, a dug na osnovu doprinosa za obavezna osiguranja oko 47 miliona maraka. Slijedi Hrvatska radiotelevizija sa dugom od oko 59 miliona maraka.

Na trećem mjestu najvećih dužnika je zagrebačka Pan – papirna industrija u stečaju, sa dugom od gotovo 38 miliona maraka.

Što se tiče fizičkih lica, prvi na listi onih koji obavljaju djelatnost je izvjesni Mirko Rapić iz Šibenika, sa preko deset miliona maraka poreskog duga, slijedi Vinko Odak iz Splita, sa 400 hiljada maraka dugovanja, i Jozo Primorac iz Zagreba, sa otprilike istim iznosom svog duga.

Inače, na spisku dužnika ministra finansija Republike Hrvatske, Slavka Linića, nalaze se pravne osobe sa dugom većim od 300.000 kuna (odnosno preko 70 hiljada maraka), te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, odnosno obrtnici čiji dug premašuje  35 hiljada maraka, te građani koji za poreze duguju više od 6000 konvertibilnih maraka. Ovaj spisak obuhvaća kompanije, obrtnike i građane čija su dugovanja 'starija' od 90 dana. Popis ne sadržava podatke o dugovima poreskih obveznika kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogram poreskog duga.

Najavljujući prošle sedmice objavu liste poreskih dužnika, ministar finansija Slavko Linić rekao je da Vlada Hrvatske ima odgovornost prema svim građanima koji redovno plaćaju poreze, te kako se želi napraviti vrlo jasna razliku između urednih i neurednih obveznika.

Objavljivanje liste poreskih dužnika izazvalo je buru u hrvatskoj javnosti. Dok su jedni branili pravo države da objavi spisak dužnika, drugi su ga osporavali, kritikujući način na koji se država ophodi prema onima koji joj duguju novac i tvrdeći kako se ovim ulazi u privatnost pojedinaca, ma kako ona problematična bila.

Tako je Petar Lovrić, predsjednik organizacije malih i srednjih preduzetnika, oštro osudio objavu liste poreskih dužnika, ustvrdivši kako je tužno kada država sa građanima i privrednim subjektima komunicira na taj način.

On je rekao da je država generisala veliku nelikvidnost u posljednjih šest-sedam godina.

Lovrić je rekao hrvatskim medijima kako se pribojava da bi neko zbog objave liste dužnika mogao izvršiti samoubistvo.   

”Šta ako neko izvrši suicid, a otkrije se da se pogrešno našao na toj listi. Da li će neko snositi odgovornost”, izjavio je Lovrić gostujući nedavno u Dnevniku 3 Hrvatske radiotelevizije.

Danijel Prerad, dopisnik Večernjeg lista iz Siska, za BUKU kaže da će objava spiska dužnika djelovati.

"Naime, dosta novokomponovanih hrvatskih poduzetnika voli se voziti u skupim automobilima, častiti prijatelje i ekipu, a očito s druge strane ne plaćati obveze prema državi. Njih će ovo barem malo pogoditi, jer će izgubiti imidž kojeg žele ostaviti. Nažalost, na listi ima i preminulih osoba, ali i stolara, vodoinstalatera i drugih malih obrtnika koji se jednostavno nisu snašli u hrvatskoj gospodarskoj stvarnosti", kaže za BUKU Prerad.

Novinar hrvatskog portala Index Tomislav Klauški u svom je komentaru označio objavljeni spisak za svojevrsni peep show koji služi zadovoljenju niskih strasti, ali sve se svodi na naslađivanje preko stakla.

