Međunarodni dan mladih je najbolje vrijeme za obilježavanje i slavljenje moći i snage mladih širom svijeta. Obilježava se svake godine, 12. avgusta, od 1999. godine. Ujedinjene nacije su definisale ovaj datum kao znak izuzetne svijesti o potrebama mladih ljudi. Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 17. decembra 1999, u svojoj rezoluciji 54/120, podržala preporuku Svjetske konferencije ministara nadležnih za omladinu (Lisabon, 8-12. avgust 1998.) da 12. avgust bude proglašen Međunarodnim danom mladih.
Međunarodni dan mladih je sjajna prilika za demonstraciju snažne podrške i uključivanje svih bitnih aktera poput vlada, nevladinih organizacija, akademskih institucija, preduzeća i mladih ljudi da se fokusiraju na ono što je urađeno u cilju promovisanja Svjetskog programa akcije za mlade.
Brojne aktivnosti i događaji koji se dešavaju širom svijeta, na Međunarodni dan mladih, promovišu prednosti koje mladi ljudi donose u svijet. Mnoge zemlje učestvuju u ovom globalnom događaju, što uključuje i različite konferencije mladih o pitanjima kao što su obrazovanje i zapošljavanje. Ostale aktivnosti uključuju promovisanje mladih u svijetu, kao i razne sportske manifestacije, parade, koncerte i mobilne izložbe koje predstavljaju izlog dostignuća mladih ljudi.
Snježana Blagojević, koordinator aktivnosti u Omladinskom centru “Zdravo da ste” iz Banjaluke rekla je da generalno gledajući, situacija nije sjajna ni za jednu populaciju našeg društva.
„Otprilike većina stanovništva živi na rubu egzistencije i bez prilike za zaposlenje. Ako se samo osvrnemo na brojku koja se odnosi na procenat nezaposlenih koju čine radno sposobni mladi ljudi zaključićete da slika nije ni malo optimistična. Ovo je samo jedan segment u životu mladih, a svakako tu su i drugi problem i pitanja kao što su stambena problematika, kvalitet života i budućnost koja čeka svakog mladog čovjeka. Današnje društvo i uticaji iz svijeta, svakako su doprinijeli da društvene vrijednosti koje su se nekada cijenile više nisu poželjne osobine. Trud, rad, zajedničko djelovanje, aktivizam sada su negdje na dnu ljestvice vrijednosti. Otprilike, već unazad 20 godina važi pravilo da se samo novcem može postati neko i nešto“, rekla je Blagojević za BUKU.
Ona je dodala da su mladi prestali da vjeruju u sebe i činjenicu da zajedničkim djelovanjem mogu nešto promijeniti.
Bojan Grebenar, Predsjednik Omladinskog savjeta RS rekao je da su mladi kod nas u nepovoljnom položaju.
“Pritisnuti su različitim problemima, od nezaposlenosti, lošeg obrazovanja, loše ekonomske situacije, zavisnosti od roditelja i slično. Postoje instrumenti i mehanizmi koji su propisani različitim zakonima i strategijama koji bi trebalo da budu u službi mladih, ali se nažalost značajan broj strategija i politika koje se odnose na mlade ne provodi u praksi”, rekao je za BUKU Grebenar i dodao je da postoji i odgovornost institucija.
Naučena bespomoćnost
Omladinski savjet RS 2010. godine uradio je Elaborat o mladima kojim su obuhvaćene sve lokalne zajednice u RS. Iz ovog savjeta se ograđuju ako su se u međuvremenu neke stvari promijenile, ali tadašnji zaključci bili su:
1. Odgovor društva ka glavnim uzrocima iseljavanja mladih je Omladinska politika koja definiše mjere za povećanje zaposlenosti mladih, stambeno zbrinjavanje mladih, socijalno zbrinjavanje mladih, obrazovanje i informisanje mladih... - Omladinska politika ne postoji ili se ne provodi u skladu sa zakonom kod 54 jedinice lokalne samouprave (85,71%);
2. Mjere Omladinske politike zahtjevaju operativni plan OP . Operativni plan OP definiše sredstva u vidu budžeta za mlade neophodna da bi se mjere realizovale - Budžet za mlade ne postoji ili se zakonski ne ostvaruje kod 56 jedinica lokalne samouprave (88,88%);
3. Kontrolu i raspolaganje sredstvima kojima se mjere provode, između ostalih, obavljaju i komisije/odbori za mlade u lokalnim skupštinama - Komisije/odbori za mlade ne postoje ili nisu izabrani u skladu sa zakonom kod 44 jedinice lokalne samouprave (69,84%).
