IVANA PANDŽIĆ, ARHEOLOG:

Prostor BiH arheološki je izuzetno bogat

Objavljeno: 21.10.2012. - 03:39
Banjaluka i njena okolina realno nemaju atraktivnu arheološku ponudu. Kastel je u stanju u kakvom jeste, Hanište isto tako, jedini adekvatno prilagođen lokalitet su rimske terme u Laktašima, te Manastiršte u Kijevcima, ali je i do njega teško doći, a lokalitet se još uvijek istražuje. Pećina Rastuša kod Teslića je zanimljiva i prilagođena turistima, ali i tamo još traju istraživanja i nema konkretnu arheološku ponudu.
Autor: Buka intervju
Veličina slova: a a a

Ivana Pandžić zvanje magistra arheologije stekla je 2010. godine na Univerzitetu u Beogradu, Filozofski fakultet, odsjek Arheologija, smjer Praistorija, a tema magistarske teze bila je „Kulturne veze neolita Bosne i Hercegovine sa neolitom susjednih područja“. Arheologiju i istoriju umjetnosti završila je na Nacionalnom i kapodistrijskom univerzitetu u Atini, kao stipendista Ministarstva inostranih poslova Grčke, gdje je godinu dana radila kao demonstrator na predmetu Pejsažna arheologija. Stalni je član istraživačke grupe i laboratorije pejsažne arheologije na istom fakultetu. Trenutno je zaposlena u Muzeju Republike Srpske kao kustos arheolog, referat za praistoriju – kameno doba (paleolit, mezolit i neolit). Od oktobra 2007. godine radi i kao spoljni saradnik – asistent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Odsjek za istoriju, na predmetima Arheologija i Muzeologija. Radi na iskopavanjima u Grčkoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini, a učestvovala je na brojnim seminarima, kako u regionu, tako i u inostranstvu, te je objavila nekoliko stručnih tekstova i prikaza.

Za portal BUKA, sa Ivanom Pandžić razgovarali smo o njenom pozivu, arheologiji na našem području, interesantnim mjestima koja građani mogu posjetiti, ali i drugim temama.

Arheolog nije često zanimanje kod nas. Kako ste se Vi odlučili baviti ovim poslom?

Često pomislim kako je arheologija pronašla mene, a ne ja nju. Tokom srednje škole, željela sam da upišem Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu, a druga opcija mi je uvijek bila Istorija umjetnosti, takođe u Beogradu. Nekoliko mjeseci prije mature, raspisan je konkurs za nekoliko različitih fakulteta u Grčkoj, između ostalog i za Arheologiju. Ideja mi je zvučala primamljivo, a još više sam se zainteresovala kad sam saznala da je u pitanju grupa za Arheologiju i istoriju umjetnosti na Odsjeku za istoriju i arheologiju Filozofskog fakulteta u Atini. Prijavila sam se na konkurs i dobila stipendiju. Stipendija je podrazumijevala i godinu dana učenja jezika, jer je cijeli studij bio na grčkom jeziku, a uz četiri godine studija, stipendija je omogućavala i jednu godinu apsolventskog staža. Upoznavanjem arheologije kao nauke, mimo one koju „prezentuju“ Indijana Džons i Lara Kroft, koja je u stvarnosti manje uzbudljiva, a mnogo kompleksnija, u potpunosti sam se pronašla u tom pozivu. Ne bih mogla da zamislim da radim bilo šta drugo, iako je to veoma zahtjevan poziv za žene koje žele da napreduju u karijeri, a u isto vrijeme su i supruge i majke.    

 

 

Kad su u pitanju arheološka ispitivanja, koliko je naše područje zanimljivo za bavljenjem tim radom?


Gledajući BiH kao geografsku i arheološku cjelinu, taj prostor je izuzetno bogat i uvijek je bio prekretnica kretanja. Još 1988. Godine, kada je objavljen Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, jedinstven na području bivše Jugoslavije, brojao je preko 6000 potencijalnih lokaliteta. Danas, nakon trideset godina, kada se vrše nova istraživanja, prilikom kojih se koriste nove metode i savremena aparatura, sa sigurnošću možemo tvrditi da je taj broj sigurno mnogo veći.

Koji dio BiH je arheološki najzanimljiviji za istraživanje i zašto?


BiH, ili bar neki njeni dijelovi, nastanjivani su još od kamenog doba. S obzirom na to da se ja bavim istraživanjem tog perioda, a ono obuhvata veliki vremenski dijapazon, mogu reći da su za starije kameno doba ili paleolit najinteresantniji  dijelovi sjeverne Bosne. Što se tiče srednjeg kamenog doba ili mezolita, do sada, prema literaturi, ono nije identifikovano na području BiH, mada je vjerovatno da će revizija materijala koja je u toku dati drugačije rezultate. Tokom mlađeg kamenog doba ili neolita, centralna Bosna je bila najnaseljenija, te je stoga i najatraktivnija i do sada najistraženija. Najslabije istražena regija je Hercegovina i za nju imamo najmanje podataka o boravku ljudi u kamenom dobu.   

Većina ljudi nije upoznata sa arheološkim iskopavanjima na našem području, koja mjesta biste Vi predložili za obilazak nekom slučajnom ili namjernom putniku?