”I umjesto da se nakon kratkotrajnog užitka osjećamo bolje, shvaćamo da nam je još gore. Vraćamo se u surovu stvarnost svjesni vlastite nemoći, ali i bijesni zbog činjenice da iza ovih dužnika u izlogu stoje još gori krivci. Oni koji su im sve to omogućili. Ovaj stup srama ne služi samo kao dokaz nemoći - ili kolaboracije - bivše vlasti, već i nemoći sadašnje vlasti da natjera institucije da rade svoj posao. Je li moguće da netko doista računa s tim da će imenima s liste biti neugodno kad se otkrije koliko duguju? Da je to tako, bilo bi im neugodno onda kad su utajivali porez”, napisao je Klauški u svom tekstu.

Šta je sa Bosnom i Hercegovinom?

Prema podacima iz Poreske uprave RS, trebinjski „Novoteks“ u stečaju, sa dugom od 45.206.346 KM ,prvi je među sedam najvećih dužnika za poreze i doprinose ovoj instituciji, te za naknade zaposlenima. Sa dugom od 20.242.829 KM, na drugom mjestu su „Šume Republike Srpske“, dok je sa dugom od 17,6 miliona KM treći bijeljinski „Aleks petrol“, koji je u stečaju.

Četvrti dužnik su Željeznice RS, sa više od 16 miliona KM duga. Ovo preduzeće podnijelo je zahtjev za reprogram Ministarstvu finansija za dug od oko 11,7 miliona KM.

Privatno preduzeće „Darko produkt“ iz Laktaša duguje 14,7 miliona KM, a zatim slijedi „Balkal“, sa oko 12 miliona maraka. Sedmi na listi najvećih dužnika za poreske obaveze je Klinički centar Istočno Sarajevo, koji Poreskoj upravi RS duguje oko 11,8 miliona KM. U prvoj polovini ove godine, Poreska uprava je pokrenula 20.379 postupaka prinudne naplate na ukupan iznos duga od 85.786.359 maraka, od čega je naplaćeno oko 14 miliona KM.

Ono što zabrinjava javnost u BiH posljednjih dana jesu različite informacije o akumuliranim dugovanjima iz nadležnosti poreskih uprava u cijeloj BiH koja se, prema saznanjima BUKE, nezvanično kreću i do tri milijarde maraka!

Obzirom da se budžeti BiH i entiteta krpe gdje god se stigne, logično je da država udari po najvećim dužnicima i to preko Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Logično jeste, ali mi smo poznati kao država “u kojoj prestaje sva logika”, pa je upitno da li će se to i desiti. Poznato je da su lokalni moćnici i “privrednici” od ove države napravili svojevrsni tal, od kojeg imaju dobre koristi. Upravi za indirektno oporezivanje stoga je prebačen prevruć krompir u vidu naplate milionskih iznosa po osnovu poreskih dugovanja. Da li će biti političke volje da se takvo što stvarno i napravi, ostaje da se vidi u narednom periodu.

Dosadašnja praksa je bila da se po pitanju javnih dugovanja u BiH ćuti. A ćute svi iz jednostavnog razloga. Sprega ekonomije i politike u BiH veoma je snažna,  pa je jasno da bi se nakon potencijalnog objavljivanja spiska dužnika lako moglo doći i do imena političara koji su aminovali ogromna poreska dugovanja i oprostili milionske iznose za porez.

U tom smislu, Predsjedavajući Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda izjavio je da "nije normalno da se pojedincima omogući odgođeno plaćanje duga, a da ni nakon toga ne izmire svoje obaveze za PDV".

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH dobili smo informaciju da, prema njihovom posljednjem izvještaju o dugovanjima po osnovu PDV-a, trenutno 7.952 obveznika duguje 220 miliona KM.

„To je dug koji je prijavljen u PDV prijavama“, navode iz UIO BiH, „a koji do danas nije izmiren. Pored pomenutog, za sve one obveznike koji iz bilo kog razloga nisu podnosili PDV prijave, Uprava je prema tzv. „automatskom razrezu“ (zaduženje od strane UIO na bazi prethodno ostvarenog prometa), dodatno zadužila 2.919 obveznika u iznosu od 53 milion KM“.