Kad govorimo o perspektivama mladih kod nas, Grebenar kaže da bi svako prvo pomislio da je ona loša, međutim postoji i jedan drugačiji pogled.
“U ovoj zemlji nažaost još uvijek imamo mali procenat visokoobrazovanog stanovništva, dvije trećine populacije ne koristi internet, ljudi ne govore strane jezike, malo se radi, a potrebno je malo truda i ideja da bi se stvari pokrenule na bolje. U tom smislu, mladi ljudi koji su svjesni potrebe da se obrazuju, da budu inovativni, da rade na sebi i koji imaju ideje i vjere u sebe sigurno će napraviti neki rezultat. Naravno, problema će uvijek biti, međutim nama je za sada najveći problem pokrenuti mlade ljude”, objašnjava on..
Napominje da je situacija koja je kod nas prisutna, u kojoj su mnoge mlade osobe bez zaposlenja, a većinu slobodnog vremena provode u kafićima, neodrživa.
“Promjena treba da bude sistemski pristup u radu sa mladima. Neka istraživanja koja su rađena o mladima u Banjaluci su pokazala da je prisutan visok stepen ‘naučene bespomoćnosti’. Dakle situacije u kojoj su se mladi naučili i navikli na to da rješenje njihovog problema treba da traži neko drugi, najčešće mama i tata. Stvar je zapravo jako jednostavna. Ako ste gladni, otvorićete frižider i nešto pojesti. Isto je i sa omladinskim organizovanjem. Želite da vam bude bolje? Morate naučiti pravila igre, morate znati ko šta radi i morate znati kako ostvariti svoje legitimno pravo. Mi, na primjer, možemo ponuditi opcije, objasniti šta se dobija ako radite, a šta se gubi ako sjedite. Svako ima pravo da donese odluku. Međutim, ako je odluka da se sjedi, onda nema više ‘kukanja i traženja’. Da biste dobili, morate nešto i dati”, rekao je Grebenar.
Mladi nisu svjesni prednosti koje imaju
Borislav Buljić, kreativni producent Konferencije Mladih BiH rekao je da je položaj mladih kod nas, u odnosu na zemlje sličnog ili jednakog ekonomskog i društvenog političkog stanja, na srednje-visokom nivou, ali da nažalost, većina njih toga nije svjesna.
“Omladini je pružena šansa za jeftino ili besplatno školovanje, te veliki izbor van-školskih aktivnosti. Ono što jeste problem u njihovom položaju je mala podrška vlasti u slučaju velikih školskih, sportskih ili drugih uspjeha koji se ne vrednuju i ne cijene dovoljno. Takođe, slaba je podrška pri inicijativama mladih koje se tiču puta ili studiranja u inostranstvu. Ipak, za sve interese i aktivnosti u Bosni i Hercegovini, postoji dovoljan broj mogućnosti za zdrav razvoj ličnosti, a sve ostalo je na ličnim aspiracijama pojedinaca”, rekao je Buljić za BUKU.
Mnogi mladi su bez jasne perspektive prema budućnosti, a i prilično letargični, a ovakva atmosfera je prema Buljićevom mišljenju stvorena zbog plasiranja slike u javnosti i inostranstvu o lošem stanju u društvu.