Na samim lokalitetima koje istražujemo, a koji pripadaju kamenom dobu, nemate mnogo šta da vidite, jer tu nema nepokretnih kulturnih dobara, osim ako je riječ o pećinama. Mi smo ove godine istraživali na lokalitetu Kočićevo kod Nove Topole, gdje smo došli do sloja sa zemunicama iz mlađeg neolita, koje laiku izgledaju kao obične rupe, a u stvari je riječ o ukopanim ili poluukopanim nastambama koje su tokom iskopavanja dale velike količine keramike, kremena i kostiju. Drugačiji je slučaj sa lokalitetom koji paralelno istražujemo, sa pećinom Rastušom, u Rastuši kod Teslića. Tu smo tokom iskopavanja naišli na ostatke kremena, koji svjedoči da su tu pećinu nastanjivali neandertalci, a pored njih i mnoge životinjske vrste poput pećinskog medvjeda, jelena, pećinskog lava, i neke mnogo rijetke vrste poput losa i nosoroga. U ovom slučaju, pećina je djelimično prilagođena turistima, a posjeduje i veoma lijep pećinski nakit, sa šarama koje se sreću u samo nekoliko pećina u Evropi.      

Kada je u pitanju Muzej RS, možete li nam reći nešto o arheološkim vrijednostima koje se čuvaju u ovoj instituciji?


Muzej Republike Srpske većim svojim dijelom još uvijek čuva nalaze sa prostora bivše Bosanske Krajine, a s obzirom na njegovu matičnost, radi se na obogaćivanju svih zbirki, jer one treba da obuhvataju i prikažu bogatstvo cijele RS. Što se arheologije tiče, nalazi koje naše zbirke obuhvataju su zanimljivi i dragocjeni za shvatanje i sagledavanje slike života od prije 60.000 godine p.n.e. na našem području. Značajni su ostaci mamuta (sada je to dosta atraktivno obzirom na skorašnja otkrića mamuta u Srbiji), ostaci sa lokaliteta Pećine u Klašnicama koji se datuje u srednji paleolit (musterijenska kultura), zatim nekoliko neolitskih lokaliteta; iz bronzanog i željeznog doba najbolje je predstavljeno naše najbogatije nalazište Donja Dolina, sa predivnim keramičkim posuđem, nakitom, oružjem i sl., kao i antički i srednjovijekovni materijal.   

 



Ranije je najavljivano da će biti osnovano Udruženje arheologa u RS. Da li je to udruženje osnovano i koje su (ili će biti) aktivnosti ovog udruženja?


Osnivanje je u toku, vrše se manje korekcije Statuta Udruženja i do kraja godine bi se trebalo početi sa radom. Neki od ciljeva su organizovanje naučnih i stručnih skupova u RS, zastupanje i zaštita interesa arheologa i arheologije RS u zemlji i inostranstvu,  unapređenje, praćenje i pomaganje stručnog i naučno-istraživačkog rada u oblasti arheologije, stručno usavršavanje članova Društva, publikovanje i prikazivanje rezultata arheoloških istraživanja i sl.

Kakav je Vaš komentar na najavljenu rekonstrukciju tvrđave Kastel u Banjaluci? Da li bi se prije rekonstrukcije trebalo uraditi detaljnije arheološko ispitivanje, koje ovom rekonstrukcijom nije planirano?

Danas se svuda u svijetu, prije izvođenja bilo kakvih radova, vrše terenska ispitivanja, tj. obavlja se uvid da li se na lokaciji gradnje nalaze ikakvi arheološki tragovi. U slučaju da postoje, istraživanja vrše stručne arheološke jedinice (ako ne oni – onda muzeji, zavodi za zaštitu, specijalizovani instituti, fakulteti), u veoma kratkim rokovima, kako se ne bi usporavao predviđeni rok gradnje. Isti slučaj je bio pri gradnji autoputa u Sloveniji, Hrvatskoj, a trenutno se rade velika arheološka iskopavanja na trasi autoputa u Srbiji. Ne shvatam zašto pri Komisiji koja je odlučivala nije bio uključen ni jedan arheolog, a Kastel je prema mom znanju istražen tek nekih 10% i to prije 20 i više godina. Ali za takve situacije imamo Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji bi trebalo da reaguje ukoliko se smatra da je to potrebno.  

Možete li nam reći koja su arheološka blaga u Banjaluci i okolini, da bi građani mogli da ih posjete?


Banjaluka i njena okolina realno nemaju atraktivnu arheološku ponudu. Kastel je u stanju u kakvom jeste, Hanište isto tako, jedini adekvatno prilagođen lokalitet su rimske terme u Laktašima, te Manastiršte u Kijevcima, ali je i do njega teško doći, a lokalitet se još uvijek istražuje. Pećina Rastuša kod Teslića je, kao što sam već rekla, zanimljiva i prilagođena turistima, ali i tamo još traju istraživanja i nema konkretnu arheološku ponudu.    

Rekli ste da je BiH arheološki bogata. Koliko se pažnje, od strane države i entiteta, pridaje toj oblasti i koliko ste zadovoljni sredstvima koja se izdvajaju za istraživanja?  

Ovo je pitanje u jednu ruku nezahvalno za vrijeme u kojem živimo, kada ekonomska kriza većinu ljudi drži na rubu egzistencije. Danas je nerealno očekivati velika i ozbiljna ulaganja u arheološka istraživanja, koja jesu potrebna kako bi se ostvarili mnogi segmenti, npr. kako bi se upotpunila turistička punuda RS i BiH. Projekte istraživanja u oblasti kamenog doba realizujemo u saradnji sa međunarodnim partnerima. Do sada su to bili univerziteti iz Kembridža i Lestera iz Velike Britanije, uz, naravno, podršku Ministarstva prosvjete i kulture RS, tako da se dosta radilo, a naša saradnja se proširuje i nastavlja.

 

Razgovarala Maja Isović

 

Sličan tekst:

 

Banjaluka ne smije ostati bez zelenih površina

 


 

Komentari (0)
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.