„Možemo konstatovati da trenutno ukupna dugovanja koja se vode u sistemu UIO po osnovu PDV-a iznose 273 miliona KM i to duguje 10.871 obveznik“, kaže za BUKU Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Što se tiče objave spiska dužnika, Uprava još uvijek ne može javno iznositi imena dužnika iz razloga što trenutno važeća zakonska legislativa to ne dozovoljava.

„U tom kontekstu će ispred UIO biti predloženo da se izvrši i izmjena svih zakona koji trenutno onemogućuju da se dužnici po osnovu indirektnih poreza javno objave, što bi vjerujemo dovelo i do bolje naplate dugovanja“, ističe za BUKU Kovačević.

Kovačević još kaže da bi svi oni koji su uredni obveznici i uredno izmiruju sve svoje obaveze, trebalo da znaju ko su u BiH obveznici koji neuredno ili nikako ne izmiruju obaveze i to iz razloga što postoji mogućnost da dođu i u međusobnu poslovnu saradnju.


"Izvještaj o svim poreskim dužnicima u BiH trebao bi biti gotov do kraja mjeseca, kada će biti predstavljen na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH" rekao je Miro Džakula, direktor Uprave u izjavu za list Dnevni avaz


Socijalni psiholog Srđan Puhalo kaže za BUKU da objavljivanje spiska poreskih dužnika u BiH  “ne bi imalo velikog efekta, jer već sada ima dovoljno informacija, koga to interesuje, o tome kako pojedine firme rade. Mi smo malo društvo da bi se to sakrilo”.

”Važno je reći da takva informacija”, napominje Puhalo, “ne bi dovela do reakcije cjelokupne javnosti, jer medijima to nije u interesu. Da jeste oni bi davno objavili te informacije, pošto ih znaju ili do njih lako mogu doći”.

Da do podataka o svim poreskim dužnicima ipak nije tako lako doći svjedoči i ovaj primjer. Naime,  nevladina organizacija Centar za humanu politiku iz Doboja je prije tri godine zatražila od entitetskih poreskih uprava podatke o najvećim dužnicima javnih prihoda, za ocjenu poreskih dugovanja, efikasnosti naplate javnih prihoda i koruptivnog ponašanja.

”Od Poreske uprave RS dobili smo imena 10 najvećih dužnika, a kada smo tražili imena ostalih većih dužnika, odgovorili su nam da nam ove podatke ne mogu dostaviti zbog tajnosti podataka. Od Federalne porezne uprave nismo dobili ove podatke, ni poslije više urgencija”, kaže za BUKU Momir Dejanović, predsjednik ove organizacije.

”Moj je stav bio tada i sada da su ovo javni podaci i da trebaju biti objavljeni”, dodaje on.

Sa Dejanovićem se slaže i Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparency International koji nam je rekao da je jasno da je javni interes da takve informacije budu dostupne javnosti, te je dodao da pravo pitanje ne treba da bude da li spiskove treba objavljivati ili ne, već zašto zakoni ne važe za sve podjednako.

"Zašto neko može dugovati godinama ogromne iznose, a neko biva procesuiran i zbog minimalnih iznosa duga državi, to je ustvari pravo pitanje."

Momir Dejanović kaže da je očigledno da ovo ima i obilježja koruptivnog ponašanja i organizovanog kriminala, zbog čega je njegova organizacija krajem 2009. godine tražila od svih tužilaštava u BiH da ovo istraže.

U tom smislu je i prvi čovjek bh. finansija ministar Nikola Špirić izjavio medijima kako sudovi i tužilaštva u BiH moraju odgovoriti na pitanje šta je sa utuženih 130 miliona KM od indirektnih poreza, za koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH /UIO/ smatra da je oštećen budžet BiH.

Kada je riječ o javnom objavljivanju najvećih poreskih dužnika, Špirić je istakao da u demokratskom svijetu nije tajna ko duguje, jer porez je svuda prioritet, s obzirom na to da se njime pune budžeti - od opštinskih do državnih.