“Zašto mediji, politika i drugi javni djelatnici teže ka kreiranju takve socio-ekonomske slike, u to je teško i nezahvalno ulaziti. Ali mi se čini da stav mladih i nastaje kao plesibo efekat pod uticajem onog što im se plasira od televizije do kuće i ulice. Ukoliko bi se radilo na stvaranju drugačije slike društva, i letargičnost bi opala a sa njom i nedostatak perspektive. Iz toga slijedi da bi uspostavljanje perspektive koliko-toliko popravilo i sve ono što mladima u našem društvu nedostaje. Možda bi sa novim stavom došlo i do inicijativa koje bi pokrenule promjene i slično. Budućnost mladih zavisi u velikom od njihovog sadašnjeg i sutrašnjeg stava. Ukoliko se njihov stav promijeni u skorije vrijeme, uticali bi na vlastitu budućnost i budućnost novih generacija”, ističe on i dodaje da ako se ne bude više radilo na neformalnom obrazovanju, reformi formalnog obrazovanja, podršci omladinskim projektima i idejama, vrednovanju uspjeha i pružanju širih prilika pasivan stav mladih ostaće nepromijenjen, a ni cjelokupno društvo ne radi mnogo da pomogne mladima u pomjeranju ovih životnih tačaka ka boljem”, ističe Buljić.
Napominje da mladu osobu mogu uzdrmati samo teške životne lekcije.
“Mnogi od njih nisu aktivni građani svoje zemlje do punoljetstva, što ne osuđujem jer svako ima svoj identitet definisan karakterom, ali zbog ovoga teške životne lekcije nauče tokom ili nakon visokoškolskog obrazovanja. Sa prvim pravim problemima se sretnu tek kada nauče šta zapravo znači riječ birokratija tokom i po završetku školovanja, te kada uoče da je njihova struka prezasićena, da neće naći posao u skorije vrijeme, da socijalna pomoć nije dovoljna te da ih niko više neće pitati kako im je i da li mogu tako živjeti, pa ni roditelji pod čijim krilom su do tada bili. Nažalost, kada su u pitanju izbori, poučen komentarima mladih ljudi koji me okružuju, do kasne životne dobi možda neće shvatiti da na izbor vlasti mogu uticati, već će izbor iz godine u godinu prepuštati nekolicini koja od vlasti ima korist. Mladi moraju više biti izloženi demokratskim principima i primjerima kako bi shvatili svoje mogućnosti u ovom političkom sistemu, a odvojili se od onog u kom su živjeli njihovi roditelji. Moraju naučiti, na bilo koji način, da se u današnjem društvu treba boriti za prava koja su garantovana ustavom i sami tražiti svoje mjesto u okolini, da to niko neće uraditi za njih, ali ni uskratiti im mogućnost”, zaključuje Buljić.
Najveći problem: Nezaposlenost
Istraživanje "Glasovi mladih" koje je provedeno u cijeloj BiH pokazalo je da 75 odsto mladih smatra da je nezaposlenost njihov najveći problem, dok 90 odsto njih vjeruje da ima mali ili nikakav uticaj na donošenje odluka koje se odnose na njih. Ovo istraživanje, u kojem je učestvovalo 2.630 mladih osoba, provedeno je u okviru UN programa 'Zapošljavanje i zadržavanje mladih', koji zajednički provodi pet agencija UN, saopšteno je iz UNDP-a.
Generalni sekretar UN Ban Ki-moon povodom Međunarodnog dana mladih rekao je da mladi imaju sposobnost donošenja kreativnih i hrabrih promjena i imaju glavnu ulogu u naporima ostvarivanja slobode, demokratije i jednakosti.
Dešavanja:
Omladinski savjet Republike Srpske će organizovati aktivnosti koje imaju za cilj obilježavanje Međunarodnog dana mladih. U periodu 10-17. avgusta biće organizovane radionice za mlade, performansi, prezentacije i drugi događaji.
Udruženje građana "Benevolentia" učestvovaće u obilježavanju ovog dana kroz sljedeće aktivnosti: U periodu od 11. do 18. avgusta 2012. godine u Banjaluci će se održati "Škola nenasilja i konfliktne rezolucije". U periodu od 18. do 24. avgusta 2012. godine održaće se "Treća Konferencija Mladih Bosne i Hercegovine".