"Logično bi bilo da mi danas znamo ko je najveći poreski dužnik u BiH ili ko su najveći poreski dužnici, recimo stotinu. Nisam siguran da ima političke spremnosti za to, jer politika je brana za sve", istakao je Špirić, pozvavši na promjenu zakona, kako bi bilo omogućeno javno objavljivanje poreskih dužnika.

Prema procjeni Centra za humanu politiku, akumulirani javni dug iz nadležnosti poreskih uprava (UIO, FPU i PURS) iznosi više od 3 milijarde KM, od čega dvije trećine duga nikada neće biti naplaćene. To je iznos koji značajno premašuje sve oficijalne statistike i obračune kada je riječ o dugovanjima u BiH.


Tekst objavljen sredinom avgusta 2012. godine

 

 

Komentari (3)
Objavljeno:
Problem u Hrvatskoj je dakle ovaj... Određeni dužnici su u sprezi s politikom i politika uz birokraciju im je dozvoljavala da ne plaćaju ono što su dužni. Također, postoje dosta situacija da tvrtka ne može naplatiti svoja potraživanja pa ne može platiti niti porez. Tako će recimo HRT koji je najveći dužnik ići na ovrhu imovine, dok će se tvrtkama koje ne mogu naplatiti potraživanja dati određeni datumi i reprogramirati krediti. Recimo imamo za primjer slučaj dva brata nogometaša Anas i Ahmad Sharbini iz Rijeke koji su donedavno igrali u Hajduku. Oni su dužnu znatne svote, međutim to je zato jer im Hajduk nije isplatio što im duguje. Nadalje, one prave lopine naravno nisu na listi jer su im novci tko zna gdje. E tako je slučaj u BiH samo mnogo gori tako da ne vjerujem u sklonost vaših političara da pokrenu takvu inicijativu. Vi ćete tek popis stanovništva obaviti slijedeće godine i zna se zašto niste do sada - kako bi se prikrila količina etničkog čišćenja na određenim teritorijima. Onda o novcima ne možemo pričati kad ne rješavate elementarno koje je razlog i uzrok ekonomskoj situaciji koja je nikakva. Umjesto toga zanima vas i bavite se kamenjem oko Neuma i nebulozama iz kuhinja vaših političara kao i pametnjakovići u Hrvatskoj.
TT
Objavljeno:
Slažem se s NN. Treba to sve po kratkom postupku pohapsiti, imovinu im konfiskovati i platiti porez al sa njihovom imovinom.
Objavljeno:
Kako moze kredit iz MMF-a biti veci prioritet od naplate poreza? Prije vise od godine se pisalo o tome kako kladionice ne placaju porez od svog osnivanja jer se ne zna ko je zaduzen za naplatu. Tada je Spiric rekao da su te regulative i zakoni vezani za porez prioritet. Kako moze biti da ce se politicari "dogovoriti", tacnije povinovati zahtjevima MMFa ali je problem dogovorite se oko zakona i naplate poreza. Nakon svega, dolazi do zastare duga (kada se ne pokrene sudski proces) i onda se dug ni ne moze naplatiti: "... Prema procjeni Centra za humanu politiku, akumulirani javni dug iz nadležnosti poreskih uprava (UIO, FPU i PURS) iznosi više od 3 milijarde KM, od čega dvije trećine duga nikada neće biti naplaćene. To je iznos koji značajno premašuje sve oficijalne statistike i obračune kada je riječ o dugovanjima u BiH..." Jos Spiric, koji je prije bio presedavajuci misnistarstva i sada kao ministar finiansija prica da je problem politika...Ko je kriv i zaduzen ako nije on sa "ministarskom svitom" (bolje receno: ministarskom KLAPOM) Vic da ne moze biti veci... S posovanjem...
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.